U Hrvatskoj 499 maloljetnika ima ugovor o radu: ‘Toj djeci krše brojna prava! A problem postoji i kod učeničkih ugovora‘

Nakon što su se pojavili medijski izvještaji o tome da dio američkih saveznih država olabavljuje zakonsku zaštitu vezanu za dječji rad kako bi se pomoglo poslodavcima da nađu radnu snagu, što uključuje i snižavanje dobne granice za rad na opasnim radnim mjestima i povećanje broja sati koje mogu raditi tijekom školske godine, provjerili smo što se s djecom i maloljetnicima događa na tržištu rada u Hrvatskoj, gdje se također teško pronalazi radna snaga u nizu sektora, piše Jutarnji list.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u Hrvatskoj je 31. siječnja ugovor o radu imalo 499 maloljetnika, a najveći dio u prerađivačkoj industriji (129), potom u ugostiteljstvu (91) i građevinarstvu (87).

Iako je u pitanju relativno mali broj maloljetnika, ipak je to značajan rast od 44 posto u odnosu na isti datum 2022. godine, kada ih je bilo zaposleno 345, a posebno u odnosu na isti datum 2021. godine, kada ih je samo 275 imalo ugovor o radu.

Na brojke u posljednje dvije godine vjerojatno je utjecala pandemija jer je u siječnju 2020. godine, dakle prije izbijanja krize, njih 432 bilo u evidenciji osiguranika HZMO-a u dobi između 15 i 17 godina.

Zakonski zastupnik

Zakonom o radu zabranjeno je zapošljavanje osoba mlađih od 15 godina, odnosno svih koji pohađaju obavezno osnovno obrazovanje, dok se maloljetnik ne smije zaposliti na poslovima koji mogu ugroziti njegovu sigurnost, zdravlje, ćudoređe ili razvoj.

Što to konkretno podrazumijeva, ZOR ne popisuje, nego se to prebacuje na pravilnik. Uglavnom, maloljetnik može sklapati ugovor samo ako ga ovlasti zakonski zastupnik, a poslodavac prethodno (o svom trošku) treba utvrditi zdravstvenu sposobnost maloljetnika.

Na tržištu rada, međutim, ima svega.

Najčešći prekršaji

Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević poziva se na obavijesti koje svake godine prima od Državnog inspektorata iz kojih je vidljivo, kako nam je odgovorila, da postoje brojne povrede na štetu djece od strane poslodavaca: "Primjerice, zapošljavanje maloljetnika bez pisanog odobrenja zakonskog zastupnika, uskrata prava na dnevni i tjedni odmor, određivanje prekovremenog i noćnog rada, raspored radnog vremena dulji od osam sati dnevno, zapošljavanje djece na poslovima koji mogu ugroziti sigurnost, zdravlje, ćudoređe ili razvoj, u kojim slučajevima inspektori rada zabranjuju rad maloljetnika protivan propisu, poslodavcima izriču propisane kazne i obavještavaju centar za socijalnu skrb o povredama prava maloljetnika."

Prema njezinu posljednjem objavljenom službenom izvještaju, onom za 2021. godinu, posebno zabrinjava podatak da je Inspektorat našao na radu kod poslodavca i djecu mlađu od 15 godina.