Pobjednice 24. dječjeg festivala "Veseli glasi – Voci allegre" Vita Viljanac i Bella Barbarić
Žiri je ocjenjivao intonaciju, interpretaciju, odnosno vokalnu izvedbu i scenski nastup, a odluku je bilo vrlo teško donijeti
U dva dana pronašli smo počinitelja kojemu Grad Poreč godinama nije mogao ući u trag. Kamion koji je istovarivao otpad na divljem odlagalištu našli smo parkiran na adresi tvrtke Đusto d.o.o. Ova je tvrtka 2018. i 2019. (kada su odlagališta nastala) s Gradom sklopila građevinske ugovore vrijedne 10 milijuna kuna, a Grad sada predlaže da sanaciju divljih odlagališta plate - građani. Gradskoj upravi pribavili smo dovoljno materijala da slučaj prijavi Inspekciji zaštite okoliša
U dva dana pronašli smo počinitelja kojemu Grad Poreč godinama nije mogao ući u trag. Kamion koji je istovarivao otpad na divljem odlagalištu našli smo parkiran na adresi tvrtke Đusto d.o.o. Ova je tvrtka 2018. i 2019. (kada su odlagališta nastala) s Gradom sklopila građevinske ugovore vrijedne 10 milijuna kuna, a Grad sada predlaže da sanaciju divljih odlagališta plate - građani. Gradskoj upravi pribavili smo dovoljno materijala da slučaj prijavi Inspekciji zaštite okoliša
Pronašli smo vlasnike kamiona koji je "iskipavao" građevinski otpad na divljem odlagalištu na području Fuškulina, u blizini naselja Flengi (KO Fuškulin 600/2 i 600/3).
Kamion s video snimke iz našeg ranijeg članka bio je parkiran uz obiteljsku kuću na čijoj je adresi prijavljena porečka građevinska tvrtka Đusto d.o.o.
Nije bilo teško jer u gradu i tako „svi sve znaju“. No, iako znaju, Porečani se često boje o tome javno progovoriti.
Veći je problem, međutim, što se Grad Poreč godinama s time nije uhvatio u koštac. Umjesto da pronađe i prijavi počinitelje, Grad predlaže da sanaciju odlagališta plate građani Poreča iz gradskog proračuna.
Ruku na srce, privatnim poduzetnicima u Hrvatskoj treba podići spomenik, a ne otežavati posao. Ali javnoj je vlasti dužnost osigurati adekvatno reciklažno dvorište kojem će svi građevinari imati pristup uz iste uvjete, te spriječiti devastaciju prirode dozvoljavanjem nasipavanja stotina tona otpada po šumama i livadama. Posebno kada je počinitelje tako lako pronaći.
A, opet ruku na srce, nije u redu ni da građani plaćaju štete dok se bogate odabrane tvrtke. Jer taj će se novac oduzeti roditeljima, odgojiteljima, umirovljenicima, vatrogascima, liječnicima, medicinskim sestrama i svim ostalima koji uredno plaćaju poreze.
Počinitelja smo pronašli usporedbom registarskih tablica s kamiona na video snimci i onima na kamionu parkiranom u dvorištu tvrtke Đusto.
Na lijevoj strani slika s video snimke iz prethodnog članka, na desnoj slika kamiona parkiranog na adresi tvrtke Đusto d.o.o.
Grad je to mogao ustanoviti postavljanjem kamera na ulazu u odlagališta (čak i sama najava postavljanja kamera demotivirala bi "šporkulje"). To bi bio daleko manji trošak u odnosu na milijunsku sanaciju sad uništenih livada i oranica. Uz to, kamerama se moglo ustanoviti ima li, osim tvrtke Đusto, i drugih počinitelja.
Nazvali smo vlasnika tvrtke Borisa Đustija i pitali ga može li nam potvrditi je li njegov kamion sa snimke koju smo objavili u prethodnom članku.
-Ne znam, moram provjeriti. Sada sam na nekom poslu pa nemam vremena, odgovorio nam je kratko Boris Đusti.
Na pitanje možemo li kasnije dobiti odgovor, rekao je da je jako zauzet te da bi nam mogao odgovoriti idućeg dana.
Nešto kasnije dobili smo informaciju da je, dan nakon objave našeg prvog članka, sa spornog odlagališta nestao bager.
Nazvali smo opet Borisa Đustija s pitanjem ima li saznanja o odvoženju bagera no više se nije javio. Poslali smo mu stoga SMS poruku s istim pitanjem, no u tri dana, do objave ovog članka, odgovor nismo dobili ni na jedno od postavljenih pitanja.
Otišli smo stoga do Poreča i sami pronašli sporni kamion kroz nekoliko sati. Dok smo snimali prvu fotografiju pojavila se gospođa i pitala zašto slikamo. Odgovorili smo da pokušavamo ustanoviti čiji je kamion ilegalno istovarao otpad. Predstavili smo se kao novinari i saznali da razgovaramo s Gracijelom Đusti.
Gospođa Đusti, majka vlasnika tvrtke Đusto d.o.o., smatra nepristojnim slikati tuđa dvorišta, no objasnili smo joj da će, ako se ne pronađe krivac, milijunski trošak sanacije snositi građani Poreča.
Podsjetili smo ju kako je i ona vlasnica jedne od spornih čestica na kojima se godinama zatrpava otpad, na što se složila da to nije u redu.
-A, će biti kako rabi. Ćemo učinit unako kako rabi, rekla je Gracijela Đusti.
Uz ove dokaze Grad Poreč može smjesta podnijeti prijavu Državnom inspektoratu RH. Procedura se može jednostavno obaviti putem web stranice DIRH-a. Nakon toga na teren bi morala izići Inspekcija zaštite okoliša i ustanoviti činjenice, te počiniteljima naložiti sanaciju štete o njihovu trošku.
Skup posao naravno, ali Đusto d.o.o. nije mala tvrtka koja jedva opstaje na tržištu. Radi se o poduzeću vrijednom oko 120 milijuna kuna, koje zapošljava 70-ak radnika, i koje redovito sklapa unosne poslove u gradnji i održavanju cesta te elektrifikaciji na javnim natječajima Grada Poreča.
Posebno su dobro zaradili 2018. i 2019., u isto vrijeme kada su se, prema kronološkim orto-foto snimkama, oba divlja odlagališta iz našeg prethodnog članka naglo počela puniti. Bruto dobit poduzeća u te dvije godine iznosila je oko 18 milijuna kuna po godini, a ukupni prihodi kretali su se između 70 i 80 milijuna kuna. U te dvije godine Đusto d.o.o. ugovorio je s Gradom Porečom poslove vrijedne oko 10 milijuna (bez PDV-a).
Poslovni podaci tvrtke Đusto
Usporedbom prihoda tvrtke u 2018. i 2019. i orto-foto snimaka za iste godine opravdano se može postaviti pitanje je li taj skok u poslovanju tvrtke povezan s divljim odlaganjem.
Na upit u vezi postupanja s divljim odlagalištima iz Grada Poreča odgovorili su kako za sva odlagališta s kojima su upoznati kontaktiraju nadležne institucije i poduzimaju potrebne aktivnosti.
- Sukladno Zakonu, ako se radi o privatnom poljoprivrednom zemljištu komunalni redari evidentiraju počinitelja, a u slučaju da nije evidentiran počinitelj, odgovoran je vlasnik zemljišta. Ako se radi o državnom poljoprivrednom zemljištu, koje pritom nije u najmu, sanacija lokacije ide na teret jedinica lokalne samouprave, odgovorili su nam iz Grada Poreča.
Grad Poreč poziva građane da slobodno prijave sve lokalitete s kojima su upoznati - anonimno na državnu platformu eloo.haop.hr. Prijaviti se može i komunalnom redarstvu, policiji ili Državnom inspektoratu.
-Potičemo sve da problem prijave na samom početku dok je on još relativno lako rješiv, dok je malo otpada i zna se počinitelj, prije nego na istoj lokaciju počnu dolaziti i drugi odlagati te postane nemoguće saznati čiji je otpad osim ako se počinitelja ne ulovi u trenutku, poručili su iz Grada Poreča.
Unatoč brojnim gradilištima - od novih hotela preko La Mule do brojnih zaobilaznica i bezbrojnih apartmana i kuća za odmor - Grad Poreč nema službeno reciklažno dvorište za građevinski otpad.
Otpad se, s jedne strane, odvozi na divlja odlagališta, njime se zatrpavaju šume, livade i jame, a s druge, na veliko nelegalno odlagalište udaljeno otprilike jedan kilometar od službene Košambre.
Na tom se odlagalištu, pored neopasnog građevinskog otpada odlažu i, po zdravlje opasne, asfaltne smjese, bitumen i sl. Gradu Poreču uputili smo pitanja vezana za korisnike ovog odlagališta te o problemima s gospodarenjem građevinskim otpadom.
S obzirom na velike potrebe za odlaganjem građevinskog otpada iz Grada Poreča odgovorili su kako su sklopljeni ugovori s poduzećima kojima se naplaćuje naknada za deponiranje otpada na toj lokaciji.
Motivacija građevinara za divlje odlaganje može stoga biti izbjegavanje plaćanja naknada. No ostaje otvoreno pitanje na koji je način Grad Poreč uopće formalizirao ugovore i kojim putem naplaćuje naknade za nepropisno deponiranje otpada na zemljištima koja nisu tome namijenjena. I zašto toliko godina ove livade, oranice i šume nisu prenamijenjene u službeni građevinski deponij?
Odgovore donosimo uskoro, u idućem članku.
Žiri je ocjenjivao intonaciju, interpretaciju, odnosno vokalnu izvedbu i scenski nastup, a odluku je bilo vrlo teško donijeti
Osumnjičeni je po dovršetku kriminalističkog istraživanja, uz kaznenu prijavu, predan u pritvorsku jedinicu policije
Glavni cilj ovog projekta je brižno čuvati kulinarsku tradiciju naših dragih baka, a kako to radi nona Annamaria Benčić iz Šišana pogledajte u videu
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.