Studentska blokada Radio-televizije Srbije (RTS) u Beogradu, koja je počela u ponedjeljak navečer u valu prosvjeda i nezadovoljstva izvještavanjem javnog servisa, primorala je u četvrtak uredništvo javnog servisa na izmjenu programske sheme, a umjesto uobičajenog jutarnjeg programa emitira se - film
Studentska blokada Radio-televizije Srbije (RTS) u Beogradu, koja je počela u ponedjeljak navečer u valu prosvjeda i nezadovoljstva izvještavanjem javnog servisa, primorala je u četvrtak uredništvo javnog servisa na izmjenu programske sheme, a umjesto uobičajenog jutarnjeg programa emitira se - film
Uprava RTS-a priopćila je da studenti “protuzakonito blokiraju” javni servis, te da je to “nedopustiv pritisak na medij kojem građani godinama ukazuju najveće povjerenje”, javlja N1.
Studenti beogradskog i novosadskog sveučilišta u ponedjeljak navečer oko 21 sat sinkronizirano su blokirali zgrade javnih televizija RTS-a i RTV-a nezadovoljni njihovim izvještavanjem o studentskim prosvjedima i krizi u zemlji, a blokada dviju zgrada RTS-a nastavljena je i danas.
Uz objektivno i nepristrano izvještavanje, studenti zahtijevaju i raspisivanje novog natječaja za članove Vijeća Regulatorne agencije za elektroničke medije (REM).
Vlast, pod čijim je utjecajem ili kontrolom većina tiskanih medija i televizija s nacionalnim opsegom, studentske prosvjede koji su dobili veliku potporu brojnih društvenih skupina – od akademske i IT zajednice, do sindikata i poljoprivrednika, prosvjede naziva “obojenom revolucijom” i pokušava razjediniti studente koji već dulje od četiri mjeseca blokiraju više od 60 fakulteta četiri državna sveučilišta.
Studentski pokret nastao je na valu protuvladnih prosvjeda potaknutih pogibijom 16 ljudi u padu nadstrešnice na novosadskom željezničkom kolodvoru 1. studenog prošle godine. Od vlasti traže kaznenu i političku odgovornost za tu tragediju i zahtijevaju borbu protiv korupcije i neovisno djelovanje institucija.
U nizu svojih akcija, osamdesetak srbijanskih studenata stiglo je u utorak u Strasbourg, nakon 13-dnevnog puta dugog oko 1400 kilometara, kako bi europske dužnosnike upozorili na višemjesečnu društvenu i političku krizu u Srbiji koja pregovara o članstvu u Europskoj uniji.
Studente-bicikliste primilo je troje europarlamentaraca, obećavši da će na prvoj idućoj sjednici EP-a “iskoristiti svoje tri minute” i izvijestiti kolege o porukama srpskih studenata.
Po dolasku u Strasbourg studenti su uputili i otvoreno pismo francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu, koji je nedavno u Parizu primio srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića.
Macronu su su poručili da je njihov put, koji su nazvali “Tura do Strasbourga”, “simbol i svjedočanstvo očaja, ali i nepokolebljive nade”.
“Naša misija je jednostavna, ali goruće važna: da međunarodnoj zajednici ukažemo na sve dublju eroziju demokratskih vrijednosti u Srbiji. Živimo u državi u kojoj institucije više ne štite građane, već interese uskog kruga moći, gdje su mediji pod pritiskom, izbori kompromitirani, a kritička misao marginalizirana i targetirana.”
Srbiji je potrebna podrška Europe, poručili su studenti, “ali ne ona koja dolazi u obliku protokolarnih susreta i diplomatskih osmijeha”.
Jedna od sljedećih akcija koju su najavili bit će štafetni maraton do Bruxellesa, a započet će ga 25. travnja.
U štafetnom maratonu do Bruxellesa sudjelovat će 16 studenata koji će nositi pismo namijenjeno europskim dužnosnicima.
Trčat će rutu Novi Sad, Osijek, Virovitica, Varaždin, Graz, Oberpullendorf, Beč, Seitensteten, Salzburg, München, Ulm, Stuttgart, Strasbourg, Metz, Luxembourg i Liège, a planirano je da u Bruxelles stignu 11. svibnja.
Po prvi puta u karijeri Anisimova će igrati u finalu nekog Grand Slam turnira, dok će Bjeloruskinja Sabaljenka i dalje morati čekati na ulazak u finale Wimbledona. Novi je ovo udarac za Sabaljenku na Grand Slam turnirima ove godine. Na Australian Openu je izgubila finale od Madison Keys, u Roland Garrosu finale od Coco Gauff, dok se u Wimbledonu od svega oprostila u polufinalu
Mlazni zrakoplovi NATO-ove misije za zračni nadzor nad Baltikom su poslani prema tom području, no opozvani su nakon što se objekt srušio na tlo na udaljenosti od otprilike jednog kilometra od granice, kazao je glasnogovornik vojske Gintautas Ciunis na tiskovnoj konferenciji. "Objekt sada ne predstavlja opasnost, no još ne znamo koja je bila njegova svrha", rekao je
"Put za nas je jasan: nastaviti podržavati Ukrajinu, a s druge strane održati ili čak povećati pritisak na Rusiju, prije svega kroz sankcije", rekla je talijanska premijerka Giorgia Meloni obraćajući se novinarima sa Zelenskim nakon otvaranja konferencije u Rimu
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
