Politika i društvo

STRANI RADNICI NEĆE RIJEŠITI PROBLEM

"Tko će skrbiti za naše starije?" Za manjak radnika u dugotrajnoj skrbi potrebna i reforma obrazovanja

Predsjednik HUP-Koordinacije socijalne skrbi Pavo Ćorluka istaknuo je kako je potrebno uvesti novi oblik strukovnog obrazovanja, odnosno trogodišnje školovanje za njegovateljice, koje su jednim dijelom i nosioci posla u domovima oko njege starijih osoba


 
3 min
HINA
Ilustracija/foto Pixabay

Predsjednik HUP-Koordinacije socijalne skrbi Pavo Ćorluka istaknuo je kako je potrebno uvesti novi oblik strukovnog obrazovanja, odnosno trogodišnje školovanje za njegovateljice, koje su jednim dijelom i nosioci posla u domovima oko njege starijih osoba

U sustavu dugotrajne skrbi za starije nedostaje oko 2000 ljudi, a probleme manjka radne snage neće riješiti samo imigracija, nego je potrebno reformirati strukovno obrazovanje i povećati plaće i uvjete rada, istaknuto je u ponedjeljak na konferenciji HUP-a "Tko će skrbiti za naše starije?".

Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber rekla je kako će se do 2070. godine broj stanovnika smanjiti za 22 posto na razini Europe, dok će životni vijek porasti za više od šest godina.

"Vidi se koliko će biti pritisak na cjelokupni zdravstveni sustav, a osobito na sustav socijalne skrbi. U tom smislu treba razmišljati kako osigurati dovoljan broj kompetentnog osoblja, tko će brinuti za naše starije, a imamo i situaciju da je neravnomjerna raspodjela kvalitete sustava socijalne skrbi po našim regijama", istaknula je.

Strani radnici sve su više zastupljeni i u sustavu zdravstvene i socijalne skrbi, zbog čega je potrebno razmišljati o tome kako srušiti jezične barijere, navela je Weber, dodavši da HUP s Ministarstvom unutarnjih poslova radi i na novom Zakonu o strancima, vezano uz učenje hrvatskog jezika osnovne razine.

No, dodala je Weber, potrebno je osigurati i da hrvatski obrazovni sustav stvori dovoljan broj kadrova s obzirom na ove negativne demografske trendove za što je potrebna i reforma strukovnog obrazovanja.

Predsjednik HUP-Koordinacije socijalne skrbi Pavo Ćorluka istaknuo je kako je potrebno uvesti novi oblik strukovnog obrazovanja, odnosno trogodišnje školovanje za njegovateljice, koje su jednim dijelom i nosioci posla u domovima oko njege starijih osoba.

S time bi se rasteretile medicinske sestre kojih također nedostaje, a koje bi onda bile voditelji posla, a njegovateljice bi obavljale opću njegu i poslove niže razine, rekao je.

Druga stvar koju žele su vaučeri kako bi građanima bili dostupniji i javni i privatni domovi, a treća stvar je porezna olakšica koja postoji u EU za ljude koji smještaju svoje bližnje u domove.

U tijeku izgradnja 18 centara za starije osobe, radi se i na procesu deinstitucionalizacije

Državna tajnica Ministarstva rada i socijalne politike Margareta Mađerić navela je kako je u tijeku izgradnja 18 centara za starije osobe s kojima će se dobiti smještajni i izvaninstitucionalni kapaciteti.

Podsjetila je pri tom kako se radi i na procesu deinstitucionalizacije.

"Imamo ravnomjernu zastupljenost skrbi i brige diljem Hrvatske, ali još ti kapaciteti nisu dostatni i zbog toga ćemo i u budućnosti i s našim partnerima, kako privatnim pružateljima, tako i mi kao osnivači, raditi na još boljoj i kvalitetnijoj skrbi za starije i nemoćne", poručila je državna tajnica Mađerić.

Dodala je kako se stranim radnicima osiguravaju učenje hrvatskog jezika da bi se što bolje prilagodili radu u ustanovama socijalne skrbi.

Viša znanstvena suradnica u Institutu za javne financije Marijana Bađun iznijela je rezultate svog istraživanja, rekavši kako su imigracije neizbježno rješenje za manjak radne snage, no da bi trebalo poboljšati i trenutačne plaće i uvjete plaće domaćim radnicima. Napomenula je da su plaće manje nego u zdravstvu pa je to jedan od razloga zašto su medicinske sestre manje sklone raditi u domovima za starije.


Nastavite čitati

U promet pušten prvi baterijski vlak u Hrvatskoj

U sklopu projekta u svibnju je u promet pušten i elektrobaterijski vlak koji redovno vozi na relaciji Zagreb – Bjelovar – Zagreb, a projekt uključuje i izgradnju šest punionica u kolodvorima Bjelovar, Virovitica, Osijek, Varaždin, Pula i Split Predgrađe

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.