Sindikat novinara Hrvatske danas je predstavio rezultate komparativnog regionalnog istraživanja seksualnog uznemiravanja žena u medijima.
Regionalna anketa je provedena s više od 600 medijskih radnica, a rezultati pokazuju da je svaka druga novinarka/medijska radnica doživjela seksualno uznemiravanje, da polovina slučajeva dolazi od kolega iz redakcije, a trećina od nadređenih, da većina medija nema preventivne mjere niti jasne procedure, da 50% novinarki ne zna pokrivaju li mehanizmi zaštite seksualno uznemiravanje, da velika većina slučajeva ostaje neprijavljena zbog straha od gubitka posla, odmazde, nepovjerenja u redakciju.
Napadi, prijetnje i seksualna uznemiravanja
U Hrvatskoj je od 2021. do 2024. prijavljeno je ukupno 86 napada i prijetnji prema novinarima/kama i medijima (HND). Rezultati pokazuju da gotovo 60 posto anketiranih novinarki nije doživjelo prijetnju ili fizički napad, dok je gotovo 29 posto doživjelo prijetnju, a 12,5 posto prijetnju smrću.
U najvećem broju slučajeva (45 posto), radilo se o građanima koje su novinarke susrele na terenu, dok se u 40 posto slučajeva radilo o osobi o kojoj su izvještavale. 44 posto novinarki svjedoči o diskriminaciji po spolnoj ili rodnoj osnovi, a kao najčešći oblik kršenja radnog prava navode nepoštivanje radnog vremena i prava na odmor.
Prevelikih 57 posto novinarki doživjelo je neželjene komentare zasnovane na spolu i ženskoj seksualnosti, a kao izvor komentara u najčešćem postotku navode - kolege u redakciji. Oni su i najčešći akteri seksualnog uznemiravanja u redakcijama (48 posto), nešto više od nadređenih osoba (33 posto).
Kada je riječ o seksualnima napadima i tu su počinitelji najčešće kolege iz redakcije (60 posto), a potom nadređeni (30 posto).
Ukupno je 39 posto žena odgovorilo da su doživjele seksualni napad. Neki od uvida iz intervjua ocjenjuju da su u novinarstvu danas prisutni i unutarnji (loši radni uvjeti, diskriminacija zbog majčinstva, svakodnevni neprimjereni komentari, strah od stigmatizacije u slučaju prijave napada ili uznemiravanja) kao i Izvanjski loši utjecajikao što su nasilje u stvarnom životu, sveprisutno online maltretiranje, govor političara koji potpiruje napade što novinare prikazuje kao legitimne mete.
