ŠOK Prestižna pulska Gimnazija ostala s gotovo dva neupisana prva razreda!

Upisi u srednje škole u ljetnim roku upravo su završili, a najveće iznenađenje u Istri je svakako Gimnazija Pula u kojoj su ostala neupisana čak 34 mjesta, gotovo dva cijela prva razreda.

Za ovu pulsku srednju školu s dugogodišnjom vrlo visokom obrazovnom kvalitetom i tradicijom ovo je više nego iznenađujuće loš rezultat, piše Vesna Kapeloto, glavna urednica portala Mama tata ja.

Iako podaci na nacionalnoj razini govore da su učenici u ostatku države pokazali najveći interes upravo za upis u gimnazije općeg smjera, pa su zbog navale i velikog broja učenika s 5,0 uvođeni i prijemni ispiti, u Puli su osmaši odlikaši (i njihovi roditelji) razmišljali drugačije i birali – strukovne škole i smjerove, one vrlo jake po obrazovnom programu, neke čak i s upisnim bodovnim pragom poput Gimnazije.

Šok u 'Jezičnoj'

Gimnazija Pula ove je godine upisivala pet razreda općeg smjera, s ukupno 129 učenika ili 26 po razredu, zatim jedan razred prirodoslovno-matematičkog smjera s 26 učenika te jezični smjer s upisnom kvotom od 23 mjesta.

I dok je najjači prirodoslovno-matematički smjer bio popunjen od starta pa do zaključenja upisa, u Općoj gimnaziji je ostalo neupisano 19 mjesta ili cijeli jedan razred. Najveći šok je, pak, u Jezičnoj gimnaziji za koju se prijavilo svega osam učenika, čak 15 manje od upisne kvote.

Ravnatelj Gimnazije Pula Nikola Vujačić

Ravnatelj pulske Gimnazije Nikola Vujačić, kojeg smo zamolili za komentar ovogodišnjeg zamjetno manjeg interesa za ovu prestižnu srednju školu, rekao je da je manjak djece svakako odigrao svoje, a oscilacija je znalo biti i ranije, doduše s prirodoslovno-matematičkim smjerom. Ipak, reći će, 19 neupisanih mjesta u Općoj gimnaziji ne treba značiti ništa loše, već štoviše, još veću kvalitetu rada za upisane učenike, budući da će ih sada umjesto 26 u razredu biti po 22 pa će svi biti zadovoljniji.

Došli učiti jezike, a muče se s fizikom i kemijom

Priznaje da ih je neugodno iznenadilo svega osam prijavljenih za Jezičnu gimnaziju te da mu je izrazito žao zbog toga, ali da je to trend koji osjećaju i ostale gimnazije u državi.

- Društvo jednostavno više nije orijentirano na jezike nego na STEM pa i mi razmišljamo da pored postojećeg jakog prirodoslovnog-matematičkog uvedemo novi – prirodoslovni smjer, koji u Puli ne postoji, rekao je Vujačić.

Na pitanje hoće li se razred Jezične gimnazije uopće moći formirati, kazao je da se nada pozitivnom odgovoru Ministarstva, u što uvjerava i zabrinute roditelje djece koja su zasad upisala ovaj smjer.

Kako je rekao, ‘jezičari’ su specifičan smjer koji u Gimnaziju dolazi po jezično znanje, a potom se dobar dio njih muči s matematikom, fizikom i kemijom jer ne vole te predmete. Na koncu tim predmetima posvećuju najveći dio vremena, umjesto da uče jezike koje zbog tih predmeta zapostavljaju.

- Ima ih i koji završe na popravnim ispitima, što mi bude zaista krivo, priznaje ravnatelj Vujačić.

Dodaje da redovito tijekom svake školske godine u pulsku Gimnaziju prelaze djeca koja se u drugim školama ili sredinama nisu (s)našla, pod uvjetom da imaju dobre ocjene i polože razliku u predmetima. Naravno da ima i onih koji shvate da im je Gimnazija Pula ipak preteška pa odu u strukovne škole.

Strukovne škole popularnije jer daju zvanje

Iz razgovora s djecom i roditeljima nadzire se da su težina i muka koju sa sobom donosi gimnazijski program, a ujedno i ne posjedovanje nikakvog zvanja nakon četiri godine mukotrpnog školovanja, razlogom preferiranja strukovnih škola.

Unazad nekoliko godina primjetno je da odlikaši, pa i oni s 5.0, sve više biraju izuzetno popularne strukovne smjerove poput arhitektonskog i geodetskog tehničara / tehničarke, ili ipak nešto lakše jezične smjerove u hotelijerskim školama.

Otkad se u Puli izgradila nova Medicinska škola ultra popularan smjer postaje farmaceutski tehničar / tehničarka, koji ima i ‘gimnazijski’ upisni bodovni prag od 65 bodova. Tu je i otprije mnogim pulskim osmašima odlikašima privlačan smjer fizioterapeutskog tehničara / tehničarke, a bez problema i ove godine popunio se i najpopularniji smjer u državi nakon Opće gimnazije – referent / referentica  za poslovnu ekonomiju – bivši ekonomist / ekonomistica.

‘Gimnazija sprema za fakultet, strukovna za tržište’

- Zadnjih godina je Ministarstvo uložilo i napravilo puno u popularizaciji strukovnog obrazovanja jer je nedostajalo takvog kadra. Drago mi zbog toga, i zbog kolega i same djece. Razumijem da je Medicinska škola u Puli izuzetno popularna. Nova je škola, novi laboratoriji, klimatizacija, sve je top pa i zbog toga djeluje vrlo primamljivo, a i djeca razmišljaju na način 'za faks ću se potruditi, a ako ne uspijem, barem imam diplomuz. Na kraju se pokazalo da djeca koja upisuju strukovne škole imaju poteškoća prilikom upisa na fakultet jer im je matura preteška, rekao je Vujačić te nastavio:

- Strukovne srednje škole djecu pripremaju za tržište rada, a gimnazije za fakultet. U pulskoj Gimnaziji imamo prolaz državne mature od 99 posto, ustvrdio je.

Hoće li se uvođenjem modularne nastave u strukovne škole, a prema najavama i izjednačavanje broja sati općih predmeta potrebnih za državnu maturu u strukovnim školama s postojećim gimnazijskima, odraziti na veću uspješnost ‘strukovnjaka’ na maturi, ostaje za vidjeti. Modularna nastava još uvijek je enigma za sve.

I profesori moraju biti spremni prihvatiti kritiku

Da se društvena klima u vezi s odabirom srednje škole mijenja, složio se i ravnatelj Vujačić. Današnja djeca drugačije razmišljaju, posebno oni koji vide svoje fakultetski obrazovane roditelje da jedva ‘krpaju kraj s krajem’.

S duge strane, nemali je broj završenih gimnazijalaca koji otvoreno kažu da bi nakon četverogodišnjeg gimnazijskog iskustva dobro razmislili bi li ponovno, kad bi morali, ponovili ovakvu izrazito napornu obrazovnu ‘torturu’, odnosno bi li je preporučili svojoj djeci. K tome, pulsku Gimnaziju prati glas po ‘nemilosrdnim’ profesorima, iako, istina, ima gimnazijalaca koji će reći da su gimnazijski profesori uviđavniji od učitelja u pojedinim osnovnim školama.

- Znam da su svi u šoku u prvom razredu, da dožive svojevrsni nokaut. Da, kažu mi da su profesori grubi, ali ja bih rekao da se takav dojam stiče zbog vrlo zahtjevnog programa. Iz dana u dan obrađuju se nove lekcije i cjeline i nema tu prostora za neko objašnjavanje kao u osnovnoj školi, napominje Vujačić, ističući i da profesori moraju biti spremni prihvatiti kritiku.

- Važno je da nema vrijeđanja. O tome uvijek pitam učenike kad dođu u moj ured. Usmjeravam ih da se fokusiraju na učenje i ne obaziru se na način na koji profesori funkcioniraju. Prve dvije godine im zaista bude teško, a treću i četvrtu postaju sretni i zadovoljni jer imaju rezultate iza sebe, iskreno će ravnatelj Vujačić, ne odajući da brine suviše za ovogodišnji upisni kiks pulske Gimnazije.

- Gimnazija Pula je uspješna škola. Iza tog uspjeha stoji rad, ali i djeca koja nose to nešto u sebi. Ne može ni sam profesor stvoriti rezultat bez djeteta koje nema želje za uspjehom, rekao je Nikola Vujačić.