Proračun Grada Pule za prošlu, 2021. godinu završio je s 14,1 milijuna kuna viška.
To i ne bi bila neka naročito bitna ili zanimljiva vijest da posljednja sjednica pulskog Gradskog vijeća u lanjskoj godini, u prosincu, nije ostala zapamćena po (političkoj) prijetnji gradonačelnika Filipa Zoričića svojim ondašnjim koalicijskim partnerima, a sada suparnicima iz platforme Možemo! upravo zbog stanja u gradskoj blagajni.
"Grad će do kraja godine završiti u minusu. Možemovci, to ćete politički platiti", poručio tada gradonačelnik vijećnicima Možemo! Ani Fonović, Noelu Mirkoviću, Mihi Pausu i Dušici Radojčić, koji su srušili donošenje odluke o prodaji gradskih parcela u vrijednosti od tri milijuna kuna.
Prenesen višak iz 2020. godine
Zoričić je svoju ljutnju obrazložio – financijskom rupom u blagajni. Naime, gradonačelnik je ustvrdio da će proračun za 2021. završiti u minusu ne prodaju li se te tri gradske parcele.
Kad ono – debeli plus od 14,1 milijuna kuna.
Naime, na idućoj sjednici Gradskog vijeća u srijedu naći će se i 'Zaključak o utvrđivanju prijedloga Godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Pule za 2021. godinu', koja sama po sebi nema težinu, zato što njezino izglasavanje ili neizglasavanje ne mijenja na stvari, ali koja ipak bjelodano pokazuje stanje u kasi. Matematika, naime, ne podliježe osobnim dojmovima i interpretacijama.
Za plus postoji jednostavno obrazloženje - prenesen je višak od 26,2 milijuna kuna iz 2020. godine.
Tome je tako zato što je 2021. uistinu završila s minusom. I to od 12,1 milijuna kuna. Možemo ovdje eventualno može biti 'zaslužan' za tri milijuna kuna manjka, a vrlo izgledno niti za toliko, s obzirom na to da je malo vjerojatno da bi prodaja tih zemljišta, da je onomad izglasana, zbog sporosti birokracije, bila inkasirana lani.
U gradskoj blagajni u prošloj godini ostvareni su prihodi i primici u iznosu od 424,9 milijuna kuna, dok rashodi i izdaci iznose 437 milijuna kuna. To je, dakle, tih 12,1 milijuna kuna manjka.
Zbog čega se proračun prošle godine slabije punio
Ali, s obzirom na to da je 2020. završila s 26,2 milijuna kuna viška, taj je iznos, za koji je gradonačelnik trebao znati, a za kojeg je pročelnica za financije Vesna Sajić zasigurno znala, prebačen, pa je, ponovimo, kasa na dan 31. prosinac 2021. imala 14,1 milijun kuna viška. A višak se mora prebaciti.
Međutim, otkud 12,1 milijuna kuna manjka?
Zbog više 'rupa' u proračunu. Primjera radi, prihodi od prodaje nefinancijske imovine podbacili su za čak 20 milijuna kuna; planirano je 38, a realizirano 18 milijuna kuna prihoda. Od 'pomoći iz inozemstva' (sredstva Europskih fondova) očekivalo 136 milijuna kuna, ali je povučeno puno manje, 123 milijuna kuna, dok je od 'pomoći proračunskim korisnicima' (sredstva od države) planirano namaknuti 101 milijun kuna, no u stvarnosti je ta brojka iznosila 89 milijuna kuna.
Osim što je gradonačelnik Filip Zoričić nepromišljeno iznio tvrdnju da će gradska blagajna imati financijskih poteškoća, njegovu je izjavu, zdravo za gotovo, valja i na to podsjetiti, prihvatio i IDS-ov vijećnik i saborski zastupnik Marin Lerotić.
U Miletićevih 15 godina minusa je bilo pet puta
On je pak, naslađujući se, ushićeno konstatirao da „po prvi put u više od 15 godina Pulu trese ozbiljna politička kriza, a prema riječima gradonačelnika Zoričića grad će godinu završiti u minusu“ te dodao da je tome tako „prvi put u 15 godina“.
Proračun, očigledno, nije ni u kakvom minusu, a najmanje je u minusu "prvi put u 15 godina". Marin Lerotić je, naime, iznio neistinu. U zadnjih 15 godina, za vrijeme IDS-ovog gradonačelnika Borisa Miletića, danas nezavisnog istarskog župana, proračun Grada nije uvijek bio u plusu. Ostaje nejasno je li Lerotić namjerno govorio neistine ili samo nije znao provjeriti, no istina je kudikamo drugačija.
Ukratko, u vrijeme Borisa Miletića gradska blagajna je bila u minusu čak pet puta!
Zoričić i Miletić, koji je funkciju gradonačelnika obnašao do prije godinu dana, dijele odgovornost za prošlogodišnje upravljanje Gradom, ali na Zoričiću je da objasni pokazuju li lanjske brojke realnu sliku gradskih financija ili pak famozno 'IDS-ovo pumpanje proračuna' - kako se često opisuje stanje u blagajni za vrijeme sjednica Gradskih vijeća - ipak nije samo mit.
