Određena centralizacija upravljanja kibernetičkom sigurnošću, kroz transformaciju postojećeg Centra za kibernetičku sigurnost SOA-e u Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost, previđa se zakonom o kibernetičkoj sigurnosti (EU) koji je Vlada poslala u saborsku proceduru.
Predloženim bi se zakonom, koji je Vlada sa sjednice u srijedu uputila u Hrvatski sabor, u hrvatsko zakonodavstvo implementirala EU Direktiva o mjerama za visoku razinu kibernetičke sigurnosti (tzv. EU NIS2 direktiva) koju države članice Unije u nacionalna zakonodavstva moraju prenijeti najkasnije do 17. listopada 2024. godine.
U skladu s njom povećao bi se broj sektora koji će biti obveznici jačanja mjera kibernetičke sigurnosti.
"Zakon predviđa određenu centralizaciju upravljanja kibernetskom sigurnošću odnosno transformaciju postojećeg Centra za kibernetičku sigurnost Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) u Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost", naveo je potpredsjednik Vlade Tomo Medved.
Svaka članica EU osnivanje nacionalnog centra određuje temeljem vlastitih specifičnosti i već razvijenih kapaciteta, a s obzirom na to da je SOA-in centar trenutno najrazvijeniji nacionalni resurs kibernetičke sigurnosti u Hrvatskoj - naveo je Medved - najučinkovitije je rješenje za transformaciju postojećeg centra u nacionalni centar za kibernetičku sigurnost.
Velik dio država članica EU implementirao je model centralizacije kibernetičke sigurnosti kroz sigurnosno obavještajne sustave, dodao je.
Zakonom se uređuju postupci i mjere za postizanje visoke zajedničke razine kibernetičke sigurnosti, kriteriji za kategorizaciju ključnih i važnih subjekata, zahtjevi kibernetičke sigurnosti za ključne i važne subjekte, posebni zahtjevi za upravljanje podacima o registraciji naziva domena, dobrovoljni mehanizmi kibernetičke zaštite, nadležna tijela u području kibernetičke sigurnosti i njihove zadaće i ovlasti, stručni nadzor nad provedbom zahtjeva kibernetičke sigurnosti, prekršajne odredbe…
Nadležna tijela, naveo je potpredsjednik Vlade, bit će zadužena i za provedbu kategorizacije subjekata obveznika pri čemu su primarni cilj NIS2 direktive veliki i srednji subjekti, prema EU kriterijima veličine, a kao iznimka mogu se posebnim kriterijima kategorizirati i manji subjekti.
"Zakon uvodi visoku zajedničku razinu mjera kibernetičke sigurnosti kakva je propisana za sve države članice EU. Pri tom, mjere trebaju biti razmjerne stupnju izloženosti pojedinog subjekta rizicima, a dužni su ih provoditi sami subjekti obveznici i to sukladno vlastitoj procjeni rizika", dodao je potpredsjednik Vlade.
Sukladno Uredbi o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje iznosa sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića, Vlada je donijela odluku da se u ovoj pedagoškoj godini jedinicama lokalne samouprave i Gradu Zagrebu za financiranje fiskalne održivosti dječjih vrtića isplati ukupno 17,6 milijuna eura, a u tu je svrhu za iduću godinu osigurano 47 milijuna eura.
Riječ je o važnoj odluci, istaknuo je premijer Plenković, jer se njome omogućuje financijska održivost dječjih vrtića u svim jedinicama lokalne samouprave, posebno onima koje imaju najmanje prihode.
Na taj način pomažemo i tim institucijama, ali nadam se i roditeljima djece u vrtićima, dodao je.
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs istaknuo je pak da je Vlada u proteklih šest godina uložila više od pola milijarde eura u izgradnju vrtićkih kapaciteta, "a samo u zadnje dvije godine oko 215 milijuna eura iz NPOO-a".
Današnja odluka donesena je, istaknuo je, jer smo svjesni činjenice da neke od jedinica lokalne samouprave neće imati fiskalne mogućnosti za održavanje vrtićkih jedinica i budući da je reformom obrazovanja predviđeno da sva djeca iznad treće godine života imaju mjesto u dječjem vrtiću, a obavezno pohađaju dječji vrtić godinu dana prije polaska u osnovnu školu.
Istaknuo je i da će se izgradnjom dodatnih vrtićkih kapaciteta Hrvatska do 2028. godine izjednačiti sa standardima EU te će obuhvat djece koja idu u vrtiće biti veći od 90 posto.
Vlada je donijela i odluku da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) isplatiti bolničkim zdravstvenim ustanovama kojima je osnivač država i kojima su osnivači županije, za podmirivanje dijela dugovanja prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala, ukupno 107,1 milijun eura (26.845.869 eura zdravstvenim ustanovama kojima su osnivači županije i 80.279.538 eura zdravstvenim ustanovama kojima je osnivač država).
U obzir je uzet kriterij dospjelosti nepodmirenih obveza starijih od 120 dana, na dan 31. kolovoza 2023. godine.
