"Tvrdnje da će Pula za deset godina imati 100.000 stanovnika čista je znanstvena fantastika" - u zadnjih deset godina Pula ih je izgubila čak 5.000!

Lokalni političari često se diče Istrom kao najrazvijenijom hrvatskom regijom, ali današnji prvi službeni rezultati Državnog zavoda za statistiku pokazali su da je Istarska županija u posljednjih deset godina izgubila čak šest posto stanovnika, odnosno njih čak 12 000. Da bi se ilustrirao taj velik demografski pad, treba reći da toliko stanovnika broji - Rovinj!

Prema sociolozima i demografima, razlog tomu često se krije iza loše politike vođenja istarskih gradova.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Istarska županija brojila je, na površini od 2.813 km² , 208.055 stanovnika, što je činilo 4,86 posto ukupnog broja stanovnika u Hrvatskoj.

Usporedbom ovog popisa stanovništva s prethodnim, onim iz 2011. godine, vidljivo je da je Istra u deset godina izgubila više od 12 tisuća stanovnika, odnosno njih 6,2 posto.

Ništa bolji nije ni grad Pula, koji je u zadnjem desetljeću izgubio čak deset posto stanovništva - odnosno njih pet tisuća.

Sociolog Krešimir Krolo istaknuo je da ovaj pad predstavlja velik udarac za razvojne perspektive Istre, ponajviše uzevši u kontekst brojne političke kampanje u kojima se najavljivalo da bi Pula za deset godina mogla imati 100 tisuća stanovnika.

- Projekcije o gradu Puli, koji bi do 2030. trebao imati 100.000 stanovnika, a koje su iznesene u zadnjoj političkoj kampanji, svakome s elementarnim poznavanjem demografskih prilika ukazuje na običnu političku fatamorganu. Ovi podaci poprilično jasno pokazuju da takve pretpostavke i vizije pripadaju u domenu znanstvene fantastike i da sada treba tražiti konkretnija, strukturna politička rješenja koja će zaustaviti negativan trend osipanja stanovništva. Možemo biti sretni ako se zaustavi na ovome jer, očekivati da ćemo početi naglo rasti u sljedećih deset godina, gotovo je nemoguća priča, rekao je.

Za koga se gradi toliko stanova u Puli?

Sociolog je također istaknuo kako je intrigantan podatak o omjeru broja stanovnika u Puli naspram broja izgrađenih stanova, na čijem se povećanju intenzivno radi.

- Zanimljivo je da se u Puli pokazuje konstantan rast broja stanova, a u isto vrijeme izuzetno je primjetan pad stanovništva. To je jedan velik raskorak s cijelom građevinsko-stambenom politikom jer se postavlja logično pitanje: za koga se ti stanovi grade, govori sociolog te dodaje kako će ti stanovi naći svoje kupce, ali to neće biti građani Pule već turisti.

- Naš turizam nije masovan i ne otvara previše prostora za divergentne gospodarske djelatnosti i radna mjesta zbog čega se dižu cijene stanova tako da na koncu na tržištu imamo isključivo apartmanizaciju, zaključuje Krolo.