Intencija je da se skrati vrijeme zbrinjavanja pacijenata stoga vjerujemo da će se ovo sletno mjesto moći koristiti tijekom cijele godine jer su mjesta hitnih događaja nepredvidiva, a nama je najvažnije zbrinuti pacijenta na mjestu događaja i sigurno, najbržim putem prevesti ga do bolnice, kazala je Tatjana Čemerikić ravnateljica Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije
Intencija je da se skrati vrijeme zbrinjavanja pacijenata stoga vjerujemo da će se ovo sletno mjesto moći koristiti tijekom cijele godine jer su mjesta hitnih događaja nepredvidiva, a nama je najvažnije zbrinuti pacijenta na mjestu događaja i sigurno, najbržim putem prevesti ga do bolnice, kazala je Tatjana Čemerikić ravnateljica Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije
Kako doznajemo od Slobodana Belevića ravnatelja JU Kamenjak, stari vojni heliodrom na jugu Donjeg Kamenjaka dobio je dozvolu od Ministarstva obrane za korištenje postojećeg starog vojnog helidroma za potrebe hitnih službi.
Belević napominje da je odobrenje od Ministarstva obrane došlo veoma brzo nakon njihovog upita, te su odmah poslali koordinate lokacije Zavodu za hitnu medicinu Istarske županije i što se njih tiče, helidrom je spreman za upotrebu.
- Pošto je Kamenjak prometno izoliran, te su naročito u sezoni prometne gužve, vjerujem da će to jako skratiti vrijeme dolaska i reagiranja, za eventualne potrebe. Jako nam je drago da će ovaj helidrom moći poslužiti za potrebe Hitne helikopterske službe i ovo je jedino takvo mjesto u ovom djelu Istre, poručio je.
Belević je nadalje istaknuo kako su oni ponovno obojili staru oznaku, pokosili travu, te će ubrzo postaviti i znakove zabrane parkiranja, kako ne bi došlo do nepredviđenih situacija, te da osim tih sitnica nisu imali dodatnih troškova.
Ravnateljica Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije Tatjana Čemerikić kaže da su upravo dobili informaciju da je za potrebe hitne helikopterske službe dostupan i helidrom na Kamenjaku, što smatra iznimno važnim jer su ljeti učestale intervencije timova hitne medicinske pomoći na Rtu Kamenjak.
"Radi se o traumatskim ozljedama nakon skokova u more, padu po stijenama, utapljanju ili drugom hitnom medicinskom stanju. Tim hitne medicinske službe po dolasku na mjesto intervencije zbrinjava pacijenta i procjenjuje postoji li potreba za aktivacijom tima HHMS. Do sada u Istri imamo registrirano desetak sletnih mjesta odobrenih od jedinica lokalne samouprave, gradonačelnika i načelnika.
Intencija je da se skrati vrijeme zbrinjavanja pacijenata stoga vjerujemo da će se ovo sletno mjesto moći koristiti tijekom cijele godine jer su mjesta hitnih događaja nepredvidiva, a nama je najvažnije zbrinuti pacijenta na mjestu događaja i sigurno, najbržim putem prevesti ga do bolnice", naglasila je Čemerikić.
Čemerikić nadalje kaže da su najčešći razlozi za intervenciju zbrinjavanje životno ugroženih pacijenata uslijed hitnog medicinskog stanja, teške traume, moždani udari..., te napominje da od 1. srpnja helikopteri HHMS-e u priobalju lete i noću, što znači da su dostupni 24 sata dnevno u bazama Rijeka (Krk) i Split (Brač). Baza HHMS u Rijeci (Krk) nadležna je za 4 županije uključujući i Istarsku županiju.
Hitna helikopterska medicinska služba (HHMS) u organizaciji Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu počela je s radom 30. ožujka iz četiri baze: Osijek, Rijeka (Krk), Split (Brač) i Zagreb. U dva i pol mjeseca rada hitne helikopterske medicinske službe ukupno su imali 180 intervencija i zbrinuli isto toliko pacijenata koji su, zahvaljujući uspostavi nove službe, brže i kvalitetnije dovezeni do bolnica.
- Cilj je da se za hitne pacijente postignu najbolji zdravstveni ishodi u skladu s pozitivnim europskim primjerima. Uz ova registrirana mjesta, u slučaju potrebe helikopter može sletjeti bilo gdje ako postoje uvjeti. Na primjer, zabilježeno je slijetanje i interveniranje tima hitne helikopterske medicinske službe na autocesti u slučaju teške prometne nezgode kada se tim hitne medicinske službe teško probijao do mjesta događaja uslijed zastoja na cesti, poručila je Čemerikić.
HHMS provodi tri vrste intervencija: primarne intervencije – intervencije na koje je primarno upućen tim HHMS-a koji na mjestu intervencije zbrinjava i prevozi pacijenta do bolnice; sekundarne intervencije u kojima helikopter dolazi nakon intervencije hitne službe na terenu; i međubolničke intervencije za prijevoz akutno ugroženih pacijenata između dvije bolničke ustanove.
Pošto je u planu izgradnje nove bolnice u Puli bio i helidrom, a koji do danas nije realiziran, pitali smo ravnateljicu Opće bolnice Pula Irenu Hrstić, što misli o helidromu na Kamenjaku.
Ravnateljica OB Pula Irena Hrstić poručuje da iz perspektive OB Pula, odnosno za potrebe pacijenata, dostupnost heliodroma je zasigurno dodana vrijednost sigurnosti u liječenju pacijenata, u specifičnim medicinskim potrebama, a posebno u kontekstu regije visoke aktivnosti u turizmu.
- Do sada, neovisno o poziciji helidroma nismo imali poteškoća u realizaciji usluge hitne medicinske helikopterske službe. No, pro futuro, u punoj funkcionalnosti mreže nadamo se da će Pula za potrebe Istarske županije imati helidrom, kako je planirano, uz bolnicu. Navedeno je ministar Beroš u više navrata komunicirao, kako je Ministarstvu u planu, u drugoj fazi ustrojiti mrežu sletnih površina uz Pulu, Zadar i Slavonski Brod.
Napominjem, Pula je i trenutno u okviru zlatnog sata baze na Krku, istaknula je Hrstić.
Direktor Turističke zajednice Općine Medulin Mihael Idžaković ističe kako je helidrom jako bitan za Općinu, jer recentna istraživanja pokazuju da je sigurnost odredišta nešto što sve više utječe na motiv dolaska gostiju.
- Smatram ovu lokaciju odličnom, pošto su se ovdje na Kamenjaku događale nesreće proteklih godina, na primjer, unatoč zabrana skakanja u more na Kolumbaricama, ima gostiju koji i dalje skaču, što zna dovesti do teških ozljeda, naglasio je Idžaković.
Ukoliko još niste obavili božićno-novogodišnju kupovinu donosimo vam nekoliko ideje za originalne darove
Jeste već kupili darove? Ukoliko niste sutra vam donosimo vodič kroz božićnu kupnju koja se vodi načelom: lokalno, autohtono, ručno rađeno. Donosimo i priču o Puležanu koji po Istri lovi posve neobične stvari. I to ne puškom nego aparatom. Za sebe kaže "Nisam ja fotograf, ja sam školovani zidar”
U muškoj konkurenciji najbrži su bili Neven Baranašić, Deni Krnjus i Elvis Đukić, dok su među ženama najbrže bile Laura Bosnjak, Jasminka Marinčić Štifanić i Valentina Stančić
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
