Politika i društvo

UŽARENO U SDP-U

Rastu unutarstranačke tenzije oko pozicija na izbornim listama U SABOR ULAZI I PULSKI TROJAC?

U osmoj izbornoj jedinici stranka je odlučila ići s najjačim snagama koje uključuju predsjednika stranke, članove predsjedništva, članove glavnog odbora, pa čak i europarlamentarnu zastupnicu. Šanse za ulazak u parlament ima i Igor Belas


 
3 min
Dražen Majić ⒸFOTO: Manuel Angelini

U osmoj izbornoj jedinici stranka je odlučila ići s najjačim snagama koje uključuju predsjednika stranke, članove predsjedništva, članove glavnog odbora, pa čak i europarlamentarnu zastupnicu. Šanse za ulazak u parlament ima i Igor Belas

U SDP-u ovih dana finaliziraju liste kandidata i kandidatkinja za predstojeće parlamentarne izbore za koje je najizglednije da će se održati u travnju sljedeće godine. U osmoj izbornoj jedinici stranka je odlučila ići s najjačim snagama koje uključuju predsjednika stranke, članove predsjedništva, članove glavnog odbora, pa čak i europarlamentarnu zastupnicu.

Ankete im daju od četiri do šest mandata a u SDP-u se nadaju da bi uz pomoć D'Hondta mogu dobaciti i do sedam parlamentarnih zastupnika. Za potencijalna ulazna mjesta trenutno se odvija velika unutarstranačka lobistička borba.

Listu će predvoditi predsjednik stranke Peđa Grbin. S obzirom da je SDP jedan od glavnih promotora zip sustava koji nameće ravnopravnu zastupljenost muškaraca i žena, očekuje se da će na listi biti jednaki broj pripadnika obaju spolova.

Ipak, postoji mogućnost da se spomenutog pravila o jednakoj zastupljenosti u SDP-u ne budu držali potpuno striktno budući da po tom pitanju, kako doznajemo, stranka ima velikih problema u dalmatinskim izbornim jedinicama, posebno devetoj i desetoj.

U osmoj izbornoj jedinici, osim te ravnopravnosti, potrebno je zadovoljiti i kriteriji ravnopravne zastupljenosti kandidata i kandidatkinja s područja Kvarnera i Istre.

Uzimajući u obzir navedeno, na drugom mjestu, tvrde naši dobro informirani sugovornici, trebala bi se naći Mirela Ahmetović, saborska zastupnica, načelnica Omišlja na Krku i ozbiljna pretendentica na čelnu stranačku poziciju.

Nadalje, svi sugovornici s kojima smo jučer razgovarali tvrde da je Zlatko Komadina pristao na treće mjesto na listi i da su se na taj način primirile glasine o njegovom odlasku iz SDP-a i eventualnom samostalnom izlasku na listu. Komadina je inače jedan od najvećih zagovornika zip izbornog modela.

Na četvrtom mjestu nalazi se pulska saborska zastupnica Sanja Radolović, dok je peti koordinator SDP-a za osmu izbornu jedinicu Saša Đujić.

Šesti je istaknuti istarski SDP-ovac Danijel Ferić koji je umalo pobijedio na zadnjim izborima za istarskog župana.

Na sedmom mjestu je SDP-ova parlamentarna zastupnica Romana Jerković koja se, navodno, nada i nekoj višoj poziciji na listi. Na osmom mjestu je predsjednik pulskog SDP-a Igor Belas koji bi se, u slučaju da Komadina i Jerkovićka odustanu od saborskih fotelja, također mogao naći u Saboru.

Na devetom mjestu nalazi se predsjednica SDP-ovog Foruma žena i zamjenica riječkog gradonačelnika Sandra Krpan, dok je na desetom još jedna članica Glavnog odbora - Bojana Puzigaća iz Buja.

Za posljednja četiri mjesta u igri su predsjednik primorsko goranskog SDP-a Ivica Lukanovićpredsjednica rovinjskog SDP-a Maria Blažina. Tu je i načelnik Vižinade i SDP-ov županijski vijećnik Marko Ferenac, dok se na zadnjem mjestu očekuju kvarnerski stranački doajen Željko Jovanović ili riječki gradonačelnik Marko Filipović.

Za očekivati je da se stranke ljevice i lijevog centra u osmoj izbornoj jedinici bore za 8 ili 9 mandata. Osim SDP-a, s te strane stranačkog spektra mandate očekuju i u IDS-u, platformi Možemo!, a u igri su i otpadnici iz IDS-a, dvojac Lerotić/Miletić, kao i Katarina Pejović.


Nastavite čitati

Poštovani gospodine Plenkoviću, digli ste si plaće, a kada će na dnevni red doći medijske slobode i prava novinara?

Sindikat novinara Hrvatske upozorava i na činjenicu da novinari/ke za svoj odgovorni i društveno važni rad za javno dobro zarađuju u prosjeku svega 1.043 EUR neto. Usto, samo u dva javna medija redovito se obnavljaju kolektivni ugovori, dok u privatnim medijima gotovo  u potpunosti izostaje i socijalni dijalog i zaštita radničkih prava i kolektivni ugovor. Time se medijskim radnicima u RH krši temeljno ljudsko pravo na sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje iako EU od svih članica traži pokrivenost od 80 posto tržišta rada kolektivnim ugovorima

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.