U Zagrebu je u tijeku posljednja faza rušenja Vjesnikova nebodera
Rušenje je posljedica požara koju su u studenome 2025. godine izazvala dvojica 18-godišnjaka. Tada je stanje objekta ozbiljno narušeno, zbog čega je sigurnost postala prioritet
Na osnovi neposredno iskazane volje građana na referendumu, a nakon neuspjeha daljnjih pregovora s ostalim bivšim jugoslavenskim republikama o izlasku iz državnopolitičke krize, Hrvatski je sabor 25. lipnja 1991. godine donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske
Na osnovi neposredno iskazane volje građana na referendumu, a nakon neuspjeha daljnjih pregovora s ostalim bivšim jugoslavenskim republikama o izlasku iz državnopolitičke krize, Hrvatski je sabor 25. lipnja 1991. godine donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske
Prije 35 godina u Hrvatskoj je održan povijesni referendum o hrvatskoj samostalnosti na kojemu su njeni građani odlučivali o budućnosti države.
Održan godinu dana nakon prvih višestranačkih i demokratskih izbora i konstituiranja prvog modernog Hrvatskog sabora, referendum od 19. svibnja 1991. godine otvorio je put saborskim odlukama o samostalnosti i suverenosti iz lipnja i listopada te godine.
Odluku o raspisivanju referenduma u travnju je donio prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman, učinio je to u tijeku pregovora o rješenju krize između republika tadašnje SFRJ i u vrijeme kada se Hrvatska već suočila sa otvorenom pobunom dijela lokalnih Srba.
Na referendumu su građanima bila ponuđena dva pitanja na koja su mogli odgovoriti sa 'za' i 'protiv', odlučivali su na listićima plave i crvene boje.
Pravo odlučivanja imalo je 3, 6 milijuna birača.
Pitanje na plavom listiću glasilo je: Jeste li za to da Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama? O tom se pitanju izjasnilo 3.051.881 ili 83,6 posto birača, 'za' ih je zaokružilo više od 2, 8 milijuna ili 93,24 posto izašlih na referendum, protiv ih je glasovalo oko 127.000 (4,15 posto).
Na crvenom listiću pitanje je bilo: Jeste li za to da Hrvatska ostane u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi? Od 3.051.881 birača (83,6 posto), koliko ih je glasovalo, ogromna većina, njih više od 2, 8 milijuna (92, 2 posti) bilo je 'protiv', a samo 164.000 (5,38 posto), 'za'.
Na osnovi neposredno iskazane volje građana na referendumu, a nakon neuspjeha daljnjih pregovora s ostalim bivšim jugoslavenskim republikama o izlasku iz državnopolitičke krize, Hrvatski je sabor 25. lipnja 1991. godine donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske.
Ishod referenduma bio je polazište donošenja i Odluke o raskidu državno-pravne sveze sa ostalim republikama i pokrajinama SFRJ koju je Hrvatski sabor usvojio 8. listopada iste godine, čime je Republika Hrvatska i formalno-pravno postala samostalna i suverena država, podsjetio je Hrvatski sabor.
Rušenje je posljedica požara koju su u studenome 2025. godine izazvala dvojica 18-godišnjaka. Tada je stanje objekta ozbiljno narušeno, zbog čega je sigurnost postala prioritet
Najveća europska mreža zaštićenih područja obuhvaća 36,8 posto hrvatskog kopna, no njezino ime i uloga i dalje su nepoznati velikom dijelu javnosti
"Pacijent će znati treba li, s obzirom na svoje stanje, obaviti pretragu za 14 dana ili za 365 dana. Ako mu specijalist objasni da na pretragu, primjerice, može čekati godinu dana, onda nema potrebe da za to plaća privatniku prije dobivenog termina", istaknula je Hrstić
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.