Radar

analizirali smo privatizaciju šetališta Lungomare

EKSKLUZIVNO Iz dokumentacije o pretvorbi pulske cementare vidljivo je da su šume, pašnjaci i kamenolom privatizirani suprotno propisima i zakonima

"Uvidom u spis pretvorbe imenovanog poduzeća vidljivo je da isti nije obrađivan s imovinsko pravnog aspekta. Prema podacima iz spisa ne vidi se kako je ušlo u pretvorbu zemljište (pašnjak, šuma, kamenolom) koje prema pozitivnim propisima Republike Hrvatske ne može ući u procjenu", napisala je šefica Odjela za imovinsko pravne poslove Dubravka Vukmanović te predsjedniku fonda Ivanu Peniću sugerirala da ne izda traženi dokument. Iz Hotela Valkane tvrde da nemaju veze s pretvorbom iako je njihov današnji direktor Stevan Muidža početkom devedesetih bio ključni čovjek te privatizacije


 
4 min
Dražen Majić

"Uvidom u spis pretvorbe imenovanog poduzeća vidljivo je da isti nije obrađivan s imovinsko pravnog aspekta. Prema podacima iz spisa ne vidi se kako je ušlo u pretvorbu zemljište (pašnjak, šuma, kamenolom) koje prema pozitivnim propisima Republike Hrvatske ne može ući u procjenu", napisala je šefica Odjela za imovinsko pravne poslove Dubravka Vukmanović te predsjedniku fonda Ivanu Peniću sugerirala da ne izda traženi dokument. Iz Hotela Valkane tvrde da nemaju veze s pretvorbom iako je njihov današnji direktor Stevan Muidža početkom devedesetih bio ključni čovjek te privatizacije

Istra24 u posjedu je dokumentacije vezane za pretvorbu tvrtke Tvornica portland i specijalnih cemenata "Giulio Revelante" iz koje je nastala Istra cement nternational d.d. U toj je pretvorbi, između ostalog, privatizirano veliko područje šetališta Lungomare kao i sportski tereni na kojima se planira gradnja mega hotela.

Analiza dokumenata otvara osnovanu sumnju da je tijekom privatizacije došlo do brojnih nezakonitosti, te da, posljedično, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ima dovoljno argumenata da pokrene postupak revizije pretvorbe.

Pravni okvir za njihovu aktivnost pruža Zakon o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije iz 2011. godine.

Evo tih argumenata.

Pravni eksperti: Sportske terene na Valkanama trebao je preuzeti Grad Pula 

U bilanci tvrtke Istra Cement International za 1992. godinu vrijednost sportskih terena na Valkanama procijenjena je na 1,334.098. njemačkih maraka što bi odgovaralo iznosu od pet milijuna kuna.

Nogometni teren procijenjen je na 243.600 DEM ili oko 900 tisuća kuna; teniski tereni procijenjeni su na 296.400 DEM ili oko milijun kuna. Skulptura "Četiri elementa" Gaultiera Mocennija procijenjena je na 100.000 DEM, dok su najvrijednije zgrade, svlačionice i restoran, koje su procijenjene na 413.800 DEM ili milijun i pol kuna.

Dokumente o vrijednosti sportskih terena uz direktora Lovru Dragojevića procijenio je financijski direktor Stevan Muidža.

U znanstvenom radu „Pretvorba društvenog vlasništva na stvarima koje nisu procijenjene kod pretvorbe društvenih poduzeća“ koji je napisao Dr. sc. Jadranko Jug, sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske i jedan od najboljih poznavatelja privatizacijskih zakona i propisa, jasno se ukazuje da se sportsko rekreacijske zone nisu smjele privatizirati.

"Pretvorba društvenog vlasništva na sportskim objektima i drugim nekretninama u društvenom vlasništvu na kojima su pravo korištenja imale sportske organizacije i udruge ili druge pravne osobe vrši se tako da navedene nekretnine postaju vlasništvo gradova i općina na čijem se teritoriju nalaze", stoji u analizi Jadranka Juga.

Da se na nekretnine na Valkanama trebala upisati nadležna jedinica lokalne samouprave, u ovom slučaju Grad Pula, mišljenja su i pravni stručnjaci Hrvoje Kačer i Ante Perkušić iz Splita koji su o tome napisali znanstveni rad "Pretvorba prava vlasništva nad športskim građevinama"

Sve parcele koje su u katastru označene kao šuma ili pašnjaci trebale su biti upisane na državu

U cjelokupnoj dokumentaciji koja je poslana Fondu za privatizaciju nigdje se ne procijenjuje vrijednost šumskog područja Lungomare. U bilanci za 1992. godinu, najrelevantnijem dokumentu koji se koristio prilikom procjene vrijednosti imovine buduće tvrtke Istra cement international d.d., vrijednost šuma koje se nalaze na podučju kamenoloma i iznad njega, procijenjena je na nula (0) kuna.

Tu je bilancu, kao i sve ključne dokumente prilikom privatizacije cementare potpisao je Stevan Muidža. On je de facto i vodio cijeli postupak pretvorbe te je svakako osoba koja najbolje poznaje sve njene detalje.

U prvoj fazi pretvorbe, tijekom 1992. godine, Fond za privatizaciju prihvatio je popis nekretnine uz jasnu ogradu da prilikom odobravanja početka procesa pretvorbe Fond nije upoznat s pravom vrijednošću nekretnina niti sa zakonskom osnovom za njihovo uključivanje u pretvorbu. 

Kada su 1995. direktori Dragojević i Muidža od Fonda zatražili da im izda dokument temljem kojeg će se zemljišno knjižno uknjižiti na nekretnine iz pretvorbenog elaborata započinju problemi. Naime, šefica Odjela za imovinsko pravne poslove Dubravka Vukmanović odbija izdati traženi dokument.

"Uvidom u spis pretvorbe imenovanog poduzeća vidljivo je da isti nije obrađivan s imovinsko pravnog aspekta. Prema podacima iz spisa ne vidi se kako je ušlo u pretvorbu zemljište (pašnjak, šuma, kamenolom) koje prema pozitivnim propisima Republike Hrvatske ne može ući u procjenu", prilično je jasno napisala Vukmanović te predsjedniku fonda Ivanu Peniću sugerirala da ne izda traženi dokument.

Svoje protivljenje Vukmanović je temeljila na Zakonu o šumama, koji je stupio na snagu 16. listopada 1990. godine, a kojim je propisano da šume i šumska zemljišta na teritoriju Republike Hrvatske, osim šuma i šumskih zemljišta u privatnom vlasništvu, postaju državno vlasništvo. Slično je i s pašnjacima, odnosno zemljištem koje 24. srpnja 1991. godine nije bilo u građevinskom području. Ono također, sukladno pozitivnim propisima, postaje državno vlasništvo

Mnoštvo je primjera iz sudske prakse i brojni su stručni radovi koji ukazuju da su nekretnine koje su se u katastru vodile kao šume ili pašnjaci, a takvih je većina parcela na Valkanama, trebale biti uknjiženi na državu.

Iz cementare se na takvu odluku šefice Odjela za imovinsko pravne poslove žale. Prijete da će glavni partner u privatizaciji, njemački Heidelberg cement, odustati. Lobira se na najvišem državnom nivou pa nakon tri mjeseca, u svibnju 1995. predsjednik fonda Ivan Penić ipak izdaje traženi dokument temljem kojeg se cementara ipak knjiži na sportske terene i na polovicu šetališta Lungomare. 

Rad Ivana Penića na čelnoj poziciji Fonda za privatizaciju izrazito je sporan upravo zbog krivog procjenjivanja vrijednosti imovine tvrtki čiju je pretvorbu odobravao. Najpoznatiji je primjer pretvorba zagrebačke Geofizike.

Iz Hotela Valkane tvrde da nemaju veze s pretvorbom iako ju je u ime cementare vodio direktor Stevan Muidža

Za komentar evidentnih propusta u privatizaciji pulske cementare zamolili smo ključnog aktera Stevana Muidžu ali on se, nažalost nije odazvao. Štoviše, iz tvrtke Hotel Valkane odgovorili su nam da oni nemaju nikakve veze s privatizacijom.

-Naša tvrtka je treći vlasnik spomenute tvrtke postala kroz 2014. i 2015. godinu dok se privatizacija odvijala 1992. godine. Prilikom kupnje smo provjerili svu tada dostupnu nam dokumentaciju, zemljišne knjige, rješenja službenih tijela, no svakako se za pitanja iz tog perioda najbolje obratiti službenim tijelima Republike Hrvatke ili prvim vlasnicima, stoji u nepotpisanom odgovoru tvrtke Hotel Valkane.

Simulacija izgleda budućeg Hotela Valkane

Taj pristup polazi od pretpostavke da oni nemaju nikave veze s pretvorbom iako je direktor iste te tvrtke upravo Stevan Muidža koji je tijekom 30 godina upravljao očito protupropisnom privatizacijom, vrlo upitnom urbanizacijom, a kasnije i unosnom prodajom terena srpskom tajkunu Draganu Šolaku na kojima se planira graditi skupi hotel.

Vjerojatno i zbog toga primjetno je da se Muidža više ne pojavljuje prilikom javnih istupa uprave tvrtke te da je funkciju komunikacije s javnošću preuzeo Zoran Kostić.

Već u ponedjeljak komentar svih teza na koje se ukazuje u članku zatražit ćemo od središnjice Državnog odvjetništva u Zagrebu. U tom svjetlu dobra je okolnost što glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek dolazi iz Građansko upravnog odjela DORH-a čija je zadaća štititi imovinsko-pravne interese države. Na tim je poslovima Hrvoj Šipek provela čitavu profesionalnu karijeru od 1980. do danas.

Ovaj članak financiran je sredstvima iz proračuna Grada Pule namijenjenim za poticanje istraživačkog novinarstva.


Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.