Život

ZAVIRILI SMO U NAJZANIMLJIVIJE PULSKO GRADILIŠTE

(FOTO) MJESTO GDJE SE OPERACIJSKE DVORANE PRETVARAJU U FAKULTETSKE UČIONICE Zgrada Mornaričke bolnice do kraja godine postaje sveučilišni kampus. Prva generacija studenata u njoj će se školovati već dogodine

Ne događa se često da se zdravstveni centar pretvara u sveučilišni pa je radoznalost neminovna. Kako bismo doznali na koji način teče ovaj proces, dva mjeseca prije planiranog završetka radova, prošli smo cijelom zgradom, u kojoj tragovi nekadašnje bolnice sada već ubrzano iščezavaju i pojavljuju se naznake budućeg hrama. Zavirili smo u zone najintenzivnije rekonstrukcije, saznali što će biti sačuvano u izvornom izdanju, što se mijenja, ali i što još sve treba napraviti do useljenja


 
8 min
Maja Jokanović ⒸFOTO: Manuel Angelini
Nekadašnji glavni bolnički hodnik

Ne događa se često da se zdravstveni centar pretvara u sveučilišni pa je radoznalost neminovna. Kako bismo doznali na koji način teče ovaj proces, dva mjeseca prije planiranog završetka radova, prošli smo cijelom zgradom, u kojoj tragovi nekadašnje bolnice sada već ubrzano iščezavaju i pojavljuju se naznake budućeg hrama. Zavirili smo u zone najintenzivnije rekonstrukcije, saznali što će biti sačuvano u izvornom izdanju, što se mijenja, ali i što još sve treba napraviti do useljenja

Deset je mjeseci prošlo otkako su se iz ispražnjene zgrade pulske Mornaričke bolnice začuli prvi zvuci građevinskih radova i najavili njezinu cjelovitu rekonstrukciju. Ova impresivna austro-ugarska zgrada, koja je cijeli 'životni' vijek od izgradnje 1861. godine služila medicini, neočekivanim je zaokretom sudbine sada dobila potpuno novu namjenu - u samo godinu dana, od bolnice će postati sjedište četiriju pulskih fakulteta, odnosno novi kampus Sveučilišta Jurja Dobrile.

Godina dana zadani je rok barem kada su u pitanju građevinski radovi visoke roch bau izvedbe na rekonstrukciji i prenamjeni, objasnila nam je Voditeljica Ureda za strateško i prostorno planiranje, infrastrukturne projekte i razvoj pulskog Sveučilišta Mirena Tubić. Do kraja tekuće godine, kada ova faza radova završava, za novu će namjenu biti osposobljeno svih 10.500 neto četvornih metara nekadašnje bolnice, nakon čega će uslijediti postupno opremanje prostora i, kao finale projekta, početak akademske godine 2024./2025., koja će se u cijelosti odvijati u novom kampusu.

Obnovljeni krov zgrade sada je prekriven crijepom

Četiri fakulteta na novoj adresi

U prizemlje zgrade smjestit će se tako Fakultet informatike, studentska služba, restoran i knjižnički ogranci. Prvi je kat namijenjen Filozofskom fakultetu, a drugi Tehničkom i Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti. Najveći dio prostora svakako će zauzeti učinioce i amfiteatri, no u novu/staru zgradu sele se baš sve službe i svi prostori ovih fakulteta: profesorski kabineti, laboratoriji, nastavnički i zajednički prostori, uredi i upravne prostorije.

Dva mjeseca prije planiranog kraja radova, prošli smo cijelom zgradom iz koje sada već uvelike nestaju tragovi bolnice i pojavljuju se naznake budućeg hrama znanja, zavirili u zone najintenzivnijih radova i saznali plan za naredno razdoblje.

Zgrada pod novim i ljepšim krovom

Prepoznatljiva vizura nekadašnje bolnice neće se mijenjati pa je jedina promjena vidljiva izvana novi krov. Točnije, obnovljeni pokrov. Postojeća krovna konstrukcija, saznajemo od izvođača radova, bila je u potpunosti zdrava pa je jedina neophodna intervencija na ovom dijelu zgrade bilo uklanjanje starih salonit ploča i njihova zamjena crijepom u boji boje terracotte.

U unutrašnjosti zgrade pak, najvidljiviji rezultat dosadašnjih radova nalazi se neposredno ispod krova. Kako se različite vrste radova ne bi preklapale, naime, sanacija se odvija u etapama koje su započele na vrhu objekta i postupno se nastavlja prema nižim etažama, sve do podrumskog prostora.

Najveći obim poslova u ovom je trenutku u prizemlju, dok je najmanje posla preostalo na najvišem katu, gdje je već sada potrebno tek malo mašte da se zamisli konačni izgled budućih učionica i dvorana.

-  Drugi je kat već u finalnoj fazi. PVC podovi su ovdje već odrađeni i nedostaju samo rubnici. Struja još nije uključena, ali se postavljaju elektroinstalacije i vrši finalna montaža prekidača i adaptera. Što se tiče spuštenih stropova, učionice i amfiteatri su završeni, ostao je samo još dio hodničkog prostora koji je također u finalnoj fazi. Možete vidjeti i da su prostorije sada veće nego u vrijeme dok su služile kao bolničke sobe jer su uklonjene zidne pregrade i dvije ili više soba spojene su u jednu učionicu, rekao nam je projekt menadžer i voditelj gradilišta Aleksandar Ilić.

Prostorije na drugom katu najbliže su kraju rekonstrukcije

Nekadašnji operacijski blok kao buduća učionica

Pojedine dijelove zgrade, poput širokih stubišta i glavnih hodnika, nije teško prepoznati ni iza slojeva zaštitne folije i radnih skela. Druge se pak, i uz dobro poznavanje ovog prostora, lako pretvaraju u labirint, zahvaljujući neophodnim tlocrtnim intervencijama kojima se povela funkcionalnost zgrade za novu namjenu. Ono što je najteže prepoznati, svakako je prostor ispred i u sklopu nekadašnjeg operacijskog bloka. Dio zidnih pregrada uklonjen u ovom je dijelu zgrade uklonjen i zamijenjen novim novim zidovima drukčijeg položaja, a nekadašnja zelena boja zidova trajno je prekrivena slojevima bjelila, i izviruje na tek nekoliko dijelova zida koji su još pod rekonstrukcijom. No, s obzirom da se radovi u ovom dijelu zgrade izvode vrlo užurbanim ritmom, pitanje je dana kada će nekadašnje operacijske dvorane zauvijek postati učionice.

Zgrada je građevinare 'nagradila' kvalitetnom konstrukcijom pa se preinake lako izvode, a na poteškoće skoro da i nisu nailazili, iako su na njih uvijek spremni kada su ovakvi pothvati u pitanju, kaže nam voditelj projekta.

- Rekonstrukcije su uvijek zahtjevne. Nikada ne znate na koji način ćete doći do završetka i na koje ćete sve izazove naići. Drukčije je to od novogradnje u kojoj imate projekt koji pratite. Ovdje uvijek morate očekivati iznenađenja. Na sreću, ovdje ih nije bilo, kao ni većih oštećenja. Zgrada ima velike nosive zidove i nije zahtijevala nikakve veće intervencije. Najviše posla bilo je na rušenju pregradnih zidova kada smo izbacili nestvarnih 1.500 tona šute, rekao nam je Ilić. Upravo zbog toga što zna koliko je vremena do sada otišlo na pripremni dio posla, voditelj projekta siguran je da bi radove mogli privesti kraju i prije Nove godine, a nada se čak i do 9. prosinca, kada se navršava točno godinu dana od početka rekonstrukcije.

Uzimajući obim poslova u obzir, ovo je veliki podvig, ali uspješno se u njemu snalazimo. Trenutno na gradilištu imamo 110 operativnih suradnika koji rade izuzetan posao.

Projektni menadžer Aleksandar Ilić

Preostali zadaci

Sve radne prostorije kampusa bit će prekrivene podnim PVC podnim oblogama kakve su već vidljive na drugom katu, dok će su u glavnim hodnicima sačuvati stari kameni pod koji će, u posljednjoj fazi radova, biti dodatno obrađen i doveden u bolje stanje. U podrumskom dijelu trenutno je na redu dosta keramičarskih poslova, objasnio nam je Ilić, te završetak restoranskog dijela koji će se nalaziti na mjestu nekadašnje kuhinje i prodavaonice u prizemlju sjevernog krila zgrade.

Broj sanitarnih čvorova, kojih je ranije bilo u velikom broju, sada je četiri po etaži, što je dovoljan broj za novu namjenu. Zadržat će se i postojeći prozori, uz izuzetak onih koje je nužno zamijeniti zbog oštećenja. Nepromijenjena će biti i pozicija postojećih dizala, no sva biti u potpunosti osuvremenjena, a ugradit će se i jedno novo.

Dio zgrade u kojoj se nalazila hitna služba ostao je predmet rekonstrukcije, rekla nam je Mirena Tubić, a s vremenom će se u nju smjestiti prostori Fakulteta informatike te Ured za izdavaštvo Sveučilišta. Pomoćni objekt u kojem je bio smješten odjel transfuziologije nije obuhvaćen ovim projektom, no i za njega je izrađena projektno-tehnička dokumentacija i preostaju samo građevinski radovi.

Ostatak kompleksa, poput dvorišnog dijela na zapadnoj strani i središnjeg parkića, za sada se neće mijenjati, odnosno njihova je obnova dio budućih planova.

Jedini dio kompleksa koji ostaje izvan projekta prenamjene, zgrada je nekadašnje uprave i odjela onkologije, koja je kod zapadnog ulaza u spojena sa glavnom zgradom. Ovaj objekt ostaje u vlasništvu Opće bolnice Pula pa i će i prolaz između dviju zgrada biti zazidan.

Kampus sa stand-up nastupima, ljetnim večerima i kvizovima

Prof. dr. Marinko Škare, rektor Sveučilišta Jurja Dobrile
Da radovi teku u dobrom ritmu, potvrdio nam je i rektor Sveučilišta Jurja Dobrile prof. dr. Marinko Škare, naglasivši da je to rezultat izuzetno dobre suradnji svih strana uključenih u proces izgradnje novog fakultetskog centra.

No, od rektora saznajemo i da će novi kampus, uz poboljšane uvjete izvođenja nastave, nuditi i sadržaje kakvih do sada na pulskom sveučilištu nije bilo. Najzanimljiviji među njima svakako su zabavni programi,  Znanstveno-tehnološki institut ‘Visio’ te prostor predviđen za start-up inkubator.

- Kampus je osmišljen da svojim raznolikim izborom programa i resursa bude dostupan studentima, nastavnom i nenastavnom osoblju, ali i građanima Pule te svima zainteresiranima. Cilj je da on postane središte učenja i mjesto povezivanja s društvenom zajednicom, u svrhu osobnog i društvenog razvoja prema modelu #EvolveUnipu. Osim znanstveno-nastavnih i stručnih sadržaja, studenti će ovdje pronaći i niz različitih izvannastavnih aktivnosti, od sportskih i STEM natjecanja, umjetničkih nastupa i koncerata do zabavnih sadržaja poput kvizova, stand-upova i (pro)ljetnih filmskih večeri. Time bi se, u načelu, obogatio sadržaj studiranja, ali i, nadamo se, Pulu učinilo atraktivnijom destinacijom prilikom odabira studija. Interes postoji i u uspostavi start-up kampusa #StriveUnipu s obzirom da je i u strategiji razvoja Sveučilišta navedeno Sveučilište u Puli kao poduzetničko sveučilište. Njegovom uspostavom otvorit će se put za personalizirano učenje i transfer tehnologija u suradnji sa start-upovima te vrsnim stručnjacima i poduzetnicima, rekao nam je rektor Škare.

Vizualizacija budućeg izgleda zgrade

Kada sveučilište preraste svoje okvire

Ideja za ovakav pothvat, prema rektorovim riječima, rodila se se nakon što je Sveučilište, intenzivnim razvojem novih studijskih programa i sveučilišnih sastavnica, osobito u STEM području, preraslo svoje okvire. Donesena je tada odluka da se pokrenu kapitalni projekti kojima bi Sveučilište proširilo svoje prostorne resurse, unaprijedilo studentski standard i značajno poboljšalo uvjete studiranja u Puli. S ovim željama i planovima sretno se poklopila izgradnja nove pulske Opće bolnice i njeno iseljenje iz nekadanje Mornaričke bolnice, pa je rezultat svega toga bila ideja prenamjene prostora ovog jedinstvenog austro-ugarskog kompleksa u moderan novi kampus.

- Rekonstrukcija se provodi s ciljem stavljanja u funkciju nastavnog, istraživačkog i stručnog djelovanja Sveučilišta u korist svih studenata, nastavnika i nenastavnog osoblja te svih krajnjih korisnika. Sveučilište u Puli radi snažan iskorak prema STEAM području i ide ukorak s digitalizacijom i umjetnom inteligencijom koju spaja s drušveno-humanističkim znanostima gdje se upravo kroz simbiozu jednih i drugih može osigurati uravnotežen i društveno pravedan razvoj uže i šire zajednice i evoluirati prema novoj razini društvenog napretka i svijetu bez siromaštva i nejednakosti. Novoizgrađeni kampus služit će kao okosnica takvih nastojanja i mjesto koje će privući velik broj međunarodnih studenata i profesora u zajedničkom društvenom korisnom pothvatu, zaključio je rektor Škare.

Aleksandar Ilić, Mirena Tubić i izvođač radova Ahmed

Projekt prenamjene zgrade Mornaričke bolnice za potrebe pulskog Sveučilišta Jurja Dobrile odvija se u sklopu ITU mehanizama i vrijedan je oko 7,8 milijuna eura, od čega se 5,2 milijuna sufinancira iz EU fondova, dok je ostatak osiguran iz državnog proračuna. Izvođač radova je zajednica ponuditelja Modulor d.o.o. Beograd (Zemun), Modulor d.o.o. Beograd (Zemun) - podružnica Zagreb, te Modulor Constructions d.o.o. Zagreb.


Nastavite čitati

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.