(VIDEO) VIŠKA FALKUŠA Simbol hrvatske tradicijske brodogradnje na predstavljanju u Strasbourgu

U sklopu projekta "Terra Marique – baština kao podrška europskom oporavku" jučer je u Strasbourgu na Rajnu spuštena viška falkuša "Comeza-Lisboa", sinonim hrvatske pomorske baštine, a koja bi danas trebala zaploviti sve do palače Europskog parlamenta.

Na prigodnoj ceremoniji, nakon hrvatske himne i Ode radosti u izvedbi klape “Filip Dević” te privezivanja najstarijeg tipa ribarskog broda na Mediteranu, a koju su pratili brojni mediji, ali i uzvanici, okupljene je oduševila recitacija pjesme 'Navigare necesse est' u izvedbi 'kapetana' - profesora, znanstvenika i književnika Joška Božanića.

Naslijeđe za budućnost

Upravo ovom entuzijastu treba zahvaliti da je falkuša, nakon četvrt stoljeća, iznova sagrađena kako bi pokazala sav sjaj tradicije otoka Visa, ali i hrvatske tradicijske brodogradnje.

- Ovo nije priča o jednom mrtvom brodu, nekog zaboravljenog vremena. Ovo je priča o živom brodu, falkuša je naslijeđe za budućnost, kazao je Božanić. 

Poezija u drvu

- Samo je jedan jezik mora i taj su jezik Hrvati naučili. Tisućama godinama živimo na moru. Jadransko more sigurno nije najveće more na svijetu, nije ni najdublje more na svijetu, ali nama je sigurno najljepše. I danas sam osobito ponosan što se možemo diviti nečemu što na tako fascinantan način dokazuje kako se na našem Jadranu, na Visu, moralo živjeti, ali i željelo živjeti, kazao je član Europskog parlamenta Tonino Picula koji je falkušu dočekao.

Falkuša je, kako je naglasio, upravo taj izraz hrvatskog postojanja u jednoj sredini koja je puno toga nudila, ali znala i uzeti. Ona je, naglasio je, dokaz našeg postojanja, ali i što čovjek u susretu s prirodom može napraviti.

- Ovo što vidimo ispred nas je poezija u drvu koju je osmislio ribarski genij naše Komiže kako bi u jednome izrazio želju za lijepim, ali i omogućio život sebi i onima koji ostaju na kopnu, čekajući da se ribari vrate, zaključio je Picula.

O potencijalima maritimne baštine

Danas će se u Europskom parlamentu održati Okrugli stol "Terra marique - Baština kao podrška europskom oporavku", a koji bi trebao odgovoriti na pitanja koji su sve potencijali maritimne baštine, kako ona može biti motor lokalnog razvoja te kako EU, nacionalne vlade, nevladin i privatni sektor mogu najbolje podržati lokalne inicijative u sektoru baštine.

Ovaj poseban tip gajete, specifičan je po tome što je njen dizajn vrlo star. Radi se o ideji montažnog broda čije se falke, odnosno stranice, mogu skidati ili stavljati po potrebi. Komiški su je ribari razvili prilagodivši ga uvjetima ribolova i navigacije na najudaljenijim rutama.

Sastavljanje falkuše prije porinuća

Tako se falkuša, jedina među hrvatskim ribarskim barkama, usudila izaći iz Jadrana u prostranstvo Mediterana.

Gajeta je duga 9 metara, a široka 2.55 metra. Ima latinsko jedro i flok površine 90 m²  te pomične strane broda – falke.

Falkuša je prepoznatljiva po trokutnom latinskom jedru. Ovješeno je o kosi križ (lantinu) postavljen uzdužno na os broda što ga čini prikladnim za bočne vjetrove. Opskrbljena je veslima kojima se vesla stoječki, a posadu (družinu) čine kapetan (svićor) i dva do četiri člana posade.

U 16. stoljeću u komiškoj su uvali bile 74 falkuše. Danas u Komiži postoje tri gajete falkuše, jedine na svijetu te samo nekolicina ljudi njima zna upravljati.

Pogledajte recital 'Navigare necesse est'