Radar

MEDIJSKO PRESLAGIVANJE USUSRET SUPERIZBORNOJ 2024.

Otkrivamo: HDZ preko firme Šeksovog nećaka i izdašnog donatora Damira Habijana uzima kontrolu nad regionalnim dnevnicima, među njima je i Glas Istre

Istražili smo pozadinu osječke tvrtke Media Solutions koja je najavila da preuzima dnevnike Novi list, Glas Istre i Zadarski list i želi ih pripojiti Glasu Slavonije. Provjerili smo tko su - od osnivača HDZ-a do donatora te stranke - ljudi koji vode to poduzeće, te zašto zaposlenici osječkog lista, koji još nisu dobili plaću za srpanj, ismijavaju tu transakciju


 
11 min
Chiara Bilić

Istražili smo pozadinu osječke tvrtke Media Solutions koja je najavila da preuzima dnevnike Novi list, Glas Istre i Zadarski list i želi ih pripojiti Glasu Slavonije. Provjerili smo tko su - od osnivača HDZ-a do donatora te stranke - ljudi koji vode to poduzeće, te zašto zaposlenici osječkog lista, koji još nisu dobili plaću za srpanj, ismijavaju tu transakciju

Novi list je koncem srpnja izvijestio da istoimenu tvrtku, izdavača tog riječkog dnevnika, Zadarskog lista i Glasa Istre, od slovačkog medijskog holdinga JOJ Media House kupuje osječka tvrtka Media Solutions, koja u svom portfelju, kroz vlasničko-direktorsku strukturu koju ćemo pojasniti u kasnijim retcima, već ima Glas Slavonije.

Vijest su prenijeli gotovo svi hrvatski mediji, a tek poneki od njih uz detalj da je jedan od dvojice suvlasnika firme Media Solutions – Bojan Divjak – nećak HDZ-ovog metuzalema Vladimira Šeksa.

Osebujna "novinarska" karijera

Drugi je Oleg Uskoković, dubrovački odvjetnik s varaždinskom adresom koji, prema poslovnim registrima, trenutno ima mnogobrojne, uglavnom (su)vlasničke, direktorske i prokurističke funkcije u 23 poduzeća. Među njima su i turistička grupacija Aminess Hospitality, cementara Nexe, veledrogerija Medika...

Nije nepoznato da Uskoković već neko vrijeme, izvan odvjetničkog biznisa, ulaže i „okrupnjava“ druge sektore, farmaceutsku, drvnu industriju i još koješta. Tako je i za Novi list kazao: „Cilj ovog preuzimanja i budućeg spajanja s Glasom Slavonije jest konsolidirati regionalne dnevne novine nakon prolaska kroz više kriznih situacija koje su snažno utjecale na njihovo poslovanje unatrag nekoliko godina, od Covid krize 2020., iznimnog povećanja cijene papira tijekom 2021. i konačno snažnog rasta cijene energenata u 2022., te osigurati njihovu gospodarsku budućnost u visoko konkurentnom okruženju”.

Bojan Divjak je javnosti, posebice u novinarskim krugovima, poznatiji po svojoj, nazovimo je osebujnoj biografiji upravo u medijskom sektoru.

Zadnji direktor Vjesnika

Na portalu Glasa Slavonije moguće je pronaći kratki tekst, objavljen u travnju 2016. godine, naslova „Bojan Divjak – novi glavni urednik“.

U niti kartici teksta navedeno je da je Divjak jedan od „poznatih novinara iz ratne generacije Glasa Slavonije, koji je u tom razdoblju kao ratni reporter čitateljima Glasa iz prve ruke prenosio najnovije informacije o zbivanjima i ljudima u napadnutoj Slavoniji i Baranji, te kasnije BiH“, zbog čega je, ističe se, dobio nagradu Zlatnog pera Hrvatskog novinarskog društva. Piše i da je u Glasu Slavonije radio kao urednik gradske rubrike, ali ga je onda „profesionalni put“ odveo u osječko dopisništvo Slobodne Dalmacije. Nakon toga se vraća, kaže nepotpisani autor članka, u Glas Slavonije, prvo kao zamjenik, a onda i kao glavni urednik tog lista, od 2000. do 2005. godine.

„U proteklih desetak godina radio je na više rukovodećih pozicija u Vjesniku, Net.hr-u, Narodnim novinama, te u Hrvatskoj gospodarskoj komori“.

Usputnu crticu o Vjesniku valja ovdje proširiti jer Divjak će, ipak, u povijesti te medijske kuće, nekoć među najvećima u Europi, ostati zapamćen kao više od samo osobe na rukovodećoj poziciji. On je, sjetit će se svjedoci tog vremena i poznavatelji situacije, bio zadnji direktor na čelu tadašnjeg Vjesnikovog izdavača, Narodnih novina press.

Milijunska potraživanja

Glavna povjerenica Sindikata novinara Hrvatske u Vjesniku, Marijana Matković je, u intervjuu za Lupigu 2012. godine, dva tjedna otkako je iz tiskare izašao posljednji primjerak tog lista, navela da je jedan od razloga njegove propasti to što u tom gubitašu dijelili menadžerski ugovori: „Da ne govorim o tome da je jedan čovjek, Bojan Divjak, u Vjesniku dobio otpremninu kao projekt menadžer, što je radno mjesto koje se unijelo u pravilnik samo zbog njega, a onda se za godinu dana vratio kao direktor“.

Divjak se u Glas Slavonije, dakle, vraća, pa bi i naslov teksta koji sadrži njegovu biografiju zapravo trebao glasiti „Bojan Divjak opet glavni urednik Glasa Slavonije“, trenutno osim te funkcije obnaša i onu predjednika Uprave u istoimenom izdavaču, no puno je ovdje bitnije podvući crtu na njegovim recentnim medijskim aspiracijama, spajanju regionalnih dnevnika: Glasa Slavonije, Zadarskog lista, Novog lista i Glasa Istre, što je i tema ovog teksta.

On i Uskoković u studenom 2017. godine ustrojavaju spomenutu Media Solutions, koja niti godinu dana kasnije otkupljuje milijunska potraživanja Zagrebačke banke prema Osječkom listu i Glasu Slavonije.

AZTN tražila dopunu

Firma je osnovana s 20 tisuća kuna temeljnog kapitala, a financijsko izvješće govori da do kraja godine nije imala zaposlenih, poslovala je s gubitkom od tri tisuće kuna te imala kratkotraju imovinu od 19.973 kune.

U drugoj godini od svog osnutka, 2018., Media Solutions, s gore navedenim stanjem na kraju prve poslovne godine, bez imovine, od Hrvatske poštanske banke (u većinskom vlasništvu države) dobiva kredit od 2,9 milijuna eura (21,5 milijuna kuna). Kako, jer po podacima iz financijskih knjiga to ne bi trebalo biti moguće, i što je, eventualno, onda bio kolateral, do zaključenja ovog teksta ostalo je neodgovoreno. Divjaku smo, naime, među ostalim, postavili i to pitanje, no on nam je kazao da je postupak preuzimanja tvrtke Novi list, „kao i svi povezani procesi sukladno zakonskim i ugovornim odredbama još u tijeku“, te nas zamolio da mu se obratimo „kroz nekoliko tjedana“, kada će biti u mogućnosti odgovoriti na naša pitanja.

Autorica ovog teksta je, međutim, mišljenja da je odgovor na to pitanje neovisan o procesu preuzimanja, a da je on u tijeku još je ranije prošlog tjedna za Istru24 potvrdila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN).

Iz AZTN-a kažu da su prijavu namjere provedbe koncentracije poduzetnika primili 4. kolovoza (četiri dana od objave vijesti u Novom listu). No, to nacionalno tijelo nije dalo zeleno svijetlo, nego je od tvrtke Media Solutions zatražilo dopunu prijave. Rok za dostavu je, pojašnjavaju, još uvijek u tijeku.

Blokada Glasa Slavonije

U međuvremenu je Glas Slavonije d.d. upao u blokadu. U nedjelju navečer društvo nakladnik istoimenog lista brojao je svoj deveti dan s blokiranim računima, a radnicima još uvijek nije isplaćena plaća za srpanj. Zašto, Divjak, od 2019. predsjednik Uprave tog društva, nije odgovorio.

Ali, prije nego li se u priči dotaknemo radničkih prava; otpuštanja i višemjesečnih kašnjenja plaća, vratimo se na trenutak na Media Solutions i stavljanje sijaseta regionalnih dnevnih tiskovina (i portala) pod istu kapu.

Media Solutions, naime, te očigledno plodonosne 2018. godine sa Zagrebačkom bankom sklapa ugovor o otkupu potraživanja od Osječkog lista i Glasa Slavonije (koji zajedno imaju 78 posto vlasničkih udjela u Glasu Slavonije d.d., 15 posto ima Alpe-Adria poslovodstvo, nešto više od jedan posto Općina Čepin, a 0.20 posto J&T), u ukupnom iznosu od 59,6 milijuna kuna, ali koji po diskontnoj cijeni, uz popust od 66 posto, otkupljuje za 21,5 milijuna kuna.

Proces je, kao što smo već u uvodu istaknuli, najavljen krajem srpnja. No, tome je prethodila, u zadnjim danima lipnja, vijest objavljena u Glasu Istre: „Odlukom vlasnika, zbog poslovnih razloga počinje proces integriranja Glasa Istre u Novi list“.

Čovjek za sve firme

Nekoliko dana kasnije Edi Prodan će u Glasu Istre plasirati uvodnik koji počinje ovako: „Nije se ni časa dvojilo. Onog trenutka kad se prihvatilo informaciju kako je Glasu Istre zbog nagomilanih problema u poslovanju stečaj jedini izlaz, Novi list se, na svim razinama – od Uprave, redakcijskog kolegija, vodećih ljudi tiskare kao i čelnika sindikata – složio: najznačajnija istarska medijska kuća ne smije nestati“.

Taj citat je važan zato što otkriva da je tvrtka Glas Istre novine bila u financijskim problemima. To je pak bitno zato što je firmu vodio čovjek koji je sada član Uprave Glasa Slavonije, a ironija leži i u tome što su u trenutku pisanja ovog teksta oba društva u blokadi, i Glas Slavonije i Glas Istre novine. Čovjeku je ime Ivica Božan.

Od 2014. do 2018. bio je predsjednik Uprave J&T banke, gdje je Uskoković bio predsjednik Nadzornog odbora. Božan još 2016. ulazi u NO Novog lista, u Glas Istre novine dolazi 2018. kao prokurist, a 2019. postaje jedini član uprave. Mjesecima prije nego je 29 od 53 radnika Glasa Istre poslao na biro rada, a preostalima Novi list ponudio ugovore na tri mjeseca (koji su sada produženi na još toliko, do kraja ove 2023.) u veljači ove godine, pojavljuje se baš u Glasu Slavonije na funkciji zamjenika predsjednika NO. Od 31. kolovoza, uz Divjaka i Ivana Šimića, vodi Upravu te tvrtke.

Uređivačka politika u službi HDZ-a

Ako se radi o ozbiljnim poslovnim ljudima, i ako je povezivanje ovih tiskovina procijenjeno kao dobar poslovni potez, po kojoj je to računici Ivica Božan, koji je Glas Istre doveo do stanja neodrživosti, nagrađen upravljačkom funkcijom u drugom nakladniku. Postoji ovdje, naravno, odgovor koji nameće logika - da je Glas Istre upravo zbog lakšeg 'okrupnjavanja' (još jednom) planirano i namjerno gurnut u provaliju, ali to je već špekulacija za koju ne postoji dokaz. Iako, tvrtka je lanjsku godinu završila s ostvarenom dobiti.

Glas Istre je, prema službenim podacima, 2019. imao prosječnu dnevnu nakladu od 4.942 primjerka, a lani je ta brojka pala na – 2.871.

Postoji, međutim, još jedna pretpostavka koja, pažljivijim čitateljima/icama, Glasa Istre (a i ostalih novina, ovisno o periodu) zasigurno nije prošla ispod radara - uređivačka politika koja sve otvorenije zastupa i sve više daje prostora stranci na vlasti, HDZ-u.

Ta pretpostavka, međutim, osim na zdravim očima, počiva i na povezanosti ključnih ljudi s tom strankom. Osim što je Divjaku stric moćni Vladimir Šeks, i ostala su imena u vlasničkoj konstrukciji kako Media Solutionsa, tako i Glasa Slavonije povezana sa HDZ-om.

HDZ plasira isti sadržaj u tri dnevna lista

Osnivač HDZ-a

Predsjednik Nadzornog odbora Oleg Uskoković je tako 2017. godine s 20 tisuća kuna donirao ondašnjeg HDZ-ovog kandidata za varaždinskog gradonačelnika Damira Habijana, saborskog zastupnika te stranke, a ženska osoba koja s Uskokovićem dijeli prezime i živi na istoj adresi, a za koju portal Varaždinske vijesti kaže da mu je supruga, podarila je još 15 tisuća kuna. Isti portal navodi i da su Habijan i Uskoković partneri u odvjetničkom uredu (Uskoković&partneri), dok su neki pisali i da je Habijan zapravo bio Uskokovićev šegrt. Unatoč tome što je sve ove godine, u kojima neprestance širi biznis, ostao poprilično samozatajan, Uskokovićevo se ime u medijima povezivalo s aferom 'Spice' i 'Pokora'.

Zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Glasa Slavonije, Ivica Modrić, postao je nacionalno poznat(iji) nakon što je 2019. godine fizički teško ozlijedio pješaka, zbog čega je zaradio kaznenu prijavu, ali i suspenziju u HDZ-u, gdje je bio član osječke podružnice.

Onda imamo i, uz Divjaka i Božana, još jednog člana uprave Glasa Slavonije, Ivana Šimića. On je, bez da duljimo, jedan od 48 osnivača HDZ-a.

Desnica lupa po tastaturi

Potpisnica ovog teksta smatra da je na dijelu svojevrsni dovršetak već ranije otpočete medijske 'hadezeizacija', u kojoj će četiri dnevnika odigrati veliku ulogu. To, međutim, nije fakt koji je moguće iznijeti poput šturog financijskog podatka, ali dodatni argument koji govori tome u prilog jest da se proces spajanja kroz ključne ljude provodi ususret superizbornoj 2024. godini, kada će građani i građanke imati mogućnost birati Vladu, predsjednika i zastupnike u Europskom parlamentu.

Za rasvjetljavanje političke pozadine ovih medijskih akvizicija dovoljno je bilo, međutim, u ruke uzeti, primjerice, Glas Istre, koji već zadnjih nekoliko godina, pod uredničkom strategijom Roberta Franka, (osim IDS-u) ljestve drži i HDZ-u, ali je ta propaganda naspram današnjoj bila sramežljiva, samo da bi u posljednjih nekoliko mjeseci sasvim otvoreno pokazala sve svoje karte i dala do znanja da je tu da opslužuje režim. U tradicionalno lijevom, antifašističkom podneblju, kakvi su i Istra i Primorsko-goranska županija, u, dakle, političkim rječnikom, osmoj izbornoj jedinici, takva oštra promjena kursa nipošto nije prošla nezamijećeno.

HDZ kroz redakcijske pore regionalnih medija, sasvim je jasno, dodatno jača svoje bokove: tiskovine koje su zasad formalno još uvijek samo predmet žudnje Uskokovića i Divjaka, već služe kao još jedna platforma za afirmativno lansiranje Vladinih politika, postolje za navijačke pamflete o ministrima, poligon za 'peglanje' imidža, postaju suzbijeni prostor novinarske slobode gdje će se ravno s vrha odlučivati što mora ostati prešućeno, a što naglašeno, na koji način i o čemu izvještavati, čemu aplaudirati, koga kuditi.

Kao primjer je može ovdje poslužiti prilog koji je u povodu Oluje odštampan i u Glasu Istre, i u Novom listu, i u Zadarskom listu, a koji je doslovno bio promidžbeni blok HDZ-a, dok je isti broj u uobičajenom prilogu 'Pogled' imao intervju s premjerom Andrejom Plenkovićem na četiri stranice, plus naslovnu. 

Sindikat na nogama

Ne manje važna alineja u ovoj priči su i radnici i radnice. Ne samo njihova sadašnjost i sudbina, već i mišljenje. Tako ćemo od pouzdanih sugovornika, čiji identitet nećemo otkriti iz više nego očitih razloga, saznati da su na vijest da će se riječki, zadarski i pulski list pripojiti Glasu Slavonije, zaposlenici te tvrtke cinično komentirali da je to „ naprosto smiješno“, jer „kako ćemo mi koji jedva spajamo kraj s krajem preuzeti puno veći Novi list“.

Valja ovdje još jednom napomenuti, da ne bi došlo do zabune, da tvrtka Glas Slavonije, formalno, ne preuzima društvo Novi list, nego to čini spomeuta Media Solutions. No, s obzirom na već pojašnjenju vlasničku i drugu strukturu tih poduzeća i najavu o pripajanju novolistovskog paketa Glasu Slavonije, to se može protumačiti upravo tako.

Maja Sever, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske

Predsjednica sindikata novinara Hrvatske Maja Sever i sindikalni povjerenik u Glasu Slavonije Milan Bugarić kazali su za Istru24 da nemaju još nikakvu službenu informaciju o možebitnim reperkusijama najavljenog pripajanja, kao ni eventualnim otkazima.

- Ono što mogu reći je da, u suradnji s kolegama u podružnici u Glasu Slavonije, već niz godina, zapravo otkad sam ja predsjednica SNH, svako malo imamo problema u kašnjenju plaća. Onda stignu, pa onda opet nekoliko mjeseci kasne. Iz mojeg dosadašnjeg saznanja, ta firma zaista nije u dobroj situaciji. Što se tiče preuzimanja, bila sam u Rijeci, zatražila sam sastanak s gospodinom Bojanom Divjakom kako bih saznala informacije i kakvi su planovi. Nama je to izuzetno važno jer nakon pripajanja Zadarskog i Novog lista, strahujemo i očekujemo kakav će biti scenarij ovog pripajanja. Novi list je pokriven kolektivnim ugovorom, kakvim takvim, ali kolektivnim ugovorom, za razliku od Glasa Slavonije, i zato nam je važno u kojoj formi će se ovo preuzimanje dogoditi. U posljednjih par godinama više je puta firma kasnila s isplatom plaća po nekoliko mjeseci i zaista smo iznenađeni da ta firma ima novca za kupiti Novi list, poručuje Sever.

Pitanje o potencijalnim otpuštanjima, uz ona o Ivici Božanu i uređivačkoj politici, također je bilo jedno od onih koje smo uputili Bojanu Divjaku, a na koje, do zaključenja ovog teksta u nedjelju navečer, nismo dobili odgovor.


Nastavite čitati

Radolović (SDP): HDZ-ove porezne izmjene neće omogućiti priuštivo stanovanje niti zaštitu lokalnog stanovništva

Nažalost, ovom poreznom reformom najam stana za priuštivo stanovanje o kojem Vlada RH stalno priča neće pasti, već će se povećati. S druge strane, visina planiranog poreza na nekretnine (za stan od 50 kvadrata se može kretati između 30 i 400 eura) neće natjerati vlasnike praznih nekretnina da ih stave u dugoročni najam, niti će one koji posluju u okviru sive ekonomije „kazniti“ na način da legaliziraju svoje poslovanje, kazala je Sanja Radolović

Prosječna zagrebačka neto plaća 1.515 eura

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za rujan ove godine iznosila je 1.515 eura, što je nominalno za 0,1 posto više u odnosu na kolovoz te 14,6 posto više nego u rujnu prošle godine

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.