Život

VODIMO VAS U NOVI PULSKI KAMPUS

(FOTO) REKONSTRUKCIJA JE ZAVRŠENA! Bivša Mornarička bolnica postala je sveučilišna zgrada. Predavanja su počela, studenti su u klupama. Rektor prof. dr. Marinko Škare: "Istra bi mogla biti pilot projekt objedinjavanja svih razina obrazovanja"

Uz prozore se prelistavaju skripte, u hodnicima se čuju smijeh i žamor, ploče su ispisane formulama. Slike na zidovima i biljke tek će, sasvim je sigurno, unijeti dodatnu toplinu u ovaj prostor, ali sada je važno - u zgradu je ušao život. Započela je nova era stoljeće i pol starog zdanja, ali i sveučilišta koje od sada vrata otvara svima. Sveučilište u zajednici - to je krajnji cilj


 
9 min
Maja Jokanović ⒸFOTO: Manuel Angelini
Sveučilišni tim na početku novog razdoblja

Uz prozore se prelistavaju skripte, u hodnicima se čuju smijeh i žamor, ploče su ispisane formulama. Slike na zidovima i biljke tek će, sasvim je sigurno, unijeti dodatnu toplinu u ovaj prostor, ali sada je važno - u zgradu je ušao život. Započela je nova era stoljeće i pol starog zdanja, ali i sveučilišta koje od sada vrata otvara svima. Sveučilište u zajednici - to je krajnji cilj

Bivša Mornarička bolnica u Puli više i službeno nije bolnička zgrada. S prvim danima akademske godine, nepune dvije godine od početka rekonstrukcije i prenamjene, ova velebna austro-ugarske zgrada, podignuta još 1861. godine, postala je - sveučilišni centar.

Pod svojim će krovom udomiti čak četiri pulska fakulteta u sastavu Sveučilišta Jurja Dobrile; već od ove jeseni Filozofski, Tehnički te Fakultet informatike, ali i studij Dizajna i audiovizualne komunikacije, a od proljeća i Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti.

Širokim hodnicima već odjekuju koraci studenata, uz prozore se prelistavaju skripte, a velike prostorije, koje su nekad zaslužile kao bolničke sobe, sada su impresivne predavaonice i učionice.

Nakon stoljeća i pol u zdravstvu, dobar je ovo početak jednog novog života zgrade koja, postalo je to jasno tijekom rekonstrukcije - može izdržati i još nekoliko stoljeća.

Posjetili smo je dvaput za vrijeme radova, a treći put su nas u njoj, umjesto građevinara, konačno dočekali studenti.

Bolja budućnost i više mogućnosti

Među prvima koji su sva predavanja i obaveze preselili u 'novu' zgradu Fakultet je informatike, koji je preseljenjem riješio dugogodišnji problem nedostatka prostora i dislociranosti na nekoliko 'prinudnih' lokacija.

- Studije informatike na Sveučilištu izvodimo od 2011. godine te napokon imamo sve na jednoj lokaciji: urede profesora i nastavnog osoblja, predavaonice, laboratorije, multimedijska studija i prostore za studentske udruge. Sve naše aktivnosti u potpunosti se odvijaju u novim suvremeno opremljenim prostorima, rekao nam je dekan Fakulteta informatike izv. prof. dr. sc. Darko Etinger, dodavši da se od ove akademske godine, sklopu novog kampusa odvija sva nastava na redovitom prijediplomskom i diplomskom studiju Informatike.

- Opremanje prostora nastavit će se i u narednom razdoblju. Očekujemo dolazak dodatne opreme poput LCD ekrana i projektora, a u planu je i daljnje opremanje multimedijskih studija za potrebe online studija informatike, prvog takvog sveučilišnog studija u Republici Hrvatskoj. Imamo izvrsnu mrežnu infrastrukturu i kapacitete za konsolidaciju servera, uz moderno opremljene i funkcionalno osmišljene prostore, dodao je Etinger. To nam omogućuje kombiniranje klasične nastave s projektnim radom, koji je ključan dio našeg obrazovnog pristupa. Također, članovi smo EDIH Adria (European Digital Innovation Hub), konzorcija u kojem surađujemo sa Sveučilištem u Rijeci, Ericsson Nikola Teslom, Infobipom i drugim partnerima iz ICT industrije. Naš EDIH Adria je pri vrhu po pruženim uslugama, točnije sedamnaesti po broju odrađenih DMA i šesti po realiziranim edukacijama među 225 EDIH-a, dodao je Etinger.

Izv. prof. dr. sc. Darko Etinger (dekan FIPU-a)
Izv. prof. dr. sc. Marko Ljubešić (prodekan FFPU-a)

U cijelosti je nastavu preselio u novi kampus i Filozofski fakultet sa svojih 500-injak studenata, čiji nas je prodekan, izvanredni profesor dr. sc. Marko Ljubešić, proveo kroz tek useljeni kat zgrade, pored već organiziranih i označenih krila Odsjeka za arheologiju i Odsjeka za povijest, do najživahnijeg dijela fakulteta – velike dvorane u koju stane do 100 studenata, u kojoj se u tom trenutku odvijalo predavanje iz anglistike, profesora Krešimira Vunića.

- Čekamo, naravno, još dosta opreme. Opremljeni smo za sada onime što smo imali u staroj zgradi, ali sada je to preraspoređeno u nove učionice. Koliko je financijski bilo moguće, kupljeno je novo, a trebat će i još dosta nove opreme, za koju se trenutno traže i donacije. Dvorana poput ove u kojoj se održava predavanje studentima engleskog jezika je velika i ništa slično ranije nismo imali. Postojala je tek jedna svečana, ali ona nije bila u upotrebi jer je postojala opasnost od urušavanja. A sada odmah uz ovu imamo i svečanu dvoranu, kaže nam prodekan Filozofskog fakulteta.

A u ovom se dijelu zgrade nalazi i jedan značajni detalj - kameni luk zadržan iz originalnog uređenja zgrade, što je bio poseban zadatak, ali i ponos izvođača radova koji su ga zbog ljepote odlučili sačuvati.

Dvorane su opremljene zidnim panelima za smanjenje jeke

Očekuje se da će novi kampus značajno doprinijeti prepoznatljivosti Sveučilišta u zajednici kao središta obrazovanja i suradnje akademije i industrije. S obzirom na prijašnju namjenu, ova je promjena dobrodošla, poručuju sa Sveučilišta.

Sačuvani kameni luk

campus

Novi raj za 'likovnjake' i 'tehničare'

U prizemlju zgrade smjestile su se i tri prostorije studija Dizajn i audiovizualne komunikacije, koji na tri trenutno upisane godine broji ukupno 89 studenata. Kroz umjetnički dio Kampusa provela nas je voditeljica studija doc. art. Breza Žižović.  

I likovnjaci svoji na svome, s prekrasnim novim ateljeom u kojem se već nalaze štafelaji.

- Studentima je ovo važno jer to sada njihov prostor. Naravno, u njega će tek doći njihovi crteži, slike i grafike koji će prostor učiniti njihovim i imat će uvid u razvoj crteža tijekom godine. Prostor će moći koristiti i izvan nastave za dovršavanje projekata. Ovo gdje se nalazimo je klasični atelje sa štafelajima, a pored je grafički atelje s grafičkom prešom. Umjetnički dio nastave se odvija ovdje, a ono što nam je potrebno od informatičke opreme koristimo na Fakultetu ekonomije i turizma, kaže nam prof. Žižović, čiji će studenti ujedno biti i jedini studij čija će prva generacija diplomaca izaći upravo iz novog kampusa.

Doc. art. Breza Žižović (voditeljica studija Dizajn i audiovizualne komunikacije)

Najviši kat zgrade rezerviran je za najmlađu članicu Sveučilišta, Tehnički fakultet, koji je, objašnjava nam njegov dekan i izvanredni profesor dr. sc. Marko Kršulja, zbog prirode studija i praktične primjenjivosti, iznimno povezan s ostalim smjerovima Sveučilišta.

Od 3D printanja do zaštite na radu, sve se krije u 'skriptama' i praktičnoj primjeni studija na drugom katu koji je, osim s ostatkom fakulteta, intenzivno povezan i s lokalnim gospodarstvom i industrijom. Novi će prostor, smatra dekan, ovu suradnju podići na jednu višu razinu.

- Imamo dosta opreme koju zbog nedostatka uvjeta do sada nismo mogli koristiti. Sada smo dobili mogućnost staviti, primjerice, jednu CC glodalicu na stol, a imat ćemo prostor s dvanaest stolova, na kojima će se nalaziti dvanaest '3D' printera ,pa će se sada na fakultetu moći nešto i proizvoditi. Sada se također možemo posvetiti izradi dronova, zatim nabavljati i drvenu građu i posvetiti se maketarstvu te izrađivati brodice i predmete za sve potrebe Sveučilišta, ali naravno i neke kompliciranije diplomske radove. A veći prostor daje nam i mogućnost skladištenja tih proizvoda, objašnjava prof. dr. Kršulja i najavljuje da će se u budućnosti intenzivirati bavljenje klimatizacijom, ali i vatrogastvom, oko kojeg već neko vrijeme Fakultet surađuje s lokalnim JVP-om.

Izv. prof. dr. sc. Marko Kršulja (dekan TFPU-a)

Ovaj fakultet, dodaje, ima i laboratorij za mehatroniku, i već sada neke cijenjene gostujuće predavače, ali kvalitetniji će prostor stvoriti 'ozbiljnije' mogućnosti za nastavak takvih suradnji.

- Djelujemo na način da nas zajednica prihvati kao jednu od najviših instancu za tehničku znanost u Istri. Mi smo mlada sastavnica koja za sada ima smjerove računarstvo i strojarstvo, ali sljedeći korak bio bi uvođenje doktorskih studija i fakulteta elektrotehnike u nekom obliku, dodaje dekan Kršulja.

Riječ dvije rektora

A sve novitete koje dekani najavljuju, Sveučilište će, otkrio nam je njegov rektor prof. dr. sc. Marinko Škare, ponuditi cijeloj zajednici.

- Od početka naglašavamo ideju sveučilišne zajednice  - jedan gradski resurs, koji će biti na raspolaganju svima. Predstoji nam opremanje laboratorija. Kada ih opremimo, oni će biti na raspolaganju svim školama u Istri, u vrijeme kada ih mi ne koristimo. Osim što njima to rasterećuje sredstva, učenici će dolaziti u fakultetsku sredinu, vidjeti kako ona izgleda i možda se jednom odlučiti studirati ovdje. Zaista na ovo gledamo kao na sveučilište u zajednici od kojeg svi imaju koristi, a ako imaju koristi, onda će naći i motiv da dođu do nas. Ovo je jedan drugi pristup!

Prof. dr. sc. Marinko Škare

- Ljudi se najlakše zbližavaju sa znanošću kada znanost daje svoje resurse njima na korištenje. Osim toga, drukčije je ako o nekoj svakodnevnoj temi, poput recimo klimatskih promjena u Jadranskom moru, čuju od naših znanstvenika. To ulijeva sigurnost i povjerenje, dodaje rektor.

Rektor Sveučilišta, prof. dr. sc. Marinko Škare

Drugi cilj projekta, objašnjava Škare, napredovanje je Sveučilišta kroz pojedinačni razvoj svakog profesora, studenta i osobe uključene u njegov rad. Zbog toga pulsko Sveučilište Jurja Dobrile ne želi biti izolirano već bira drukčiji put.

A mogućnost susretanja profesora i dekana različitih fakulteta na istom mjestu, što im je zbog raštrkanosti lokacija dosad bilo skoro nemoguće, tek će omogućiti ono najvažnije – razmjenu ideja i moguću suradnju. Bez ove zgrade, to ne bi bilo moguće. To je, veli rektor, nematerijalna vrijednost projekta koja dolazi nakon one materijalne - izgradnje kampusa.

- Cilj koji je sada pred nama je strateški se postaviti očekivanim promjenama, a među njima je i pad broja studenata. Mi smo, naravno, ponudili mogućnost studiranja online kao nove dimenzije obrazovanja, ali ne s ciljem da ona zamijeni tradicionalni oblik studiranja. Upravo obrnuto! Tehnologija treba omogućiti fleksibilniji način u kojem student, umjesto petnaest tjedana, ovdje može biti sedam, a ostalo vrijeme odraditi online. Tehnologija nam omogućava  i da studenti u kontakt s informacijama dolaze i putem interneta, dok je ranije jedini izvor bio dvorana, pa sada s informacijama dobivenim putem interneta mogu diskutirati i debatirati kada dođu na fakultet. Sve to nudi jedan kreativniji proces. A drugo najvažnije, što se ponekad zanemaruje, je 'big data' i mogućnost praćenja studenata kroz stalnu interakciju, što omogućuje bolji uvid u njihov tijek obrazovanja. Sljedeći bi korak tako bio objediniti sve razine obrazovanja u Istri, veli rektor Škare.

Kod nas svaka razina obrazovanja od jaslica do fakulteta počinje iznova. Na najviši stupanj školovanja dolaze nam osobe s fundusom znanja o kojem mi nekamo nikakvu percepciju i svima nudimo generičko obrazovanje. Mi podatke o svemu tome imamo, ali ih nemamo na istom mjestu, jer su različite razine obrazovanja izolirane jedna od druge. Istra bi mogla biti pilot projekt objedinjavanja svih razina obrazovanja. Osim toga, težimo međunarodnom, otvorenom sveučilištu, s predavanjima na engleskom, novom kampusu i tehnološkim dostignućima. To je sljedeća razina,

Rektor

Predavanja već teku, glasovi i smjeh odjekuju hodnicima, ploče se ispisuju znanjem – nastava je krenula, nova era nekadašnje Mornaričke bolnice je započela.

Iz menze će se uskoro početi širiti miris hrane, za nekoliko mjeseci svoje će krilo popuniti i studenti obrazovnih znanosti, tiskat će se knjige. Slike na zidovima i biljke na hodnicima svojim će šarenilom tek unijeti dušu zgradi, ali ono što je najvažnije – život je u nju već ušao.

Rektor s dekanima i djelatnicama Službe za prostorni razvoj i Ureda za odnose s javnošću

Projekt prenamjene zgrade Mornaričke bolnice za potrebe pulskog Sveučilišta Jurja Dobrile odvija se u sklopu ITU mehanizama i vrijedan je oko 7,8 milijuna eura, od čega se 5,2 milijuna sufinancira iz EU fondova, dok je ostatak osiguran iz državnog proračuna. Obnova fasade nije uključena u ovu fazu projekta.


Nastavite čitati

Pula
 

Gost autor: Igor Grbić predstavlja roman "Pokreti u Bulji"

Prvi roman suvremenog domaćeg prevoditelja, pjesnika, prozaista i esejista nagrađivanog i od kritičara hvaljenog Igora Grbića, naslovljen Pokreti u Bulji, stoji na kraju fascinantnog niza njegovih dosad objavljenih naslova: Istria glagoljušta, Tajna Monkodonje, U doba vremena, Kao da sam, Izlazak u cvijet, Knjiga priča, Mrvice s gozbe, Pjesme rađanja i umiranja...

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.