Hrvati jedna od najdebljih europskih nacija

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da se u protekla četiri desetljeća pretilost u EU-u utrostručila, a Hrvati su prema Eurostatu jedna od najdebljih europskih nacija, upozorava u povodu Svjetskog dana debljine specijalistica endokrinologije Maja Baretić.

Kako je došlo do toga? Veličine porcija slatkiša, grickalica i slatkih pića danas su za 20 do 100 posto veće nego 60-ih godina prošlog stoljeća, a prosječan Europljanin provodi više od pet sati na dan sjedeći, kaže Baretić, koja je voditeljica Referalnog centra za liječenje debljine Ministarstva zdravstva.

Tijekom pandemije covida-19 sjedi se sigurno i dulje od tih pet sati, a jedu se sve veće porcije hrane pa je lako moguće da se ostvare prognoze da će do 2030. godine više od polovice europskog stanovništva biti pretilo, ističe Baretić.

Po podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prema indeksu tjelesne mase (ITM) normalnu tjelesnu masu je 2019. godine imalo 34 posto odraslih u Hrvatskoj, jedan posto je pothranjenih, a čak 65 posto bilo je s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom.

Što je viša dobna skupina, to je veći udio osoba s prekomjernom tjelesnom masom, najniži je u dobi od 18 do 24 godine - 27 posto, dok je među onima od 65 do 74 godine čak 79 posto.

Posebno zabrinjava i činjenica da je jedno od troje djece u dobi od 8 do 9 godina ima prekomjernu tjelesnu težinu za svoju dob što Hrvatsku stavlja među pet najgorih europskih zemalja, ističe Baretić.