Politika i društvo

uz svjetski dan socijalne pravde

Sever: Potrebne su temeljite društvene promjene

Koliko god se hrvatsko društvo vremenski odmaknulo od rata i poraća, podjele u društvu su ogromne, a njima, kaže, solidno pridonose tašta i nezrela ponašanja političkih elita i pojedinaca


 
3 min
HINA

Koliko god se hrvatsko društvo vremenski odmaknulo od rata i poraća, podjele u društvu su ogromne, a njima, kaže, solidno pridonose tašta i nezrela ponašanja političkih elita i pojedinaca

Na Svjetski dan socijalne pravde, 20. veljače, što su ga 2007. utemeljili Ujedinjeni narodi, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever istaknuo je kako su i u Hrvatskoj i u svijetu potrebne temeljite društvene promjene. 

Sever je podsjetio da se Svjetskim danom socijalne pravde željela svijetu skrenuti pozornost na nužnost aktivne zauzetosti za ispravljanje i uklanjanje uzroka i posljedica socijalnih nepravdi i razlika, ne samo među državama i narodima, nego i unutar svake od zemalja. To je, kako je rekao, ambiciozan i težak cilj.

"Sada, 15 godina kasnije, uz sva verbalna nastojanja i lijepe socijalno poželjne poruke političara, mislilaca i analitičara, vjerskih velikodostojnika i sličnih, možemo primijetiti kako je svijet još dalje od tih ciljeva, nego li je bio 2007. 

Bogati kontinenti još su se više udaljili od siromašnijih, baš kao i bogate zemlje od onih manje bogatih i siromašnih. Povećao se broj milijardera i milijunaša u svijetu, a svi su zajedno iz godine u godinu sve bogatiji i sve utjecajniji, dok je na drugoj strani sve više onih koji tonu u siromaštvo i beznađe", naveo je Sever u poruci.

"Podaci govore da su ti svjetski enormno bogati moćnici, čak i u vrijeme globalne pandemije bolesti covid-19- dok su se ljudi širom svijeta, pa i njihovi radnici razbolijevali, umirali, dok su mnoge tvrtke propadale, a milijarde javnog novca davane za liječenje bolesnih i spas gospodarstava-  još uspjeli i povećati svoje bogatstvo".

Pitaju li se političke i poslodavačke elite...?

Hrvatska je dio tog i takvog svijeta, rekao je Sever.

"Ni do 1991. godine nije bila baš neko dično društvo razvijene socijalne jednakosti i pravednosti, a onda su rat i pretvorba i privatizacija, provedeni za vrijeme rata i u bližem poraću, doslovce poharali hrvatsko društvo. I dok su jedni ratovali, ginuli, ostajali bez svojih domova i odlazili doslovce samo s vrećicama u rukama, drugi su 'pretvarali i privatizirali' i bogatili se na onome što su generacije prije njih stvarale i ostavile kao nasljedstvo cijelom društvu", naglasio je.

Koliko god se hrvatsko društvo vremenski odmaknulo od rata i poraća, podjele u društvu su ogromne, a njima, kaže, solidno pridonose tašta i nezrela ponašanja političkih elita i pojedinaca.

"Pitaju li se takozvane političke i razvikane poslodavačke elite zašto je Hrvatska u deset zadnjih godina izgubila 9,25 posto svojih stanovnika i pala na 3.888.529 osoba, a broj se kućanstava smanjio za 5.31 posto, zašto se smanjuje broj novorođene djece i Hrvatska sve više stari, a ti isti stari jedva preživljavaju?".

Hrvatska je, naveo je Sever, u samome vrhu EU po nestalnim i nesigurnim oblicima zapošljavanja i rada, prva po broju novosklopljenih ugovora o radu na određeno vrijeme do tri mjeseca, a zadnja po brzini zapošljavanja mladih visoko obrazovanih ljudi... A javne vlasti, različitih političkih boja, orijentacija i svjetonazora, sve to dugi niz godina prate pogledom i bez posebnog uzbuđivanja, bez znanja i posebne volje da to promijene.

"Potrebne su nam temeljite, korjenite i duboke društvene promjene, počevši od repozicioniranja društvenih elita na pripadujuća im mjesta, preko poreznih promjena koje moraju rezultirati time da tko ima više doista i doprinese više u javnu blagajnu za javno i opće dobro", poručio je predsjendik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Sporne izmjene Zakona o radu

Sever smatra da najavljene izmjene Zakona o radu "jednostavno ne smiju rezultirati daljnjom fleksibilizacijom radnih odnosa i novim nesigurnostima za radnike, već moraju ići obratnim pravcem koji će rezultirati stabilnošću zaposlenja, a pravičnija raspodjela rezultirati rastom svih plaća, od kojih se može bez straha i nesigurnosti zasnivati obitelj i živjeti bez odricanja". Uz rast minimalne i svih ostalih plaća, nužan i rast mirovina, naglasio je.

"Ako nam zajednički pokretač postane žudnja za dobrom cijele zemlje i svih njenih građana, za društvom socijalne pravde i ravnopravnosti, onda trebamo imobilizirati, prokazati i javno označiti one kojima su pohlepa i zaslijepljenost vlastitom društvenom moći i utjecajem na prvome mjestu te otvoriti prostor nužnim društvenim promjenama koje će poslužiti tome da Hrvatska postane bolja zemlja", poručio je.

"Dana 28. kolovoza 1963. jedan je velik čovjek održao govor koji počinje riječima 'I have a dream today'. Danas, na Svjetski dan socijalne pravde, imamo pravo sanjati da će se u svijetu i Hrvatskoj formirati kritična masa za nužne promjene. Mora, jer ovako više jednostavno dalje ne može. Ljudi imaju pravo na socijalnu pravdu već samim svojim rođenjem i time što su ljudska bića", zaključio je Sever.


FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Nastavite čitati

Ruski veleposlanik pozvan u MVEP

"Državna tajnica istaknula je da Republika Hrvatska ne priznaje i nikada neće priznati aneksiju navedenih pokrajina te je od Ruske Federacije zatražila poništenje takvog protupravnog  čina i povlačenje svih ruskih vojnih snaga i opreme s cjelokupnog državnog područja Ukrajine", navodi se u priopćenju hrvatskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP)

Danijel Žeželj predstavlja svoj rad u Muzeju suvremene umjetnosti

Osim zapaženih multimedijskih nastupa počevši od 1997., Žeželj je producirao osam kratkih animiranih filmova i autor je dvadeset i pet grafičkih romana, od kojih su neke objavile medijske kuće poput DC Comicsa, Marvela, Dark Horsea, Heavy Metala, Image, Glénat, Dargaud, Eris Edizioni, The New York Times i Harper's Magazine

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.