Slovenci u nedjelju na lokalnim izborima

Više od 1,6 milijuna birača s pravom glasa izaći će u nedjelju na birališta kako bi izabrali gradonačelnike i općinske vijećnike u svih 212 slovenskih općina.

To su deveti lokalni izbori od neovisnosti i četvrti u sadašnjem teritorijalnom ustroju s 212 općina. Prvi put u broj birača nisu uključeni državljani trećih zemalja sa stalnim boravkom u Sloveniji po zakonu donesenom početkom rujna.

Najveća neizvjesnost vlada u prijestolnici. Ljubljanski gradonačelnik Zoran Janković, koji traži sedmi uzastopni mandat, nakon dvadeset godina vjerojatno neće pobijediti u prvom krugu. Dvije posljednje ankete šalju ga u drugi krug, zakazan za 29. studenoga, protiv čelnika Ljevice Luke Meseca. Za političara koji je glavni grad dosad osvajao bez drugog kruga to je ozbiljan test.

Prema istraživanju Ninamedije za Dnevnik, Janković ima 33,2 posto, a Mesec 22,9 posto potpore. Agencija Valicon za portal Žurnal24 dobila je gotovo istu sliku: među opredijeljenima Janković ima 33,3, Mesec 22,6. Drugi krug smatraju “gotovom činjenicom”.

Brojke pokazuju koliko se promijenio položaj čovjeka koji je svih šest dosadašnjih izbora u Ljubljani dobio u prvom krugu, posljednji put 2022. sa 61,83 posto glasova. On je uvjeren da će sve biti gotovo već u nedjelju.

“Ljubljančani znaju što sa mnom dobivaju odnosno zadržavaju. Nedjelju čekam s optimizmom”, poručio je.

Neizvjestan drugi krug

U drugom krugu ankete mu i dalje daju prednost, ali manju. Prema Valiconu, Janković bi među opredijeljenima osvojio 54,4 posto, a Mesec 45,6 posto. Listopadska anketa Ninamedije dala je znatno tješnji rezultat, 35,2 prema 33,4 posto.

Analitičari upozoravaju da se ishod drugog kruga ne može iščitati iz prvog. “Ako smo išta naučili na dosadašnjih osam lokalnih izbora, onda je to da u drugom krugu vladaju potpuno drukčije zakonitosti nego u prvom”, kaže Miro Haček, profesor na Fakultetu društvenih znanosti u Ljubljani.

Prema njegovim riječima, dugogodišnji gradonačelnici u drugom krugu u pravilu gube. Po njemu ključno će biti hoće li birači centra i desnog centra podržati Jankovića samo kako ne bi pobijedio Mesec.

Politolog Marinko Banjac rekao je za Delo da Jankovićeva pobjeda nije zajamčena. Rekordan broj od 15 kandidata u Ljubljani tumači time što su stranke i politički akteri osjetili da je napokon došao trenutak da Janković ode s ovog mjesta.

U Valiconu, pak, procjenjuju da bi se glasovi otpalih kandidata zasad većinom prelili prema aktualnom gradonačelniku. Odlučivat će, kažu, birači koji ne podupiru ni jednog ni drugog, a obojica se suočavaju s relativno visokom razinom odbijanja.

Mesec je kampanju otvorio porukom da je “nakon 20 godina jednog gradonačelnika vrijeme za korjenitu promjenu”. Naglasio je da se ne bori protiv Jankovića osobno, nego za grad koji si ljudi mogu priuštiti.

Njegov put do gradonačelničke fotelje otežava rascjep na ljevici. Gibanje Svoboda istaknulo je vlastitog kandidata Klemena Boštjančiča, iako bivši premijer Robert Golob ne skriva da je “veliki zagovornik” Jankovića.

'Gužva' u Mariboru

Delo piše da je desnica u međuvremenu odustala od prijestolnice i sve snage usmjerila na Maribor. Ondje se prvi put nakon osam godina bira novi gradonačelnik.

Saša Arsenovič, koji je grad vodio u dva mandata, odlučio se ne kandidirati. Njegovo povlačenje uslijedilo je nakon što je Nacionalni istražni ured (NPU) u ožujku pretražio sjedište gradske općine i njegov dom zbog sumnje na gospodarski kriminal i korupciju. Arsenovič nije optužen, sve navode o malverzacijama odbacuje i tvrdi da istraga nije utjecala na njegovu odluku.

Utrku za njegovo nasljeđe vodi osoba bez ikakvog političkog iskustva. Prema anketi Instituta Mediana za Večer, među opredijeljenim biračima prvi je nestranački kandidat Bor Greiner s 28,8 posto. Slijede Matevž Frangež, zajednički kandidat SD-a, Ljevice i Liste biciklista i pješaka s 24,6 posto,

Katja Koren, kandidatkinja Demokrata, SDS-a, NSi-ja i Fokusa, s 21 posto te Andrej Bauman, kojeg je podržao Arsenovič, s 14,9 posto. Drugi krug je i ovdje gotovo izvjestan.

Greiner je Mariborčanima poznat kao dugogodišnji novinar i urednik Radija City. Poručuje da “gradonačelnik mora biti vođa, a ne menadžer”.

Frangež obećava da će Maribor “otvoriti novo razvojno poglavlje”. Analitičari kažu kako će u drugom krugu ključna biti potpora kandidata koji ispadnu u prvom.

Maribor nije jedini grad u kojem su kampanju obilježile istrage.

U Kranju je kampanju obilježila snimka na kojoj predsjednik parlamenta Zoran Stevanović govori da je preko svoje funkcije našao donatora za kupnju općinskog zemljišta za pravoslavnu crkvu, a gradonačelnik Matjaž Rakovec dodaje da se namjena parcele, inače predviđene za groblje, može promijeniti “po hitnom postupku”, nakon čega je KPK primio više prijava, iako obojica poriču zlouporabu. 

U Moravčama se na izbore vraća Milan Balažic, osumnjičen za primanje mita. Ostavku je podnio iz istražnog zatvora u lipnju, a pušten je početkom srpnja. Optužbe odbacuje kao politički motivirane.

U Piranu je gradonačelnika koji se opet kandidira Andrej Korenik pod istragom zbog pogodovanja. 

Lokalni političari ostaju lokalni 

Na ovim izborima nastavlja se dugogodišnji trend slabljenja zanimanja za lokalnu politiku. Godine 2006. za gradonačelnička mjesta natjecao se 991 kandidat, a sada ih je 614.

U 109 općina gradonačelnik će biti izabran već u prvom krugu jer se natječu jedan ili dvoje kandidata. 

Nacionalna politika osjeća se kroz činjenicu da nova vladajuća koalicija prvi put odmjerava snage na lokalnoj razini. U Ljubljani i Mariboru glasanje je dobrim dijelom i obračun stranaka bivše vlade s novim koalicijskim partnerima. Analitičari pak naglašavaju kako lokalni izbori zapravo predstavljaju 212 zasebnih izbornih procesa iz kojih se ne mogu izvlačiti zaključci o odnosu stranaka na nacionalnoj razini.

Ističu i da je posebnost slovenskih lokalnih izbora što mnogi lokalni političari uopće nemaju ambicije uključiti se u državnu politiku nego se fokusiraju na komunalne usluge, infrastrukturu i razvoj svojih gradova.

Iznimka je bio Marjan Šarec, komičar koji je 2010. izabran za načelnika Kamnika, općine od tridesetak tisuća stanovnika. Kao kandidat izvan etabliranih stranaka 2017. ušao je u drugi krug predsjedničkih izbora protiv Boruta Pahora i osvojio 47 posto glasova. Taj mu je rezultat dao zamah da njegova Lista 2018. završi druga na parlamentarnim izborima i sastavi manjinsku vladu, koju je vodio od rujna 2018. do ožujka 2020.

Rezultati izbora znati će se u nedjelju navečer, ali najzanimljiviji dueli biti će odlučeni tek dva tjedna kasnije.