Svijet

Prozivke zbog monopoliziranja

Amnesty: Farmaceutske tvrtke potaknule 'katastrofu na polju ljudskih prava' 2021.

Prema Amnestyju farmaceutske tvrtke, koje prodaju cjepiva protiv koronavirusa, monopolizirale su tehnologiju, lobirale protiv dijeljenja intelektualnog vlasništva, naplaćivale visoke cijene cjepiva i davale prioritet opskrbi bogatim zemljama u 2021. godini


 
1 min
HINA

Prema Amnestyju farmaceutske tvrtke, koje prodaju cjepiva protiv koronavirusa, monopolizirale su tehnologiju, lobirale protiv dijeljenja intelektualnog vlasništva, naplaćivale visoke cijene cjepiva i davale prioritet opskrbi bogatim zemljama u 2021. godini

Farmaceutske tvrtke "tragično su podbacile" u odgovoru na izazov globalne zdravstvene krize uzrokovane covidom-19 unatoč hitnim pozivima da se osigura jednaka distribucija cjepiva protiv koronavirusa, priopćio je u ponedjeljak Amnesty International.

Prema Amnestyju farmaceutske tvrtke, koje prodaju cjepiva protiv koronavirusa, monopolizirale su tehnologiju, lobirale protiv dijeljenja intelektualnog vlasništva, naplaćivale visoke cijene cjepiva i davale prioritet opskrbi bogatim zemljama u 2021. godini.

Deset milijardi doza cjepiva proizvedenih prošle godine bilo bi više nego dovoljno za postizanje cilja od cijepljenja 40 posto globalnog stanovništva koji je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) postavila za kraj prošle godine.

Samo četiri posto onih koji žive u zemljama s niskim dohotkom bilo je u potpunosti cijepljeno do kraja prošle godine.

"Više od 1,2 milijarde ljudi u zemljama niskog i nižeg dohotka moglo je biti cijepljeno do kraja 2021. da su bogate zemlje i proizvođači cjepiva ozbiljno gledali na svoje obveze i odgovornost za ljudska prava", rekao je Rajat Khosla, viši direktor Amnesty Internationala zadužen za istraživanja, lobiranje i politiku.

Ranije ovog mjeseca, WHO je objavio da je potrebno još 16 milijardi dolara za pomoć siromašnim zemljama u borbi protiv pandemije.

To je iznos koji manjka u planiranim sredstvima za opskrbu tih zemalja cjepivima, testovima i lijekovima kroz program koji su pokrenuli Ujedinjeni narodi, naveo je WHO.


FOTO: Hina

Nastavite čitati

Procijepljenost djece u blagom porastu ali i dalje niža nego prije pandemije

Razina procijepljenosti protiv ospica, rubeole i zaušnjaka (MPR), iznosi 90,1 posto, što je blagi porast u odnosu na prethodnu godinu kada je cijepljeno 89,9 posto djece. Iako su postignuti određeni pomaci, ovaj postotak je još uvijek niži u usporedbi s pretpandemijskom 2019. godinom, kada je obuhvat iznosio 93 posto. I tu je najmanje cijepljenih je u Splitsko-dalmatinskoj (77,6 posto) i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (79,6 posto)

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.