Umag već godinama poprima novo, drugačije urbano lice, a tijekom sljedećih nekoliko godina gradnjom triju "nebodera" u dijelu zasad neizgrađenog prigradskog naselje Komunela to će još više doći do izražaja.
Naime, Grad Umag nedavno je amenovao kroz svoje gradsko vijeće prodaju triju svojih parcela na 20.000 četvornih metara na području prigradskog kvarta Komunela, gdje su već sagrađeni dječji vrtić, jaslice i nova srednja škola, za gradnju stambenih zgrada. Novo stambeno naselje, zajedno s već izgrađenim sadržajima, činit će jednu cjelinu, a već ga se sada zbog njegova novog izgleda naziva umaškim "Manhattanom", piše Barbara Ban za Jutarnji list.
Parcele od 4.200 do 5.555 četvornih metara prodane su za pet milijuna eura, a kupile su ih tvrtke SVBMLT iz Rijeke i tvrtka A&Y Construction iz Siska. Na tom javnom natječaju jedino nije prodana jedna parcela na kojoj je moguća gradnja zgrade do sedam katova. Na te tri parcele trebalo bi se sagraditi oko 500 novih stanova. Ipak, s takvom prodajom gradske zemlje i gradnjom velikih stambenih zgrada ne slaže se donedavni nezavisni gradski vijećnik Goran Galović, koji vrlo često kritizira aktualnu gradsku vlast na čelu sa SDP-ovim gradonačelnikom Vilijem Bassaneseom. Čak je kroz građansku inicijativnu Zeleni Umag 2021. godine pokrenuo peticiju protiv gradnje "nebodera", koju je dosad potpisalo 111 građana.
Umag je uvijek bio primorski grad. Stanovništvo je manje-više stalno. Tijekom zadnjih godina nije raslo previše. Svrhe za neboderima nema. Starim postojećim UPU Komunela planirana je gradnja višestambenih građevina S3 visine 10 metara s tri nadzemne etaže. Umagu su dovoljne zgrade maksimalne visine od 10 metara s tri nadzemne etaže. U ovom su dijelu grada pretežito obiteljske kuće pa se ovakva visoka gradnja uopće ne uklapa u vizuru naselja. Iz tog razloga, zbog ljubavi prema onima koje najviše volimo, našoj djeci, za njihov zdrav život i zdraviju budućnost, tražimo da se ne grade ovakve ogromne zgrade. Umag nije Manhattan. Ne slažemo se s konačnim prijedlogom izmjena i dopuna UPU Komunela centralni sadržaji kojima se dozvoljava gradnja nebodera, stoji u peticiji.
Većina potpisanih smatra da su neboderi nepotrebni Umagu i da kvare vizuru malog primorskog mjesta. Istog je mišljenja i Galović koji ju je i pokrenuo.
- Nemam ništa protiv budućeg investitora, ali trebaju se znati jasne namjene tog prostora. Došlo je do ciljane izmjene prostornog plana prije nekoliko godina, gdje se plan promijenio na način da se prizemlje plus tri kata promijenilo u prizemlje plus devet katova. A cijela ta zona je namijenjena za mlade, za škole, za demografska kretanja. I to piše u obrazloženju prostornog plana, da će se ta zona razvijati u skladu s demografskim potrebama. To pada u vodu kada se to zemljište prodaje za gradnju četiri neboderske zgrade, svaka sa po 200 stanova - ističe između ostalog Galović, dodajući da ako svi investitori ispune svoje planove, u Umagu će se stvoriti dodatnih 1500 stanova.
No vizija umaškoga gradonačelnika Bassanesea je drugačija. Prigradsko naselje Komunela samo je dio velikog projekta širenja ovog malog grada koji bi do 2030. trebao biti formatiran za 20 tisuća stanovnika. Trenutačno Umag broji oko 14 tisuća stanovnika. A cilj je, kako nam objašnjava Bassanese zajedno sa svojim suradnicama, da predgrađe Umaga bude urbana cjelina s visokim stambenim zgradama koje ne zauzimaju veliku površinu, brojnim javnim sadržajima, vrtićima, školama, sportskim sadržajima, visokoškolskim ustanovama, đačkim domom i zelenim površinama. Jer, kako objašnjava, ne žele širiti građevinska područja kao neki drugi gradovi i općine u Istri, nego iskoristiti sadašnje površine i pretvoriti ih u urbani prostor koji će biti dostupan svima pješke. Jer je udaljenost od novih prigradskih naselja do centra grada oko kilometar. Već sada je po tom principu sagrađeno naselje Marketi, sada se kreće s Komunelom, a u planu je i gradnja naselja Umag-Istok po uzoru na francuski grad Perpignan te naselje Polesine kod Stella Marisa.
- Građevinsko područje grada Umaga je u urbanom području i izgrađenost je definirana prostornim planom na pojedinim područjima. Ta izgrađenost dopušta od uvijek gradnju visokih zgrada. Tu tradiciju imamo od 1964. godine kada je sagrađen hotel Adriatic, koji ima 11 katova i koji je svojedobno, kada je sagrađen, bio najveća zgrada u Istri. Nakon toga sagrađen je hotel Kristal koji također ima te visine. Dakle, u gradu Umagu oduvijek postoji mogućnost izgradnje više stambenih zgrada s devet katova, odnosno 10 etaža i najviše do 30 metara. No, tu se ne radi o ‘neboderima‘, nego više o stambenim zgradama - objašnjava nam Bassanese i dodaje kako je građevinski prostor za izgradnju obiteljskih kuća predviđen na drugim lokacijama izvan grada. Ističe da su jedini grad u Istri koji je smanjio svoja građevinska područja, i to za 33 hektara, a kao glavni razlog ističe štednju prostora, smanjenje površina pod vanjskim parkiralištima, ali i porast broja parkirališnih mjesta u garažama u višestambenim zgradama.
- Dopustili smo mogućnost gradnje takvih zgrada kako bi ostalo na površini što više javnih i zelenih površina, ali i da bi ljudi u gradu mogli pješke do škole, trgovine i centra, da mogu obavljati svoje dnevne obveze a da ne pale automobile. Dakle, rukovodili smo se održivošću. Takva će biti i buduća Komunela gdje smo već sagradili vrtić, jaslice i srednju školu - ističe umaški gradonačelnik. Na ovom bivšem vojnom području, koje je država ustupila Gradu Umagu, u planu je i gradnja nove talijanske osnovne škole, sportske dvorane, jedne visokoobrazovane institucije i dom za smještaj učenika i studenata. Stambeni dio samo je dio nove Komunele, na čijoj realizaciji Grad Umag radi već 10 godina. Na početku je to bila prazna livada.
- To će biti moderna četvrt koja će imati glavu i rep. Za tu nam investiciju treba 12 milijuna eura. Zbog toga je prodano zemljište u Komuneli, iako je to tek polovica cjelokupne investicije. Prodaja gradskog zemljišta može se isključivo iskoristiti za stvaranje nove imovine. Dogradnja škole počinje na jesen - najavljuje gradonačelnik koji želi od Umaga stvoriti mali europski grad i da se u njemu Umažani osjećaju kao da su u zagrebačkom predgrađu, kazao je, između ostalog, Bassanese.
ČITAV ČLANAK MOŽETE PROČITATI OVDJE