Ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću saborska zastupnica Dušica Radojčić uputila je krajem travnja zastupničko pitanje u vezi lošeg poslovanja pulske zračne luke, ističući obavezu ministarstva, sukladno Zakonu o pravnim osobama u vlasništvu RH, da osigura poštivanje poštivanje načela učinkovitosti i održivog poslovanja tih tvrtki, kao i donošenje odluka koje u najvećoj mogućoj mjeri osiguravaju dugoročni održivi razvoj i očuvanje vrijednosti.
- Tu svoju zakonsku zadaću u slučaju pulske zračne luke ministarstvo ne izvršava. Naime, u svim zračnim lukama u Hrvatskoj je u 2025. zabilježen rekordni rast, a jedino je pulska Zračna luka u konstantnom padu. Propadanje utječe i na život građana i na konkurentnost gospodarstva. O lošim rezultatima pulske zračne luke najviše govori usporedba sa zadarskom, koji su prije šest godina imali podjednaki prihod i broj zaposlenih, da bi 2024. zadarski imao dva puta više zaposlenih od pulskog. Prihod se u Zadru popeo na 22,2 milijuna eura, dok je pulski aerodrom imao 8,5 milijuna prihoda, navela je Radojčić.
- I mediji su puno pisali o iznimno lošem stanju na pulskom aerodromu, a posljednji revizijski izvještaj daje i dokaze potrebne za smjenu uprave, krive za takvo stanje. Iz tog je razloga većina članova Nadzornog odbora glasala protiv izvještaja uprave o poslovanju u 2024. godini. Ali ne i članovi Nadzornog odbora koje je imenovala država - oni su po diktatu glasali za unatoč katastrofalnim rezultatima poslovanja. Za nagradu je država nedavno ponovno imenovala iste članove, Vildanu Megle, Mladena Stepanića i Marina Goloba u Nadzorni odbor. Da državu uopće nije briga za stanje na pulskom aerodromu ni za nesposobnost direktorice Nine Vojnčć Žagar govori i to da je Skupština društva, u kojoj država ima natpolovičnu većinu, spomenuti izvještaj ipak usvojila. Tako da Plenkovićevo nedavno obećanje o "poduzimanju koraka u smjeru poboljšanja upravljanja Zračnom lukom Pula" nije istinito, istaknula je.
- Zastupničkim pitanjem ministra sam tražila objašnjenje za nepostupanje unatoč lošem revizijskom nalazu, za zaduženje u banci od 9 milijuna eura, za što je založeno 7,3 ha zemljišta, uključujući i zgradu terminala u vrijednosti od 6,2 milijuna eura, o zapošljavanju HDZ-ovaca bez natječaja, te što planira poduzeti u vezi s kontinuiranim padom u svakom pogledu Zračne luke Pula jer je očito da direktorica to nije u stanju činiti. Tražila sam i da se očituje o nastavku opasnih trenažnih letova nisko iznad grada, navela je Radojčić.
Priopćila je potom da je ministar Butković odgovorio 11. lipnja na dio pitanja, izbjegavši pitanje o nesposobnosti direktorice, zapošljavanju HDZ-ovaca i učestalim opasnim trenažnim letovima nisko iznad grada. Dio na koji jest odgovorio svodi se na neuvjerljiva opravdanja, dok o planiranim koracima za unaprjeđenje stanja nema ni riječi.
- Ministar je za pad prometa u Zračnoj luci Pula optužio je COVID i rat u Ukrajini. Ali pandemija i rat nisu pogodili samo Pulu. Zašto su drugi uspješni, ako je problem opći? U pitanju sam navela da sve zračne luke bilježe kontinuirani rast i rekordne promete u 2025. - osim Pule. Nije se osvrnuo ni na usporedbu pulskog i zadarskog aerodroma koji su prije COVIDA bili na istoj razini broja putnika, prihoda i zaposlenih, a danas zadarska luka prosperira - za razliku od pulske, napominje Radojčić.
I za loš nalaz revizije ministar također nalazi opravdanje jer, po njemu, i nije tako loš, te pokušava dokazati da revizija nije katastrofalna, a zapravo nabraja cijeli niz ozbiljnih propusta.
- Kad je zaduženje Zračne luke od 9 milijuna eura uz založno pravo od 6,2 milijuna eura u pitanju, ministar odgovara da je iznos od 9 milijuna maksimalno mogući iznos zaduženja "dok stvarna obaveza nastaje isključivo sklapanjem pojedinačnih ugovora o kreditu". Kreditno zaduženje Zračne luke tako iznosi samo 1,9 milijuna eura. To znači da je iznos kredita tri puta manji od iznosa založnog prava, što je po ministru sasvim opravdano odnosno "nužan uvjet za odobravanje kredita", navodi Radojčić te dodaje da ministar u odgovoru potvrđuje da je imovina zračne luke založena za kredite, potvrđuje ozbiljne nalaze revizije i priznaje da je potrebna dodatna državna pomoć, ali ni jednom riječju ne govori o odgovornosti uprave, nadzornog odbora i vlastitog ministarstva za stanje u kojem se zračna luka danas nalazi.
Ako Ministarstvo, kao tvrdi ministar, aktivno prati i sudjeluje u upravljanju, kako je onda dopustilo da Zračna luka Pula dođe u ovakvo stanje?, zapitala se.
U posljednjoj rečenici odgovora ministar svaljuje odgovornost za budućnost pulskog aerodroma na jedinice županije i lokalnu upravu i u turistički sektor, odnosno da budućnost pulskog aerodroma ovisi o "konkretnom doprinosu lokalne i regionalne zajednice, pogotovo turističkog sektora"., zaključak je odgovora.
