Europa zauzela čvrst stav glede Tajvana u reakciji na Macronove izjave

Europski dužnosnici nastojali su u petak iznijeti čvrst stav prema prijetnjama Kine Tajvanu, a nakon što su izjave francuskog predsjednika Emmanuela Macrona izazvale negativnu reakciju i u zapadnim krugovima se protumačile kao slabost.

Kina je proteklih dana održala intenzivne vojne vježbe oko Tajvana. Tvrdi da polaže pravo na taj teritorij i nikad nije isključila mogućnost uporabe sile kako bi demokratski otok stavila pod svoju kontrolu.

Na zajedničkoj konferenciji za medije s kineskim kolegom Qin Gangom u Pekingu, njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock rekla je da bi svaki pokušaj Kine da kontrolira Tajvan bio neprihvatljiv i da bi imao ozbiljne posljedice za Europu.

Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell iznio je istu primjedbu u pripremljenom govoru koji je trebao održati u petak u Pekingu u Think tanku Center for China and Globalization, ali je morao otkazati putovanje u Kinu jer se zarazio koronavirusom. 

"Vojna eskalacija u Tajvanskom tjesnacu, kroz koji... svaki dan prolazi 50 posto svjetske trgovine, bila bi horor scenarij za cijeli svijet", rekla je Baerbock i dodala da bi to imalo "neizbježne posljedice" za europske interese.

U objavljenim intervjuima nakon prošlotjednog putovanja francuskog predsjednika u Kinu, koje je trebalo pokazati europsko jedinstvo prema kineskoj politici, Macron je upozorio protiv uvlačenja u tajvansku krizu potaknutu "američkim ritmom i kineskom pretjeranom reakcijom".

Iako većina njegovih primjedbi nije nova, trenutak njihove objave uznemirio je mnoge zapadne dužnosnike.

"Stajalište Europske unije (o Tajvanu) je dosljedno i jasno", naveo je Borrell u svom pripremljenom govoru. "Svaki pokušaj promjene statusa quo silom bio bi neprihvatljiv", dodao je. 

Šef europske diplomacije rekao je i da će Europi biti teško vjerovati Kini ako ne pokuša pronaći političko rješenje ukrajinske krize.

"Europskoj uniji će biti iznimno teško, ako ne i nemoguće, održati odnos povjerenja s Kinom, što bih volio vidjeti, ako Kina ne doprinese traženju političkog rješenja temeljenog na povlačenju Rusije iz ukrajinskog teritorija", upozorio je Borrell.

"Neutralnost pred kršenjem međunarodnog prava nije vjerodostojna", rekao je Borrell. Pozvao je kineskog predsjednika Xija Jinpinga da razgovara s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem i da Kina osigura više humanitarne pomoći ukrajinskom narodu.

Od ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., Xi se dva puta susreo s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ali još nije razgovarao s ukrajinskim predsjednikom. 

Kina je rekla da se protivi napadima na civile i na nuklearna postrojenja u dokumentu o Ukrajini u veljači, ali se suzdržala od otvorenog kritiziranja Rusije zbog djelovanja u toj zemlji. 

"Posjet predsjednika Xija Moskvi pokazao je da nijedna druga zemlja nema veći utjecaj na Rusiju od Kine", rekla je Baerbock.

"Dobro je što je Kina signalizirala da će se angažirati u pronalasku rješenja. No moram jasno reći da se pitam zašto Kina već nije pozvala agresora Rusiju da zaustavi rat. Svi znamo da predsjednik Putin ima priliku to učiniti kad god poželi", dodala je njemačka ministrica.