Prije nepuna dva mjeseca, 20, veljače izvijestili smo s lica mjesta o pobuni stotinjak ogorčenih mještana Šijane i naselja Ilirija koji su se u neposrednoj blizini kamenoloma Vidrijan, nasuprot Pizzerije Samanta, transparentima i nedvosmislenim istupima usprotivili radu ovog kamenoloma, zatraživši hitnu zabranu miniranja kao i njegovo hitno zatvaranje, čime bi se zaštitilo ugroženo zdravlje građana.
Istaknuto je da se kamenolom otvara na udaljenosti od svega 204 metra od naselja, iako Prostorni plan Istarske županije jasno propisuje da eksploatacijska polja ne smiju biti bliže od 500 metara.
U trenutku kad se bliži kraj dugogodišnje koncesije kamenoloma Vidrijan (koji ima dozvolu do 2031. godine) kreće se u širenje eksploatacijskog polja na još skoro 4 hektara i narednih 32 godine.
Starosjedioci su tada naglasili: "Mi više ne želimo osjećati takav strah za svoju sigurnost i budućnost naše djece i unuka pogotovo jer smo bili sigurni da je vrijeme miniranja iza nas. Također želimo istaknuti da se zadnje miniranje izvršilo unazad 15-ak dana i to bez upozorenja zvučnim signalima kakvima se inače upozoravalo na nastupajuća miniranja. Iznad kamenoloma se vidio bijeli dim a kuća se sva tresla".
Posljedice ovog projekta, rekli su, bit će dalekosežne i nepopravljive: zagađenje zraka (prašina i lebdeće čestice utjecat će na zdravlje dišnog sustava stanovnika, osobito djece i starijih osoba), svakodnevna buka i miniranje umanjit će kvalitetu života i ugroziti mirno življenje, podrhtavanje tla može oštetiti naše domove i infrastrukturu. Pojačan promet s 40 teških kamiona dnevno kroz Labinsku ulicu i Partizanski put znači povećanu nesigurnost i onečišćenje, prirodna staništa bit će nepovratno narušena, kao i pad vrijednosti nekretnina jer,. kako je rekla, "blizina kamenoloma značajno umanjuje tržišnu vrijednost naših domova, što nas dodatno dovodi u nepovoljan položaj".
Pročelnica Maša Mihelić
Nakon što je par dana kasnije, koncem veljače, Zelena Istra uputila Zahtjev za ponavljanje javnog izlaganja Studije utjecaja na okoliš za kamenolom Vidrijan I, odgovor u ime Grad Pule je, s više od mjesec dana kašnjenja i požurnicom Zelene Istre, prošli tjedan poslala pročelnica pulskog Odjela za urbanizam, investicije i razvojne projekte Maša Mihelić.
- Nastavno na Vaš dopis dostavljen e-mail-om 24. veljače 2025. godine i ponovljeni upit od 07. travnja 2025. godine, po pitanju Zahtjeva za ponavljanje javnog izlaganja Studije utjecaja na okoliš – kamenolom Vidrijan I, utvrđeno je da je isti upućen na znanje koordinatoru Javne rasprave Istarskoj županiji, Upravnom odjelu za održivi razvoj, te se predmetni podnesak obrađuje sa svim ostalim zaprimljenim prijedlozima, primjedbama i mišljenjima koji su zaprimljeni tijekom trajanja Javne rasprave, kaže pročelnica.
U odgovoru pročelnica navodi da je javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš od 27. siječnja do 26. veljače 2025: bila oglašena i u dnevnom tisku, da je na javnom izlaganju Studije 3. veljače 2025. godine u Gradskoj vijećnici Pule (uz odazvane predstavnike investitora i izrađivača Studije) nije bilo zainteresirane javnosti te da u knjigu primjedbi do kraja jednomjesečne javne rasprave nije zaprimljeno nijedno mišljenje, primjedba, ni prijedlog.
Predsjednica Zelene Istre Irena Burba
Kako izostanak građana i njihovih primjedbi komentira predsjednica Zelene Istre Irena Burba?
- Iako u dopisu Grad navodi da je informacija bila objavljena na web stranicama i u dnevnom tisku, očito je da je informacija prošla ispod radara i da nije bilo stvarnog truda da se građane obavijesti. Mjesni odbor Šijana nije bio informiran ni uključen u javnu raspravu iako su Mjesni odbor logični kanali komunikacije s građanima ako nam je stalo. Kad je Zelena Istra informirala javnost na skupu pojavilo se puno građana. To jasno pokazuje koliko je interes velik. Ovakvo "pro forma" sudjelovanje građana dovodi u pitanje smislenosti ove javne rasprave, kojom se očito zadovoljava puka zakonska forma, ali se ne postiže istinska svrha - zainteresirane javnosti prilikom sudjelovanja o okolišu, kaže ona.
- Zbog toga zahtijevamo produženje roka javne rasprave te organizaciju dodatnih javnih izlaganja kako bi svi zainteresirani građani mogli izraziti svoja mišljenja i primjedbe. Tražili smo i javno očitovanje svih kandidata za gradonačelnicu/ka Grada Pule i kandidata za župana/župana Istarske županije da se jasno i javno izjasne o ovom slučaju, dodaje Burba.
Zelena Istra na svojim je Facebook stranici označila 12 kandidata i kandidatkinja za gradonačelnika Pule i istarskog župana, zatraživši od njih da se jasno i javno izjasne o ovom slučaju, a dosad su se oglasili jedino Dušica Radojčić (Možemo) i Peđa Grbin (SDP).
Dušica Radojčić kaže: "Kao predsjednica Zelene Istre 15-ak sam godina pomagala građanskim inicijativama iz cijele Istre koje su se formirala kako bi sa zaštitile od otvaranja kamenoloma u blizini svojih kuća. Brojne su inicijative bile uspješne, pa zato savjetujem da se organizirate i ne popuštate. Prema PPIŽ, novi se kamenolomi tehničkog kamena ne smiju otvarati na udaljenosti manjoj od 500 metara od građevinskog područja, a u ovom slučaju ispriku nalaze, pretpostavljam, u tome da je eksploatacijsko polje - postojeće. Kao gradonačelnica bih zahtijevala ponavljanje javne rasprave te ne bih dala suglasnost za takav zahvat na području grada. U povjerenstvu koje će odlučivati o studiji utjecaja na okoliš nalazi se i predstavnik Grada Pule pa ga priupitajte "za zdravlje". Ne vjerujem da ova gradska uprava ima sluha za takve stvari, ali činite sve što možete da vas čuju (nisam mogla vjerovati da je u postupku odlučivanja o tome da nove peći u pulskoj cementari budu na ugljen, Grad Pula prije godinu dana dao suglasnost !). Ako ministarstvo izda rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš, savjetujem da pokrenete upravni spor. U slučaju kamenoloma u Marčani prije više godina, upravo je činjenica što je novi kamenolom bio planiran na udaljenosti manjoj od 500 metara od kuća bila presudna da sudski spor završi u našu korist, u korist građana".
Peđa Grbin poslao je svoj spot u kojem govori: "Kamenolomu i miniranju nije mjesto u gradu. Kao mali odrastao sam pored kamenoloma na Stoji i sjećam se i zvuka sirena i eksplozija mina. To je nešto čemu nije mjesto pored kuća. I zato širenju ovog kamenoloma treba reći ‘Ne’. Pula bez buke, prašine i eksplozija".
Gradska pročelnica Maša Mihelić navodi u odgovoru Grada pojedine dokumente, od rješenja Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja od 15. rujna 2021. kojim je odobreno trgovačkom društvu Cesta d.o.o. iz Pule istraživanje mineralnih sirovina do rješenja istog ministarstva iz listopada 2022, da je zahvat prihvatljiv za ekološku mrežu te da nije potrebno provesti postupak Glavne ocjene.
Na to predsjednica Zelene Istre kaže: "Na temelju dostupnih podataka, smatramo da je očito kako projekt kamenoloma Vidrijan I nije u skladu s važećim prostornim i strateškim dokumentima, već da su brojnim izmjenama i dopunama dokumenti naknadno prilagođeni kako bi se omogućila realizacija projekta – očito u interesu investitora, a ne javnosti".
- Prema Prostornom planu Istarske županije, eksploatacijska polja moraju biti udaljena najmanje 500 metara od građevinskog područja. Unatoč toj odredbi, za planirani kamenolom Vidrijan I napravljena iznimka od 200 metrara. To zahtijeva jasno pojašnjenje pravne osnove za ovu iznimku, kao i reviziju donesene odluke radi zaštite zdravlja i kvalitete života stanovnika pogođenog područja, nastavlja Burba.
Irena Burba podsjeća da je već 2013. godine u Rudarsko-geološkom studiju Istarske županije jasno preporučeno da se, zbog dostatnosti postojećih kapaciteta, ne otvaraju nova eksploatacijska polja tehničko-građevnog kamena. Unatoč toj stručnoj preporuci, 2016. godine dolazi do izmjene Prostornog plana Istarske županije kojom se omogućuje eksploatacija na lokaciji Vidrijan I, a 2018. godine to je preneseno i u šeste izmjene i dopune PPUG-a Grada Pule.
Ona također podsjeća da se do tada u PPUG-u Grada Pule eksplicitno navodi kako "se ne omogućuje otvaranje novih kamenoloma niti bilo koja druga vrsta eksploatacije mineralnih sirovina na području Grada Pule".
Projekt eksploatacije nije usklađen s razvojnim ciljevima Grada Pule, definiranim u Planu razvoja Grada Pule 2020.-2030. godine niti sa “Strategijom zelene urbane obnove Grada Pule - Pola do 2030. Godine.” U oba plana se niti jednoj riječi ne spominje eksploatacija kamena. Planovi nisu razmotreni prilikom izrade Studije za Vidrijan I. Smatramo da je nužno preispitati njegovu opravdanost u kontekstu dugoročnog razvoja i zaštite okoliša.
- Sve ove promjene provedene su bez transparentnog uvida javnosti. Stoga tražimo dodatne neovisne analize stvarne opravdanosti otvaranja novog kamenoloma na ovom području, zaključuje predsjednica Zelene Istre Irena Burba .
