Istra24 je minulog mjeseca izvijestila da je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa rovinjskom gradonačelniku, IDS-ovom Marku Paliagi, izrekao kaznu od četiri tisuće eura zato što je 2020. godine od svog stranačkog kolege, ravnatelja Centra za povijesna istraživanja Rovinj Raula Marsetiča tražio da povuče otkaz, odnosno da ponovno zaposli Silvana Zillija, bivšeg rovinjskog dogradonačelnika u tri mandata i ex potpredsjedniku IDS-a, koji je u toj ustanovi radio kao stručni suradnik.
Očigledan pritisak
Slučaj – aferu bonamenat – otkrio je upravo ovaj portal u lipnju 2022. godine, kada je pulski Općinski sud ustvrdio je da je otkaz Zilliju bio nezakonit i nedopušten. Istražujući zašto je Zilli uopće dobio otkaz, kontaktirali smo Marsetiča koji je tada kazao da Zilli radi na svojoj političkoj promidžbi, da mu se radno mjesto u Centru čuvalo gotovo 15 godina te da je njegov ugovor o radu – nepostojeći.
Međutim, sve je zasjenila činjenica da su, kako se otkrilo naknadno, Paliaga i njegov zamjenik Marino Budicin Marsetiču u ime Grada Rovinja kojeg po funkciji predstavljaju, poslali dopis na talijanskom jeziku kojim su, prema Marsetiču, a i prema, dakle, konkluziji Povjerenstva, vršili pritisak na Centar.
Tako je u dopisu, među ostalim, pisalo i: „Uostalom, lokalna samouprava zbog svoje civilne misije i u skladu s temeljnim postulatima IDS-a, koji su i temelj njezina djelovanja, mora biti posebno pažljiva prema socijalnoj politici i politici zapošljavanja 'naših' kadrova“.
Paliaga je tada opovrgnuo da je vršio pritisak, napomenuvši da ga je Marsetič kontaktirao samoinicijativno tvrdeći da Zilliju mora dati otkaz zbog financijskih poteškoća uzrokovanih krizom uslijed pandemije koronavirusa te da je Grad stoga ponudio mogućnost financijske podrške.
Obilato financiranje
Istra24 je tada kontaktirala i predsjednika IDS-a Dalibora Pausa. No, on ne samo da nije osudio ovakav Paliagin pokušaj kadroviranja, nego je čitav slučaj relativizirao govoreći da se radi o narušenim međuljudskim odnosima i, između ostalog, kazao: „Gradonačelnik Paliaga ne može, ni u hipotetskom slučaju, vršiti bilo kakav pritisak na ravnatelja Centra. Naime, Centar za povijesna istraživanja Rovinj ustanova je Talijanske nacionalne zajednice, koja se ne financira iz proračuna Grada Rovinja“.
No, to nije točno. Istra24 je od Povjerenstva dobila čitav dokument odluke u kojem se navode podaci o gradskom financiraju Centra od 2017. godine, kada je Paliaga preuzeo gradonačelničku dužnost, pa sve do polovine lanjske godine.
Grad Rovinj je tako 2017. Centru isplatio 95 tisuća tadašnjih kuna, 2018. godine 150 tisuća kuna, 2019. 100 tisuća kuna, a 2020., godine kada je (5. lipnja) i došlo do komešanja zbog otkaza 50 tisuća kuna, iako je izvorni plan bio dati 100 tisuća kuna.
Odonda pa do danas, odnosno, po podacima Povjerenstva, do sredine lanjske godine kada su radili na predmetu, nije isplaćen ni cent.
Interesna povezanost
S obzirom na dodatna saznanja o financiranju, a i činjenicu da je Paliaga ipak bio u sukobu interesa, šefu IDS-a poslali smo upit želeći saznati je li, kada je iznio podatak da Grad Rovinj ne finacira Centar, bio u zabludi, a možda i saznati tko ga je u tu zabludu doveo. Pitali smo ga smatra li i dalje da Paliaga nije bio u sukobu interesa. Poslali smo mu i odluku Povjerenstva. Ne bez razloga. Kada smo ga prvi put kontaktirali oko ovog slučaja, Paus je od nas, podsjetimo, tražio da objavimo dokument - dopis s memorandumom i pečatom Grada Rovinja, koji je Paliaga poslao Marsetiču. Mi smo to, dakako, i učinili. Ali Pausov stav se nije promijenio. Ostao je čvrstu uz Paliagu.
I ovog je puta, uz sve dokaze, Paus odlučio da će glavu nastaviti držati točno tamo gdje mu je bila i do sada - u pijesku. Umjesto odgovora, predsjednik IDS-a poručio je da iako samo mi dobili odluku, Paliga nije, te da će se do njezinog primitka suzdržati od bilo kakvog komentara.
Paliaga je, dakle, prekršio stavak u članku Zakona za sprječavanje sukoba interesa u kojem je navedeno da je obveznicima zabranjeno primiti ili zahtijevati korist ili obećanje koristi radi obavljanja dužnosti. Povjerenstvo je utvrdilo je da je Paliaga dopisom nedvojbeno deklarirao postojanje interesne povezanosti između sebe i Zillija, "budući da je postupio aktivno se angažirajući upravo u toj specifičnoj situaciji u odnosu na točnu određenu osobu te je neuvjerljiv navod očitovanja obveznike (Marka Paliage, op.n.) da je kao gradonačelnik napravio ono što bi napravio za bilo kojeg sugrađanina u sličnoj situaciji“.
Dopis, ustanovili su, predstavlja tešku povredu i zabranjeno djelovanje "protivno Zakonu o sprječavanju sukoba interesa, a njegov sadržaj dodatno ukazuje na korištenje položaja dužnosnika Marka Paliage u svrhu koja nije dopuštena te je nezakonito koristio svoj položaj moći, navodeći pritom i politički konotaciju stranačke pripadnosti „u nedvosmislenom kontekstu povezivanja stranačke i političke osnove za obavljanje posla. U kontekstu termina „naši kadrovi“, za koji je Paliaga tvrdio da se ne odnose na pripadnost IDS-u, već Talijanskoj zajednici, Povjerenstvo kaže da se nedvojbeno može smatrati oblikom „utjecaja i zlouporabe posebnih prava u svezi s političkom povezanosti kao i povezanosti na razini pripadnosti istoj nacionalnoj manjini, a što predstavlja nedopušteno i neprimjereno ponašanje obveznika“.
Ostvario prijetnju
Naposljetku, Povjerenstvo dio u dopisu koji se dotiče uštede financijskih sredstava, koje je Centar naveo kao razlog za otpuštanje Zillija, i dijela u kojem Paliaga navodi da je Grad Rovinj uvijek promptno odgovarao na potrebe Centra, uključujući i one financijske, opisuje kao nedopušten utjecaj i zlouporaba ovlasti iz položaja financijske moći i to nedvosmislenim navodima koji upućuju prvenstveno „na utjecaj na odluku Centra o otkazu ugovora o radu, odnosno povlačenju istog, s naznakom i upućivanjem na financijske koristi koju Centar ima od Grada Rovinja kao i na kraju, nedopuštene zlouporabe i načina korištenja položaja moći kojim se na dvosmislen način pokušava utjecati na odluku s upozorenjima glede prestanka financiranja djelatnosti Centra i njegovim eventualnim gašenjem kao ustanove zbog nedostatnosti sredstava, koji bi mu se u protivnom uskratili“.
Povjerenstvo je tako zaključilo da je upravo simptomatična i vrlo indikativna okolnost da je Grad Rovinj financirao Centar do sredine 2020., a nakon toga više ne, čak ni ako je u toj godini već bilo osigurano još 50 tisuća kuna. To, prema njima, znači da je; jasno i nedvojbeno, ostvario svoje prijetnje iz dopisa te prestao financirati Centar.
Tako su, logično, ustanovili i da je lagao i obmanjivao kad je u svom očitovanju Povjerenstvu naveo da Grad ne financira rad Centra.
