Sabor će u četvrtak raspravljati o izmjenama Stečajnog i Zakona o stečaju potrošača kojima se želi djelovati preventivno na gospodarske subjekte kako bi izbjegli stečaj te skratiti razdoblja provjere ponašanja za potrošače sa sadašnjih pet na tri godine.
Konačnim prijedlozima Stečajnog zakona i Zakona o stečaju potrošača, u nacionalno zakonodavstvo se implementiraju direktive EU-a o okvirima za preventivno restrukturiranje, otpustu duga i zabranama te o mjerama za povećanje učinkovitosti postupaka koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga.
Tom implementacijom mijenjaju se uvjeti za imenovanje stečajnih upravitelja i način dodjele predmeta, definira se pitanje kontinuiranog stručnog usavršavanja stečajnih upravitelja, uvodi se kvalitetniji sustav nadzora, kao i rani sustav upozoravanja za trgovačka društva s poteškoćama, kako bi se na vrijeme savjetovali i pronašli način rješavanja financijskih poteškoća. Dodatno, uvode se i mehanizmi snažnije zaštite radnika u stečajnim postupcima, kako njihovo pravo na zdravstveno osiguranje ne bi bilo dovedeno u pitanje.
Također, Državno odvjetništvo bit će ovlašteno prijaviti tražbine radnika te ih zastupati u stečajnom postupku po osnovi tražbina proračuna, zavoda ili fondova. Kada je riječ o stečajevima potrošača, razdoblje provjere ponašanja za potrošače smanjuje se sa sadašnjih pet na tri godine. Paralelno s time, skraćuje se i razdoblje uskrate prava na oslobođenje od preostalih obveza, kada sud neće odraditi razdoblje provjere ponašanja s deset na šest, odnosno s pet na tri godine. Uz to, smanjuje se i iznos kada se potrošač smatra nesposobnim za plaćanje, s 30 na 20 tisuća kuna.
Predloženim izmjenama osigurat će se kvalitetnija provedba predstečajnih postupaka, stvorit će se pravni okvir za uspostavu efikasnog sustava ranog upozoravanja, osigurati veća zaštita prava radnika u stečaju te potrošačima omogućiti brže rješavanje financijskih problema.
