Srbi najviše dolaze raditi kod nas. Zašto? Pa, bolje su plaće, članovi smo EU, a tu je i pitanje jezika

Kako se približava ljeto, tako se vraća i jedna velika bojazan beogradskih ugostitelja – svi dobri radnici odlaze na sezonu u Hrvatsku. Dobrog konobara ili kuhara svijećom se traži, a i sami gosti primjećuju pad kvalitete. Ali što da se radi, radna snaga ljeti jednostavno migrira mahom u Dalmaciju, piše Poslovni dnevnik.

Prema službenim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) iz siječnja 2026. godine, na temelju izdanih radnih dozvola, u Hrvatskoj stalno radi oko 25 tisuća radnika iz Srbije.

Dakle, ta je brojka nevezana za ljetnu turističku sezonu, tijekom nje se broj značajno povećava.

Prema službenim hrvatskim podacima, državljani Srbije su na trećem mjestu po brojnosti stranih radnika. Prvi su radnici iz Bosne i Hercegovine, a drugi iz Nepala. Također, prema procjenama hrvatskih poslodavaca, radnici iz Srbije među najtraženijima su zbog poznavanja jezika i brzog prilagođavanja uvjetima rada.

- Ne postoji službeni, precizan broj sezonskih radnika iz Srbije koji trajno ostaju živjeti u Hrvatskoj nakon završetka ljetne turističke sezone. Glavni razlog su privremene dozvole s kojima radnici dolaze, pa im je teže ostvariti pravo na stalni boravak u Hrvatskoj. No, velik broj radnika vraća se iz godine u godinu, pa neki svakako i ostanu. Glavni razlog dolaska i ostanka srpskih radnika je viša razina životnog standarda u Hrvatskoj te članstvo Hrvatske u Europskoj uniji, što omogućuje slobodu kretanja unutar Unije”, kaže Radojka Nikolić, glavna urednica portala magazinbiznis.rs i jedna od najbriljantnijih ekonomskih umova u Srbiji.

“Kao što je poznato, turistički radnici sezonski najviše odlaze u Hrvatsku privučeni boljim uvjetima rada i većim zaradama nego primjerice u Crnoj Gori. Nedostatak te vrste radne snage najviše se osjeća u ljetnim mjesecima u beogradskim restoranima koji se zatvaraju vikendom jer nemaju kuhare i konobare. Među sezonske radnike ubrajaju se i građevinski radnici i zanatlije (vodoinstalateri, električari) koji u ljetnim mjesecima masovno odlaze, recimo, u Austriju. Nisam siguran koliko će nova pravila boravka u Europskoj uniji poremetiti dosadašnju migraciju sezonskih radnika, ali je činjenica da i taj fenomen treba uzeti u obzir. Posljedica njihova odlaska osjeća se na povećanim cijenama njihovih usluga i masovnom priljevu radne snage iz Pakistana, Sirije, Iraka, Turske i nekih afričkih država”, nadovezuje se Miša Brkić, istaknuti srpski ekonomski novinar i kolumnist s više od 40 godina iskustva, poznat po praćenju ekonomskih tranzicija i analizama u medijima poput N1, Blic, Novi magazin, Danas i Nedeljniku. Dodaje kako migracijska kretanja i zemlje odlaska treba promatrati u kontekstu zanimanja.

“Recimo, intelektualna krema kao što su vrhunski znanstvenici – od inženjerstva, biotehnologije, nuklearne fizike, stručnjaka za umjetnu inteligenciju, istraživača – i dalje najviše odlazi u Sjedinjene Države i Veliku Britaniju, manje u Francusku, Njemačku. To je nemjerljiv gubitak za Srbiju i njezin tehnološki razvoj koji će se osjetiti u njezinu zaostajanju u nekim ključnim područjima razvoja. Liječnici i medicinsko osoblje odlaze u Sloveniju, Njemačku, Slovačku. Taj odljev najviše se osjeća u kvaliteti primarne zdravstvene zaštite i preventive. Srpsko zdravstvo je u katastrofalnom stanju i iako je posljednjih godina uložen veliki novac u izgradnju objekata i nabavu opreme, zdravstvo ne funkcionira jer u tim objektima i s tom opremom nema tko raditi”, kaže Brkić.

Isto tako napominje da je prema podacima koje je prije nekoliko mjeseci objavio Eurostat, od 2013. do 2024. godine iz Srbije u Europsku uniju emigriralo gotovo 500 tisuća ljudi. Eurostat navodi da je najčešći razlog odlaska posao, a među najpoželjnijim destinacijama su Hrvatska i Njemačka.

Eurostat čak precizno navodi da je u razdoblju od 12 godina najviše građana Srbije na rad u inozemstvo otišlo u Hrvatsku, ukupno 54.305, dok je Njemačka druga s 45.633 ljudi. Zatim slijede Slovenija, u koju je otišlo živjeti i raditi 28.363 ljudi iz Srbije, Slovačka s 22.962 i Mađarska s 19.897 srpskih državljana.

Dolaze Rusi, Kinezi, Indijci…

Danas se regrutacija srpskih radnika uglavnom odvija službeno, izjavljuje Nikolić, putem agencija i državnih institucija koje izdaju dozvole. Sve je manje rada u “sivoj zoni”, jer kazne su visoke, posebno u državama članicama Europske unije.

Sezonska zanimanja koja su potrebna, osobito u hrvatskom turizmu, već godinama su ista. Traže se radnici za pozicije recepcionera, sobarica i pomoćnih radnika u kuhinji, ali i za kvalificiranije pozicije: kuhare, slastičare, roštilj majstore i pizza majstore. Na pitanje ima li i obrnutih primjera – Hrvata koji dolaze živjeti i raditi u Srbiju – naši sugovornici odgovaraju da ih možda ima, ali su “nevidljivi”.

“Prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje Srbije, najveći broj stranih radnika dolazi iz Rusije, Kine, Indije, Turske i Nepala”, kaže urednica poslovnog portala i ugledna novinarka.