Proljetni ekvinocij ili proljetna ravnodnevnica označava trenutak u godini kada Sunce prelazi nebeski ekvator iz južne na sjevernu hemisferu. Tada dan i noć traju približno jednako – otuda i naziv 'ravnodnevnica' (lat. aequinoctium, što znači 'jednaka noć'). Astronomski gledano, proljetni ekvinocij označava početak proljeća na sjevernoj hemisferi i jeseni na južnoj. Sunčeve zrake tada padaju okomito na ekvator, čineći trajanje dana i noći gotovo istim širom svijeta
Proljetni ekvinocij ili proljetna ravnodnevnica označava trenutak u godini kada Sunce prelazi nebeski ekvator iz južne na sjevernu hemisferu. Tada dan i noć traju približno jednako – otuda i naziv 'ravnodnevnica' (lat. aequinoctium, što znači 'jednaka noć'). Astronomski gledano, proljetni ekvinocij označava početak proljeća na sjevernoj hemisferi i jeseni na južnoj. Sunčeve zrake tada padaju okomito na ekvator, čineći trajanje dana i noći gotovo istim širom svijeta
Danas točno u 10:01 sati službeno je počelo proljeće.
Vjerojatno će ovaj podatak neke zbuniti jer se u školi se učilo da prvi dan proljeća započinje 21. ožujka, no, stručnjaci su otkrili da je zadnji put proljeće započelo 21. ožujka davne 2007. godine te da će se to ponovno, kako piše net.hr, dogoditi tek 2101.
Početak proljeća ovisi o položaju Zemlje u odnosu na Sunce, točnije o točnom trenutku kada Sunce prelazi nebeski ekvator s juga na sjever. Razlog za pomicanje datuma je složenost našeg kalendara. Gregorijanski kalendar traje 365 dana, dok Zemlji za puni krug oko Sunca treba otprilike 365,24 dana. Zbog tog "viška" dodajemo prijestupnu godinu svake četiri godine, ali čak ni to ne dovodi do savršenog usklađivanja.
U dogledno vrijeme proljeće će većinom počinjati 20. ožujka, a povremeno i 19. ožujka.
Tek će rijetko pasti na 21. ožujka, i to zbog načina na koji se naši kalendari prilagođavaju astronomskoj godini. Dakle, iako smo navikli na datum 21. ožujka, pravi početak proljeća zapravo ovisi o preciznim astronomskim izračunima i rotaciji Zemlje. Proljeće stiže onda kada priroda to odluči, a kalendar je tu samo da nas podsjeti.
Proljetni ekvinocij ili proljetna ravnodnevnica označava trenutak u godini kada Sunce prelazi nebeski ekvator iz južne na sjevernu hemisferu. Tada dan i noć traju približno jednako – otuda i naziv 'ravnodnevnica' (lat. aequinoctium, što znači 'jednaka noć').
Astronomski gledano, proljetni ekvinocij označava početak proljeća na sjevernoj hemisferi i jeseni na južnoj. Sunčeve zrake tada padaju okomito na ekvator, čineći trajanje dana i noći gotovo istim širom svijeta.
Mnogi drevni narodi i kulture pridavali su veliku važnost proljetnom ekvinociju, smatrajući ga simbolom obnove, rađanja i nove energije.
Stari Rim i Festival Hilaria
Rimljani su u ožujku slavili Hilaria, festival posvećen boginji majci Cibeli. Slavio se dolazak proljeća i obnavljanje života, često uz svečanosti, maske, pjesme i igre.
Perzijski blagdan Nowruz
Jedna od najstarijih proslava proljetne ravnodnevnice je Nowruz, perzijska Nova godina, koja se slavi više od 3000 godina. Ritualno označava početak nove godine i dolazak proljeća, s posebnim naglaskom na čišćenje kuće, pripremu svečane hrane i okupljanje obitelji.
Keltski i germanski običaji
U keltskim i germanskim tradicijama ekvinocij je bio povezan s plodnošću i poljoprivredom. Obredi su često uključivali paljenje vatri, rituale plodnosti i zahvalnosti prirodi, kako bi se prizvala dobra žetva.
Maya i piramida u Chichén Itzá
Drevni narod Maya također je obilježavao proljetni ekvinocij. Na poznatoj piramidi El Castillo u Chichén Itzá u Meksiku, za vrijeme ravnodnevnice, igra svjetla i sjene stvara efekt zmije koja "puzi" niz stepenice, što su povezivali s božanstvom Kukulkanom.
Slaveni
Kod starih Slavena početak proljeća bio je vrijeme rituala za buđenje prirode. Posebno su poznate proslave u čast boginje Vesne, simbola proljeća i mladosti, često praćene pjesmom, plesom i simboličkim protjerivanjem zime.
Bilo je tu srdela na gradele, pedoća na buzaru i dobrog vina, a za muziku su se pobrinuli Big Band Pula, Anelidi, Vesna Nežić-Ružić i Gustafi. A za najmlađe, gusarska fešta. Pulska je Riva sinoć divno izgledala
Mi smo i dalje taoci IDS-ovog prostornog planiranja koji je bio usko vezan uz pogodovanje pojedinim interesima građevinskih poduzetnika. Nevjerojatno je da u četiri godine Zoričič nije izmijenio niti jedan prostorni plan, osim UPU Lungomare zbog proširenja nogometnog igrališta. To znači da se omogućila daljnja apartmanizacija i betonizacija Pule koju je isplanirao IDS
Prva je na redu, 4. svibnja, plesna večer umirovljenika, slijede uručivanje godišnjih nagrada Grada, događaji posvećeni glazbenicima Antoniju Smaregli i Nellu Milottiju, opereta, izložbe, prezentacija knjige, Sportske igre mladih, a sve se završava u petak, 9. svibnja, kada tri pulske utvrde – Kaštel, Fort Bourguignon i Fort Casoni Vecchi (Monte Paradiso) – postaju pozornice za bogat i raznolik program namijenjen svim generacijama
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
