Nema povišica zbog rada na vrućinama. "Oni bi se ubili za ono malo više. Ni vode ti neće donijet. Molio sam šefa pa je donio jedan stari frižider", kaže Senad
Nema povišica zbog rada na vrućinama. "Oni bi se ubili za ono malo više. Ni vode ti neće donijet. Molio sam šefa pa je donio jedan stari frižider", kaže Senad
Pomalo se, nažalost, 'podiže' drugi toplinski val. Prvi nas je zadesio prije mjesec dana, koncem lipnja.
Mnogima je – i mimo radikalnih vremenskih uvjeta - nezamislivo da na poslu i svom domu funkcioniraju bez klime. Kako je onda onima koji moraju raditi na otvorenom?
Pod užarenim suncem, na užarenom asfaltu.
Uostalom, kako je jučer za HRT rekla meteorologinja Petra Mikuš Jurković, prema kraju tjedna sve češće ćemo imati temperaturu i iznad 35°C danju. "Ponegdje se ne bih iznenadila da izmjerimo i 40°C", kazala je.
Na suncu sigurno i više.
Zbog klimatskih promjena i ekstremnih vrućina, rad po vrućini postaje sve opasniji, a najugroženiji su sektori građevinska industrija, poljoprivreda i transport.
Vremešni, ali itekako vitalan i žilav Senad valjkom ravna buduće parkiralište s 200 mjesta na Marsovom polju, preko puta gradskog stadiona. Pitamo ga koliko je teško raditi na velikim vrućinama.
- Ko te pita. Ako hoćeš, radi, ako nećeš, možeš otići, kaže.
Dobivaju li možda povišice zbog rada u ekstremnim uvjetima, naše je slijedeće pitanje.
- Nema ništa. Oni bi se ubili za ono malo više. Ni vode ti neće donijet. Molio sam šefa pa je donio jedan stari frižider, kaže Senad. U životu je, veli, kolabirao u nekoliko navrata, ali ne na poslu.
Njegov kolega, 27-godišnji Višal iz Indije, prilično dobro komunicirajući na hrvatskom jeziku, kaže nam da već dvije i pol godine radi u Hrvatskoj, a da je prije Pule radio u Rijeci.
"Ok je sve", kaže Višal. Ne žali se ni na vremenske uvjete, ni na plaću. Jedinac je, pola plaće šalje roditeljima u Indiju, a pola ostaje njemu.
Odlazimo na gradsko kupalište Stoja, koje je još uvijek gradilište, a radovi bi trebali završiti, kako je na prošlotjednoj sjednici Gradskog vijeća rekao pulski gradonačelnik Peđa Grbin, sredinom studenog.
Nailazimo na mladog, 24-godišnjeg radnika iz Bangladeša koji se zove Siam. Ni on se ne žali na iznos plaće, a ni na radne uvjete. Kaže nam da šef brine o uvjetima rada, i da im osigurava vodu. U Hrvatskoj je već četiri godine, od čega na Stoji radi godinu dana.
- Nije teško, sve je ok, Sunca ima, ali radi se evo polako, kaže Siam na korektnom hrvatskom.
Nešto dalje, za strojem nasmijan kolega Pauli iz Nepala priznaje da je jako teško raditi na vrućinama, no ne žali se na plaću. U Hrvatskoj je godinu dana.
"Vode ima, a na vrućine navikneš, šta ćeš", kaže nam stariji radnik iz Srbije koji u Puli radi godinu i pol dana. Plaćom je zadovoljan, a poslovi mu nisu striktno određeni, već su tu prema potrebi šalovanje, žbukanje, zidanje...
Početkom ovog mjeseca, 2. srpnja, stupile su na snagu izmjene dvaju pravilnika kako bi se smanjio rizik rada na visokim temperaturama.
Glavni tajnik Sindikata graditeljstva Hrvatske Domagoj Ferdebar ističe da tim izmjenama nisu uvedene fiksne zabrane rada u određenim satima, ali da se poslodavci moraju pridržavati smjernica Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
No, kako kaže, za nepoštivanje nisu propisane sankcije pa sve ovisi o volji poslodavaca.
– Kada bi se poslodavci vodili preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i pravilnik provodili u punom smislu, najteži fizički poslovi obavljali bi se u hladnijem dijelu dana. Nije izričito propisano kada, ali to bi značilo da bi se između 11 i 16 sati izbjegavao rad na najtežim fizičkim poslovima te bi se organizirao ranije ujutro, kako bi se izbjeglo najveće toplinsko opterećenje, rekao je naš sugovornik nedavno za HTV.
Dodaje da bi poslodavci trebali osigurati češće i kraće stanke tijekom radnog vremena, dovoljno svježe vode i izotoničnih napitaka s obzirom na to da se zbog pojačanog znojenja gubi velika količina elektrolita, a gubitak elektrolita je jedan od neizravnih rizika jer radnik može izgubiti koncentraciju, kolabirati i ozlijediti se.
- No, takva briga i postupanje poslodavaca je rijetko. Više je iznimka, nego pravilo, kaže nam.
Stanje na terenu ocjenjuje jako lošim.
- Radnici su prepušteni sami sebi. Građevina cvjeta kad su najviše vrućine jer se tada najviše radi. Zašto mi sve to potenciramo? Nema šire svijesti o tome koliki je to rizik. Pravo je čudo da ne umire puno više ljudi, kaže Ferdebar.
Na naše pitanje koliko radnika umire od vrućina, odgovara: "Ne vodi se statistika. No, smrtni slučajevi vezani za rad najbrojniji su u građevini. Mislim da je od svih djelatnosti pola smrtnih slučajeva u građevini. Pisat će da mu je pozlilo pa je pao, ali je li mu pozlilo od vrućina pa je kolabirao", pita se glavni tajnik Sindikata građevine Hrvatske.
Transparentnost se ne očituje samo u priopćavanju namjera, već i u tome da put do ostvarenja rezultata bude jasan i provjerljiv. Zato očekujemo utvrđivanje konkretnih ciljeva i rokova kako bi građani mogli objektivno procijeniti stvarne promjene i ostvareni napredak, poručili su iz rovinjske Zajednice Talijana
Intrigantno je da taj isti, sada pritvoren IDS-ov gradonačelnik Vižintin nije ovu logičnu odluku donio u travnju prošle godine kada je uhićena Jelena Perossa, nego tek sada kad je u pitanju i njegova sudbina * Njegove odluke provelo je jučer Gradsko vijeće Buja na čelu sa SDP-ovkom Bojanom Puzigaća
Grad Rovinj koji tijekom ljeta broji više desetaka tisuća stanovnika i posjetitelja teško može održavati komunalni red s nekolicinom djelatnika na terenu. To nije problem ove turističke sezone, nego dugogodišnje stanje koje i dalje nema sustavno rješenje
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
