Radar

devastacija istarskih plaža

(VIDEO) BETONSKI HOROR NA PLAŽI U SAVUDRIJI Bageri i pikameri razvaljuju Crveni vrh

Dok Hrvatska i Slovenija vode političku bitku oko Piranskog zaljeva ili Savudrijska vale, za to vrijeme vlasnici Petram resorta, srpski tajkuni Gajić i Kostić, betoniraju svoj dio mora i obale. Cijeli posao kontrolira arhitektica Maja Bručić koja je, osim hotela, projektirala i plažu i gradsku šetnicu. Štoviše, super Maja je i nadzornica svih spomenutih radova koje izvodi tvrtka Koledić d.o.o. iz Budišćine, njenog rodnog kraja. Mnogo je otvorenih pitanja a ono ključno je: pogoduje li Grad Umag privatnim investitorima na Crvenom vrhu? 


 
9 min
Dražen Majić ⒸFOTO: Manuel Angelini

Dok Hrvatska i Slovenija vode političku bitku oko Piranskog zaljeva ili Savudrijska vale, za to vrijeme vlasnici Petram resorta, srpski tajkuni Gajić i Kostić, betoniraju svoj dio mora i obale. Cijeli posao kontrolira arhitektica Maja Bručić koja je, osim hotela, projektirala i plažu i gradsku šetnicu. Štoviše, super Maja je i nadzornica svih spomenutih radova koje izvodi tvrtka Koledić d.o.o. iz Budišćine, njenog rodnog kraja. Mnogo je otvorenih pitanja a ono ključno je: pogoduje li Grad Umag privatnim investitorima na Crvenom vrhu? 

Na krajnjem sjeverozapadu Istre, između Hotela Kempinski i Savudrije, trenutno se obavljaju radikalni, iznimno zahtjevni i skupi građevinski zahvati na uređenju šetnice i plaže ispod Resorta Petram.

Petram Resort ( Foto: Facebook Maja Bručić)

Na terenu je nekoliko bagera i pikamera koji paralelno probijaju trasu šetnice te poravnavaju i nasipavaju obalu na kojoj se gradi poveća betonska plaža za Petram.

Ako za polazišnu osnovu zdravog napretka nekog društva uzmemo traženje balansa između gospodarskog razvoja i zaštite okoliša, između privatnog i javnog interesa, na priobalju ispod Petruma lako je zaključiti da su profitni interesi potpuno izdominirali sve ostale, posebice javne.

Betonaža mora i Savudrijske vale

Ispod kompleksa Petram nalazi se prekrasna prirodna uvalica s pogledom na Piran i Julijske Alpe. Oko plaže uzdižu se stijene, malo nakošene ali dovoljno dobre za uživanje na plaži. Izgradnjom luksuznog resorta pojavila se potreba za dodatnim plažnim prostorom u uvali pa je investitor, tvrtka "Čista voda" u vlasništvu srpskih tajkuna Vojislava Gajića i Miodraga Kostića, zatražio koncesiju na obližnji rt. Grad Umag im je odobrio dvije koncesije za obje strane uvale ispod hotela.

O izgradnji tog resorta detaljno smo izvijestili prije nekoliko mjeseci.

U uvali se već nekoliko mjeseci izvode obimni radovi kojima je radikalno izmijenjen prijašnji izgled cijelog područja. Uklonjen je pozamašni dio postojeće kamene stijene, skinute su stotine kubika kamena i zemlje, podignuti su betonski zidovi na nekim mjestima visoki i više od četiri metra.

Investitor na tom mjestu gradi 1.169 četvorna metra betonske plaže koja od mora oduzima 278 četvornih metara. Na plaži se osim dva sunčališta planiraju i beach bar te sanitarni čvor.

Osim običnog sunčališta veličine 552 kvadrata, planira se i VIP sunčalište veličine oko 100 kvadrata.

Beach bar s terasom projektiran je na platou veličine 300 četvornih metara

Armirani obalni zid

Evo kako su u Elaboratu napravljenom zbog ocjenjivanje potrebe izrade Studije o utjecaju na okoliš opisani spomenuti plažni radovi.

-Sunčališni platoi se formiraju "obalnim zidom" izvedenim uz obalnu liniju, ali na stjenovitom dijelu kopna i armirano betonskim zidovima obloženim prirodnim kamenom sa gornje strane platoa. "Obalni zidovi" izvode se od armiranog betona u debljini 30 centimetara. Kruna obalnog zida posipava se kvarcnim pijeskom kako bi površina na rubu obalnog zida bila protuklizna. Prostor unutar zidova zatrpat će se kamenim nasipom, a završni sloj biti će kameni oblutci, piše u elaboratu temeljem kojeg je procijenjeno da za radove nije potrebna studija utjecaja na okoliš.

Inače, obveza izrada studije u praksi znači produljenje vremena potrebnog za početak radova,  dodatne troškove za investitora kao i obavezu traženje mišljenja raznih stručnjaka koji nisu uvijek na frekvenciji investitora.

Takva odluka nadležnih institucija čudi ukoliko uzmemo u obzir radikalne promjene koju je investitor predvidio u odnose na zatečeno stanje.

Odluku o tome donijelo je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u kojem se trenutno, pokazuje praksa, puno više drži do privatnog profita, nego do okolišnih i javnih interesa.

Te bi interese, osim države, trebala štititi i Istarska županija kao i Grad Umag.

Na terenu je vidljivo da su glavni čimbenici održivog razvoja bageristi. Dva pikamera već danima neumorno razvaljuju stijene, mali transporteri potom razvoze lomljeni materijal i popunjavaju plažu prilično izdignutu u odnosu na raniju razinu.

U tijeku su paralelni radovi na dva projekta ali na terenu nije jasno tko gdje investira, jer se istim bagerima istodobno izvode radovi i na privatnoj plaži i na šetnici čiju izgradnju financira proračun Grada Umaga.

Beach bar, VIP sunčalište i super Maja Bručić

Naime, na 2.000 kvadrata plaže za koje koncesiju ima Petram Resort nalazi se i 583 kvadrata šetnice čiju izgradnju financira Grad Umag. Oba projekta, kako plaže koju financira privatni investitor, tako i šetnice koju financira Grad Umag, osmislila je zagrebačka projektantica Maja Bručić koja je projektirala i čitavi Petram Resort.

Postojanje tog neformalnog javno-privatnog partnerstva očituje se i u činjenici da je arhitektica Bručić iz LAD 1 Studija istovremeno i nadzorni organ za oba gradilišta. Radove na šetnici i plaži izvodi tvrtka Koledić d.o.o. iz Budišćine iz Krapinsko- zagorske županije. Iz istog mjesta, možemo pročitati na stranicama Hrvatske demokratske zajednice, dolazi i arhitektica Maja Bručić.

Na građevinskoj dozvoli za šetnicu piše da je investitor Grad Umag,a njegova opunomoćenica u projektu šetnice Maja Bručić.

U prijevodu na jezik običnih građana - Maja je šefica.

To je posebno vidljivo na radovima za šetnicu Lungomare u dužini od oko 500 metara na dijelu trase od Kempinskog do Petrama. Na terenu je teško razaznati koji se radovi odnose na plažu, a koji na šetnicu. Niti čiji su čiji troškovi.

Da bi se radovi na plaži opće započeli trebalo je najprije ukloniti velike količine materijala i onda stotine kubika betona upucati u potporne zidove koji su na nekim mjestima visoki i preko četiri metra.

Vrijednost radova na šetnici iznosi preko milijun eura koji se plaćaju iz umaškog proračuna a pritom, uvidom na terenu, uopće nije jasno koji je interes grada za tu šetnicu, zašto se ona gradi baš po toj trasi, na prilično nepristupačnom terenu uz samo more.

Očito je da cijeli projekt najviše odgovara vlasnicima Petram Resorta koji su na ovaj način dio troškova svoje investicije prebacili na Grad Umag.

Brojni su razlozi zašto se šetnica nije trebala, pa čak niti smjela, realizirati na ovaj način. 

Elaborat bez dinosaurusa i provizorni grafički plan

Radovi na šetnici su inicijalno trebali koštati oko 600.000 eura ali su zbog nekoliko stijena s ostacima stopa dinosaurusa poskupjeli na preko 1.200.000 eura. Nakon što su se otkrile stijene sa stopama radovi su u jednom dijelu prekinuti pa je dodatno isprojektiran most koji bi trebao ići iznad tog svojevrsnog „Dino parka“.

Postojanje spomenute stijene uopće nije evidentirano u Elaboratu za procjenu potrebe izrade Studije utjecaja na okoliš. Taj elaborat je prilično tanušan pa čak i sporan, jer u njemu, osim evidentiranja postojanja zaštićene zone dinosaurusa, nedostaje još nekoliko značajnih objašnjenja.

Prije svega nije jasno kako je izdana dozvola za šetnicu koja je u važećem prostornom planu predviđena znatno dalje od mora. Naime, u postojećem UPU Alberi prometnica Lungomare predviđena je na potpuno drugoj trasi, možda i stotinjak metara od same obale.

Obalni Lungomare (crveno) u planu je predviđen stotinjak metara od obale

Ali, kako je govorio drug Tito: Ne treba se baš uvijek držati planova kao pijan plota!

U Elaboratu za šetnicu spominje se samo Prostorni plan Istarske županije dok su planovi nižeg reda, koji su, recimo, detaljno objašnjeni u Elaboratu za plažu, kod projekta šetnice – izostavljeni. Nije jasno zašto!

Grad Umag: Plan je samo "shematski"

Od umaškog gradonačelnika Vilija Bassanesea zatražili smo objašnjenja prostorno-planske i komunalne pozadine spomenutih intervencija na obali, kao i navedenih spornih momenata.

Na pitanje kako je za šetnicu izdana građevinska dozvola kada je ta prometnica u detaljnom planu planirana na drugoj lokaciji, od umaškog gradonačelnika dobili smo odgovor da su trase određene u prostornom planu još 2004. godine te da je grafički prikaz samo provizoran (?!). Bassanese pritom citira članak 30. iz spomenutog plana.

-Prikaz obalne šetnice „Lungomare“ u grafičkom dijelu Plana smatra se shematskim, dok će se konačno rješenje definirati u postupku izrade i donošenja prostornog plana užeg područja odnosno izdavanja akta za provedbu prostornog plana odnosno građenje, pri čemu se u tu svrhu mogu koristiti i dijelovi (dionice) postojećih prometnih površina, piše u planu koji je u tom dijelu izmijenjen nekoliko mjeseci prije izdavanja dozvole.

-Dakle, treba razlikovati šetnicu, koja je trenutno u izgradnji, od budućih planiranih prometnica koje su prikazane u grafičkom dijelu (udaljene cca 100 m iza šetnice), objašnjavaju iz Grada Umaga.

Plaže i šetnica iz Elaborata investitora

Uglavnom, šetnica se ne gradi trasom koja je predviđena u Prostornom planu već uz samo more a trenutno su u tijeku izmjene plana kojima se, post festumm utvrđuje nova dionica.

Bassanese: Dosad nitko nije vodio brigu o tragovima dinosaura!

Posebno je zanimljiv odgovor Bassanesea oko stopa dinosaura koji se spominju u elaboratu i čije je „otkriće” značajno poskupilo radove.

-Na terenu su bili predstavnici nadležnog Ministarstva i, nakon što je utvrđen stvarni obuhvat nalazišta, radovi na tom dijelu se nisu izvodili ni ranije ni kasnije. Napominjemo kako su nadležna tijela Županije i Ministarstva, u tijeku ishođenja zakonskog akta za gradnju, izdale pozitivno mišljenje na investiciju tj. trasu šetnice, kažu iz Grada.

U elaboratu kojim se tražilo to mišljenje stope dinosaurusa se uopće ne spominju, iako se za njih već godinama zna.

-Stope dinosaurusa su evidentirane prije gotovo 15 godina, no niti jedno nadležno tijelo nije nikada poduzelo radnje koje bi zaštitile spomenute stope ili samo bar obilježilo područje. Nadalje, pristup nalazištu je do početka realizacije šetnice bio „pod okupacijom“ zbog uzurpacije pomorskog dobra od strane stranih državljana, vlasnika čestica u zaleđini. Dakle, jasno je o kakvoj je nebrizi riječ svih onih koji se sad javljaju, kaže Basanese.

Nadalje, u odgovoru o cijeni radova na šetnici Basanesse kaže da je cijena 876.000 EUR. U proračunu je vidljivo da su se troškovi s planiranih 663.000 popeli na 1.263.000 eura. Plus dodatnih 40.000 eura za projekt Maje Bručić, dakle ukupno 1, 3 milijuna eura.

To se dogodilo zbog spomenutog mosta koji se tek mora izgraditi iznad lokacije sa stopama dinosaurusa.

Dinosaure nema tko da čuva

Za izgradnju tog mosta potrebno je ukloniti još stotine kubika zemlje i kamena tako da bi radovi mogli i dodatno poskupjeti.

Na terenu je vidljivo i da su stijene sa stopama ozbiljno devastirane tijekom ranijih radova. Vidljiv je i omanji papirnati znak kojim je čitava zona označena zaštićenom.

Na koji će se način izgraditi most, a da se stijene dodatno ne devastiraju, nije jasno. Još je manje jasno kako u spomenutnim okolnostima nije bilo potrebno izraditi Studiju utjecaja na okoliš. Poznavatelji situacije kažu nam da se u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja događa egzodus zaposlenika, te da nema dovoljno stručnjaka koji bi nadgledali studije pa je u zadnjih godinu i pol dana za brojne projekte izdavano mišljenje da studija - nije potrebna.

Poruka je: Kakav crni održivi razvoj! 

Dok jedan bagerist tvrtke Koledić d.o.o. probija trasu za šetnicu, njegov kolega iz iste tvrtke pikamira stijene na samoj obali pa čak i ispod mora. Radnici koji rade na podizanje povelikog betonskog zida koji „okupira” more, do butina stoje u moru. Pritom nose posebna gumena odijela predviđena za obilnu kišu.

Dok Hrvatska i Slovenija vode političku bitku oko Piranskog zaljeva ili Savudrijska vale za to vrijeme vlasnici Petram resorta, srpski tajkuni Gajić i Kostić betoniraju svoj dio mora. Kostić ima obližnju Rezidenciju skiper, Kempinski, aerodrom Portorož i još nekoliko hotela s druge, slovenske strane zaljeva.

Otvorenje Resorta Petram najavljeno je oko Uskrsa. Projekt se sastoji od hotela s gotovo 200 apartmana, okruženog s 55 vila. Vile su od ostatka Istre odvojene povećim betonskim bedemom.

Prema tvrdnjama investitora ukupni troškovi izgradnje Petram resorta, u kojem će povremeno stanovati i do tisuću osoba, kreću se oko 110 milijuna eura.

Sva događanja oko Petrama, plaža i šetnice posebno za zanimljivi stanovnicima Pule zbog podosta sličnosti s najavljenom gradnjom Hotela Valkane i plažnih koncesija.


Nastavite čitati

Istra
 

Otpada nikad više, brige nikad manje, a turistička sezona pred vratima. Režemo li granu na kojoj sjedimo?

Masovno bacanje otpada u prirodu dobilo je svoju dionicu i na Caminu Istrianu. Azbestne ploče u zelenoj travi naše su duhovno ogledalo * Imamo i priču o otpadu koji nastaje čerečenjem propalih pulskih tvrtki Istra i Puljanka koje predvodi pogrebnik Predrag Đorđević * Teško se prisjetiti svih pročelnika u mandatu gradonačelnika Pule Filipa Zoričića. Štoviše, sastav pročelničke ekipe s početka 2022. godine uglavnom je promijenjen. Detaljnije čitajte sutra

Istra
 

Izložba stotinjak predmeta iz svih muzejskih zbirki na kojima je prikazano ljudsko lice od antičkog do suvremenog razdoblja

Najvećim dijelom riječ je o predmetima koje javnost dosad nije imala prilike vidjeti, kao i o novim akvizicijama i recentnijim arheološkim nalazima iznimne vrijednosti. "Ova će nas izložba suočiti s licima naše prošlosti i na taj nam način možda najbolje pokazati budućnost i koliko je važno da njegujemo ostavštinu koju smo dobili u nasljeđe", rekao je na otvorenju porečki gradonačelnik Loris Peršurić

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.