Politika i društvo

nepopularna odluka

Puljkova većina izglasala poskupljenje vrtića u Splitu

Odsad će se za boravak djeteta u redovitom desetosatnom jasličkom programu izdvajati 620 kuna, u redovitom desetosatnom vrtićkom programu 600, a u redovitom osmosatnom vrtićkom programu 510 kuna. Ranije su za te programe roditelji izdvajali 495, 480, odnosno 410 kuna


 
3 min
HINA
HINA/ Edvard ŠUŠAK

Odsad će se za boravak djeteta u redovitom desetosatnom jasličkom programu izdvajati 620 kuna, u redovitom desetosatnom vrtićkom programu 600, a u redovitom osmosatnom vrtićkom programu 510 kuna. Ranije su za te programe roditelji izdvajali 495, 480, odnosno 410 kuna

Petnaest vijećnika vladajuće stranke Centar u splitskome Gradskom vijeću noćas je prihvatilo prijedlog gradonačelnika Ivice Puljka o poskupljenju dječjih vrtića i produženog boravka u školama nakon duže rasprave u kojoj je ostatak vijećnika kritizirao prvog čovjeka Splita.

Puljku je za izglasavanje prijedloga bilo dovoljno 15 ruku vijećnika njegove stranke jer na redovnoj sjednici nije bilo prisutno troje vijećnika HDZ-a, a dvoje iz SDP-a odlučio je uskratiti podršku na tom pitanju.

Kako je izrekao Davor Matijević, smatraju da "Grad koji predlaže proračun od 1.8 milijardi kuna može podnijeti teret da u ovoj godini krize kad se intervenira u cijene struje, goriva, raznih namirnica, ne podigne cijene roditeljima ili barem ne svima".
Redom su gradonačelniku predbacivali što je u predizbornoj kampanji govorio kako je "i jedno jedino neupisano dijete u vrtić zaista sramota". "Zbog te se sramote ja i bavim politikom, jer tu sramotu nisam mogao gledati sa strane, već sam se uključio kako bih to promijenio. I hoću", izrekao je, podsjetilo se, u objavi na društvenoj mreži krajem svibnja ove godine.

Mostova vijećnica Ivana Ljulj Cvitanić predložila je da roditeljima i skrbnicima djece koja su ispunila uvjete natječaja, a nisu upisana u vrtić, Grad zbog smanjenih kapaciteta isplaćuje naknadu od 700 kuna mjesečno. Puljak je odlučio ne podržati takvu ideju za oko dvjestotinjak djece.

"Grad Split u cijelosti financira bruto plaće za oko 800 zaposlenika, a ne vidim razloga da se ne nastavi s takvom praksom. Pogotovo kad usporedimo ukupna izdvajanja za predškolski odgoj s drugim gradovima, Kaštela izdvajaju 18 posto proračuna, Solin 22, a Split tek 12. Ako grad Split, dakle, u cijelosti snosi trošak bruto plaća, što svakako podržavamo, iz kojeg se razloga isto koristi kao argument povećanju cijene smještaja?" upitala je Ljulj Cvitanić.

DP:  Novi namet  - "puljkarina"

Iako je kriza bilo prije, Igor Stanišić iz redova Hrvatske građanske stranke (HGS) ocijenio je kako je povećanje cijena vrtića trebala biti zadnja linija obrane.
"Neka grad po uzoru na Studentski centar u kojem se zapošljavaju studenti osnuje beba centar da se djeca zaposle i pomažu svojim roditelja plaćati vrtiće", rekao je Stanišić.

Za imovinski cenzus u ovoj odluci zalagala se Stanišićeva stranačka kolegica Lidija Bekavac, a Aris Zlodre, vijećnik Domovinskog pokreta novi namet za dio građana nazvao je "puljkarina".
Odsad će se za boravak djeteta u redovitom desetosatnom jasličkom programu izdvajati 620 kuna, u redovitom desetosatnom vrtićkom programu 600, a u redovitom osmosatnom vrtićkom programu 510 kuna. Ranije su za te programe roditelji izdvajali 495, 480, odnosno 410 kuna. Za smještaj djeteta u redovitom šestosatnom vrtićkom programu cijena je 350 kuna, za razliku od ranijih 250 dok će roditelji za dijete u redovitom petosatnom vrtićkom programu sufinancirati 330 kuna umjesto sada ukinutih 250 kuna.


Nastavite čitati

Uoči 33. obljetnice HRZ-a u Hrvatsku stigao osmi moćni Rafale

Osmi od ukupno 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale, sletio je u vojarnu “Pukovnik Marko Živković”na Plesu rano popodne, a do kraja travnja 2025. godine u Hrvatskoj biti svih 12 aviona Rafale (deset jednosjeda i dva dvosjeda) te će Eskadrila lovačkih aviona biti kompletna

Zbog pranja novca povezanih s ilegalnom trgovinom drogom uhićeni državljanin Danske i dvije hrvatske državljanke

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđena sumnja kako je danski državljanin, od 2004. do 2024. godine, kao organizator i član zločinačkog udruženja na ilegalno narko-tržištu Danske uvozio značajne količine droga (kokain i konoplja). Koristeći hrvatske, srpske i austrijske transportne mreže drogu je distribuirao kupcima putem danske mreže preprodavatelja

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.