Pulska bolnica. Nedjelja 18. siječnja, operacija kuka u večernjim satima. Operiraju kirurg traumatolog i mlađa kirurginja ortoped koja je tek završila specijalizaciju. Pacijentica u pedesetim godinama iz okolice Pule. Dva dana ranije pala je niz stepenice i slomila kuk i lakat. (Imena svih ključnih sudionika poznata su redakciji Istra24 op.a.)
Iako nije bilo hitnoće i operacija se komotno mogla odraditi u ponedjeljak, dežurni kirurg odlučuje operirati na kraju nedjeljnog dežurstva. Mada je operacija kuka u 2026-toj godini sasvim rutinska, usred operacije dolazi do komplikacija koje rezultiraju obilnim krvarenjem.
Kirurg prvotno nije bio svjestan krvarenja ali je, s obzirom da su parametri ukazivali na neke probleme, ipak ubrzano završio operaciju. Nakon otprilike sat vremena stanje pacijentice se pogoršava. Sa značajnim kašnjenjem poziva se vaskularni kirurg.
Da se zahvat dogodio u redovno radno vrijeme u bolnici bi se nalazio vaskularni ili plastični kirurg koji bi brzo zakrpali arteriju. Međutim, vaskularnog kirurga u tom kritičnom trenutku nema. Nedjeljom dežura od doma.
Dragocjeno vrijeme prolazi. Vaskularni kirurg dolazi, slijedi nova operacija na koju se čekalo više od dva sata. Pokazalo se da je tijekom operacije kuka probijena arterija iza zdjelične kosti. Vaskularni kirurg zašiva arteriju. Nažalost, krvarenje ne prestaje. Arterija je probijena na još jednom mjestu. Oko ponoći slijedi još jedna operacija. Ni ona ne pomaže. Zbog obilnog krvarenja pacijentica umire.
Je li se smrt mogla izbjeći?
Zvanje kirurga jedno je od najsloženijih i najstresnijih ljudskih zanimanja. Tko radi griješi. Svi griješimo, ali kad kirurg pogriješi posljedice mogu biti kobne. Kirurške operacije, koliko god bile rutinske, uvijek donose veći ili manji rizik. Stvar je profesionalnosti liječnika i osoblja te organizacije rada na kirurgiji i bolnici da se taj rizik što više smanji.
U opisanom pulskom slučaju nekoliko je spornih detalja.
Prije svega, zbog čega je bilo potrebno operirati u nedjelju navečer? Iskusni kirurg iz bolnice izvan Pule na naš upit kaže da tu vrstu operacije nikad ne bi obavljao u nedjelju navečer iako ih je obavio na desetke. Nije se radilo o hitnoći, pacijentica je, smatra, mogla čekati ponedjeljak.
- U dežurstvu se takve operacije rade samo u hitnim slučajevima. Ovaj definitivno nije takav, objasnio je nakon upoznavanja s osnovnim informacijama. Zašto se onda operiralo?
- Ponekad se takve operacije vrše u dežurstvu zbog pritiska uprave da se dio operacija održi van programa i na taj način smanji pritisak na redovne aktivnosti. Ponekad je snažan i pritisak obitelji, kaže naš sugovornik.
- Prilikom operacija kuka moguće su komplikacije. Bitno je imati na raspolaganju sva potrebna rješenja za kojima se može posegnuti kad dođe do problema. U mojoj bolnici uvijek postoji dežurni vaskularni kirurg koji, ukoliko dođe do krvarenja, u kratkom roku može pristupiti pacijentu, objašnjava iskusni kirurg.
Ilustracija
- Iako sam kao traumatolog obavio mnogo takvih operacija, moram reći da su kod zahvata na kuku kirurzi ortopedi puno bolje rješenje. To je posebno važno prilikom obrade zdjelične kosti koja je na nekim dijelovima prilično tanka i krhka a iza nje se nalaze osjetljivi organi i, što je najopasnije, ilijačna arterija. Ako se ona probije situacija vrlo brzo postaje kritična i potrebna je hitna intervencija. Kada se to dogodi u nedjelju navečer onda je problem još veći, smatra naš sugovornik.
Izgubljeno puno dragocjenog vremena?
Naši izvori iz pulske bolnice kažu da se istom kirurgu slična situacija dogodila i prije pola godine. Međutim, u kratkom roku je uskočila kolegica kirurginja i na vrijeme spriječila kritičnu situaciju.
S obzirom na to iskustvo naši sugovornici se čude da kirurg na znak prvih smetnji nije odmah provjerio opciju krvarenja. Već bi pregled ultrazvukom koji je bio na dohvat ruke otkrio obilno krvarenje. To se nije učinilo zbog čega je izgubljeno jako puno vremena.
Na naša pitanja vezana za ove sporne detalje koji su uzrokovali smrtonosni ishod odgovorio je ravnatelj bolnice Andrej Angelini, također iskusni kirurg. Na uvodno pitanje zbog čega je odlučeno da se pacijentica operira u nedjelju navečer, ravnatelj bolnice kaže.
- Služba za kirurške bolesti Opće bolnice Pula organizirana je kao služba za zbrinjavanje akutnih i hitnih zdravstvenih stanja bez vremenskog ograničenja, odnosno djeluje 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu. Redoslijed i vrijeme zbrinjavanja pacijenata ovise o medicinskim indikacijama, a potom o organizacijskim mogućnostima, pri čemu se odluke donose u skladu s pravilima struke i važećim protokolima. U svim slučajevima, pa tako i u konkretnom, odluka o terminu operacijskog zahvata donesena je nakon što su bili ispunjeni svi medicinski i organizacijski uvjeti, uključujući raspoloživost operacijske sale, opreme i educiranog osoblja, te u koordinaciji s nadležnim voditeljem odjela, odgovorio je Angelini.
Spomenuti voditelj odjela je također iskusni kirurg Marin Petrinović.
Ravnatelj Angelini: Nije točno da se čekalo s postupanjem
Na pitanje o razlozima zbog kojih je tijekom zahvata došlo do komplikacija Angelini je dao prilično načelan odgovor.
- Kirurzi Opće bolnice Pula redovito izvode operativne zahvate istog ili sličnog tipa. U ovom trenutku ne možemo potvrditi na koji je način i u kojem točno trenutku došlo do komplikacija u konkretnom slučaju. Iako se takvi zahvati rutinski izvode, krvarenja tijekom ili neposredno nakon operacijskog zahvata predstavljaju jednu od poznatih i mogućih kirurških komplikacija, koje se, unatoč pravilnoj primjeni pravila struke, ne mogu u potpunosti isključiti. Ključno je pravodobno prepoznavanje komplikacija i njihovo liječenje u skladu s medicinskim standardima, objasnio je Angelini.
Vezano s navedenim ključnim prepoznavanjem ravnatelj tvrdi da nije bilo nikakvog kašnjenja u pokušaju zaustavljanja krvarenja. Naime, nekoliko izvora iz same bolnice tvrdi da se s operacijom probušene arterije čekalo više od dva sata nakon prve operacije.
- U konkretnom slučaju, po pojavi znakova pogoršanja zdravstvenog stanja pacijenta odmah su poduzete intenzivne mjere liječenja u skladu s pravilima struke. Nije točno da se čekalo s postupanjem, kaže ravnatelj OB Pula.
Dodaje da nije upoznat sa ranijim sličnim slučajem koji se dogodio istom kirurgu.
- Općoj bolnici Pula nije poznat drugi slučaj na koji se pozivate, niti je jasno što se pod time podrazumijeva, tvrdi Angelini. On nije odgovorio na naše dodatno pitanje u kojem su precizno objašnjene okolnosti i akteri u tom drugom slučaju koji na sreću nije kobno završio.
S patologije odmah izvijestili DORH
Nadalje, Angelini kaže da je o svemu odmah obaviještena i obitelj preminule kao i nadležna tijela, uključujući državno odvjetništvo.
- S obitelji preminulog pacijenta komunicirano je pravodobno, otvoreno i bez odgode. Neposredno nakon smrtnog ishoda proveden je unutarnji stručni nadzor te sudsko medicinska obdukcija. Nalaz obdukcije, kao i kompletna medicinska dokumentacija, dostavljeni su nadležnim pravosudnim i istražnim tijelima. Opća bolnica Pula ne raspolaže informacijama o daljnjem postupanju tih tijela, niti je ovlaštena takve informacije pribavljati, ali u potpunosti surađuje s nadležnim institucijama radi potpunog i točnog utvrđivanja svih okolnosti ovog slučaja, rekao nam je ravnatelj pulske bolnice.
Znakovito, državno odvjetništvo pozvano je istog dana nakon tragičnog događaja. To nije uobičajeno. Tužitelje su pozvali patolozi što pokazuje su nakon uvida u slučaj procijenili da ima razloga za dodatne provjere.
- U svezi vašeg upita obavještavamo vas da se provode izvidi u svezi navedenog događaja, odgovorili su na naš upit iz Županijskog državnog odvjetništva u Puli.
Ministarstvo zdravstva kojem je na čelu bivša ravnateljica OB Pula Irena Hrstić dosad nije bilo informirano o ovom slučaju.
- Ministarstvo zdravstva trenutačno ne raspolaže prijavom medicinskog slučaja na koji se Vaš upit odnosi. Radi potpunog i točnog informiranja, zatražili smo dodatne podatke od Opće bolnice Pula, objasnili su iz Ministarstva zdravstva. Ravnatelj Angelini izrazio je sućut obitelji i pozvao na objektivno izvještavanje o slučaju.
- Zaključno, obitelji preminulog pacijenta još jednom izražavamo iskrenu sućut, a medijske djelatnike molimo da ovom tragičnom događaju pristupe odgovorno, bez senzacionalizma i iznošenja neprovjerenih ili netočnih tvrdnji, iz poštovanja prema preminulom i njegovoj obitelji, sugerirao je Andrej Angelini.
Iz krugova bliskih obitelji poručili su da očekuju stručnu analizu svih ključnih detalja ove tragedije i to isključivo iz razloga da se slični slučajevi više ne bi ponavljali. Upravo to ponavljanje pokazuje da su problemi u pulskoj bolnici dublji. Najizraženiji je nedostatak kadrova.
