"Austrija ima 130 milijuna noćenja, a prihoda dvostruko više nego Hrvatska, koja ostvari oko 100 milijuna noćenja godišnje. Unatoč svim mogućim strategijama o produljenju sezone, to se ne događa. I neće se dogoditi, jer prevladaju apartmani i oni smještaji koji nude nekoliko dana boravka. A taj broj dana se iz sezone u sezonu smanjuje. Austrija je tu dobar primjer, ona nudi zdravstveni turizam, Italija stvara kulturni turizam", rekao je Novotny
"Austrija ima 130 milijuna noćenja, a prihoda dvostruko više nego Hrvatska, koja ostvari oko 100 milijuna noćenja godišnje. Unatoč svim mogućim strategijama o produljenju sezone, to se ne događa. I neće se dogoditi, jer prevladaju apartmani i oni smještaji koji nude nekoliko dana boravka. A taj broj dana se iz sezone u sezonu smanjuje. Austrija je tu dobar primjer, ona nudi zdravstveni turizam, Italija stvara kulturni turizam", rekao je Novotny
Gost Nine Kljenak u Novom danu bio je Damir Novotny, ekonomski analitičar. Govorili su o turističkoj sezoni, brojkama i manjku vizije i isplative infrastrukture u turizmu.
"Mi od turizma stvaramo nešto što turistička grana ekonomije jednostavno nije zaslužila. Turizam je važan za lokalni razvoj, turizam u Europi privlači velik broj turista izvan Europe, isto tako i Hrvatska. Ali turizam se sam po sebi odvija, mi se njime ne upravljamo. Vlada nema, unatoč brojnim strategijama, mehanizme upravljanja. Ne stvaraju se one strukture koje bi bile poželjne", kazao je za početak Damir Novotny.
"Austrija ima 130 milijuna noćenja, to često naglašavam, a prihoda dvostruko više nego Hrvatska, koja ostvari oko 100 milijuna noćenja godišnje. Strukture u Austriji i Italiji nisu iste kao strukture u Hrvatskoj. U Hrvatskoj se još uvijek, unatoč svim mogućim strategijama, javnom diskursu o produljenju sezone, to ne događa. I neće se dogoditi, jer prevladaju apartmani i oni smještaji koji nude nekoliko dana boravka. A taj broj dana se iz sezone u sezonu smanjuje. Austrija je tu dobar primjer, ona nudi zdravstveni turizam, Italija stvara kulturni turizam", dodao je.
"Hoteli su ključni. Mi imamo premali broj hotela u Hrvatskoj. Infrastruktura i organizacijska struktura koje su stvorene u Hrvatskoj, cijela ta atmosfera oko turizma ga je blokirala i odvela u slijepu ulicu. On se mora vratiti, a koliko je to teško... Svi oni koji se bave ekonomijom turizma znaju: nemoguće je od ovakvog turizma očekivati više nego što on daje, a daje vrlo malo."
"On daje nešto prihoda državi, ali i siva zona je prisutna, evazija poreza, to nije ništa novo. Daje nešto i lokalnoj zajednici, zapošljava ljude, ali isto tako istiskuje i neke druge grane", kaže Novotny.
"Nedostaje vizija. Pročitao sam barem pet strategija turizma, uvijek su to floskule da moramo produžiti sezonu, da moramo biti održivi, na kraju nitko ne gleda ex post što se od tih strategija ostvarilo. S turizmom se ne upravlja, to je brod koji plovi sam."
"On se događa jer je jadranska Hrvatska blizu velikih tržišta srednje Europe: Nijemci dolaze, Poljaci, Česi manje, Slovaci, milijun Slovenaca. Turizam se odvija inercijom i došao je do zida. Kratka sezona prisiljava ljude da podižu cijene. Mislim da će ove godine brojke pokazati da se turizam više ne može povećavati, samo može padati", dodao je Novotny.
Za kraj, Novotny je komentirao poruku ministra turizma i premijera koji su govorili da se treba paziti s cijenama jer Hrvatska nije jedina država sa suncem i morem.
"Ono što Vlada može i mora napraviti jest poslati jasne signale. Jedno od glavnih načela ekonomije je da ekonomski akteri reagiraju na poticaje. Vlada mora dati tim ljudima poticaj da se bave nečim drugim, a ne samo turizmom. Recimo, Hrvatska bi mogla biti velesila po marikulturi po resursima, a nije. Španjolska proizvodi više školjaka, što je paradoksalno. Dakle, Vlada mora dati jasne ekonomsko-političke poticaje, a ne samo koristiti javni diskurs. To je kao da smo došli u razred zločestih učenika i sada ćemo ih ukoriti. To se tako ne radi", zaključio je Novotny.
Nakon neprimjerenih riječi dubrovačkog gradonačelnika, koji je izjavio da izvan Hrvatske gotovo nitko ne zna gdje se nalazi Istra, krećemo na malo putovanje kroz osam hrvatskih dragulja koji se mogu mjeriti s najvećim svjetskim znamenitostima. A Pula i Poreč pritom zauzimaju posebno mjesto
Vjetar na kopnu slab, na Jadranu slab do umjeren jugozapadni i sjeverozapadni
Beram, koja je osvojila zlato na nedavnim Mediteranskim igrama u Tarantu, za suparnicu u četvrtfinalu imat će Rusikinju Azaliju Aminevu
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
