Lokalni političari često se diče Istrom kao najrazvijenijom hrvatskom regijom, ali današnji prvi službeni rezultati Državnog zavoda za statistiku pokazali su da je Istarska županija u posljednjih deset godina izgubila čak šest posto stanovnika, odnosno njih čak 12 000. Da bi se ilustrirao taj velik demografski pad, treba reći da toliko stanovnika broji - Rovinj!
Prema sociolozima i demografima, razlog tomu često se krije iza loše politike vođenja istarskih gradova.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Istarska županija brojila je, na površini od 2.813 km2 , 208.055 stanovnika, što je činilo 4,86 posto ukupnog broja stanovnika u Hrvatskoj.
Grad Pula, kao najveći istarski grad, bilježi pad od gotovo deset posto - s 57.460 na 52.411 stanovnika.
Usporedbom ovog popisa stanovništva s prethodnim, onim iz 2011. godine, vidljivo je da je Istra u deset godina izgubila više od 12 tisuća stanovnika, odnosno njih 6,2 posto.
Ništa bolji nije ni grad Pula, koji je u zadnjem desetljeću izgubio čak deset posto stanovništva - odnosno njih pet tisuća.
Sociolog Krešimir Krolo istaknuo je da ovaj pad predstavlja velik udarac za razvojne perspektive Istre, ponajviše uzevši u kontekst brojne političke kampanje u kojima se najavljivalo da bi Pula za deset godina mogla imati 100 tisuća stanovnika.
Sociolog Krešimir Krolo
- Projekcije o gradu Puli, koji bi do 2030. trebao imati 100.000 stanovnika, a koje su iznesene u zadnjoj političkoj kampanji, svakome s elementarnim poznavanjem demografskih prilika ukazuje na običnu političku fatamorganu. Ovi podaci poprilično jasno pokazuju da takve pretpostavke i vizije pripadaju u domenu znanstvene fantastike i da sada treba tražiti konkretnija, strukturna politička rješenja koja će zaustaviti negativan trend osipanja stanovništva. Možemo biti sretni ako se zaustavi na ovome jer, očekivati da ćemo početi naglo rasti u sljedećih deset godina, gotovo je nemoguća priča, rekao je.
Za koga se gradi toliko stanova u Puli?
Sociolog je također istaknuo kako je intrigantan podatak o omjeru broja stanovnika u Puli naspram broja izgrađenih stanova, na čijem se povećanju intenzivno radi.
- Zanimljivo je da se u Puli pokazuje konstantan rast broja stanova, a u isto vrijeme izuzetno je primjetan pad stanovništva. To je jedan velik raskorak s cijelom građevinsko-stambenom politikom jer se postavlja logično pitanje: za koga se ti stanovi grade, govori sociolog te dodaje kako će ti stanovi naći svoje kupce, ali to neće biti građani Pule već turisti.
- Naš turizam nije masovan i ne otvara previše prostora za divergentne gospodarske djelatnosti i radna mjesta zbog čega se dižu cijene stanova tako da na koncu na tržištu imamo isključivo apartmanizaciju, zaključuje Krolo.
