Šef udruge za beskućnike: Hrvatska ima 2.000 apsolutnih beskućnika i još 10 tisuća onih koji spavaju u podrumima i garažama bez struje i vode

Predsjednik Hrvatske mreže za beskućnike Drago Lelas izvijestio je u ponedjeljak kako je u Hrvatskoj oko 2.000 "apsolutnih beskućnika" te je upozorio kako da će se ulaskom Hrvatske u Schengen broj beskućnika koji u našu zemlju stižu iz inozemstva povećati jer će se povećati i sloboda kretanja.

"Ovog ljeta je vidljiv veći broj stranih državljana (beskućnika) u Hrvatskoj, a ulaskom u Schengen dobit ćemo još veći broj ljudi koji će imati mogućnost slobode kretanja, i želimo upozoriti na to", rekao je Lelas u povodu Svjetskog dana beskućnika na konferenciji za novinare na splitskoj Rivi, gdje je bio istaknut višemetarski natpis "Ulica nije dom".

Po njegovim riječima, "zadnji je trenutak" da se u Hrvatskoj, prije ulaska u Schengen, razvije protokol o tomu kako će se postupati s povećanim brojem beskućnika koji budu dolazili iz inozemstva. U tom protokolu, dodao je, treba biti regulirano kako će se postupati sa stranim državljanima, čija će oni biti briga - policije, grada ili mjerodavnog ministarstva.

"Ovog ljeta smo na Duilovu imali tri beskućnika iz Njemačke kojima je Split otkriće jer ima dosta napuštenih prostora pogodnih za beskućnike, a na desetak mjesta na splitskom području može se dobiti različita pomoć", rekao je Lelas i dodao kako je lijepo vrijeme idealna prilika za beskućnike iz inozemstva "sklone avanturi i boravku na ulici".

"U Hrvatskoj trenutačno imamo oko 2000 apsolutnih beskućnika koji borave na javnim površinama i napuštenim prostorima  a osim toga, imamo još do 10.000 ljudi koji borave u podrumima, garažama bez struje i vode, dakle bez osnovnih uvjeta za život", istaknuo je i dodao kako je najgora situacija u Zagrebu, zatim u Osijeku, Rijeci i Splitu, te da beskućnici u Hrvatskoj i diljem Europe odlaze u veće gradove zbog pomoći koju u njima mogu dobiti.

"U Splitu imamo 35 beskućnika smještenih u prihvatilištu, a osim toga, još 15 koji odbijaju bilo kakvu komunikaciju, i to su uglavnom teški ovisnici ili teški psihički slučajevi", rekao je Lelas.