Ne može lokalno stanovništvo destinacije odgovarati za povećani opseg smeća koji se generira u "kućanstvima" u glavnoj špici turističke godine na način da se turiste nekomercijalnog smještaja svrsta pod "opće stanovništvo destinacije" * Vezano uz prostornu održivost, u komentarima koji su došli iz Istre ističe se da ukupan broj kreveta po hektaru izgrađenog zemljišta te ukupni broj kreveta u odnosu na broj lokalnog stanovništva moraju biti obvezni i osnovni pokazatelj održivosti i statistike
Ne može lokalno stanovništvo destinacije odgovarati za povećani opseg smeća koji se generira u "kućanstvima" u glavnoj špici turističke godine na način da se turiste nekomercijalnog smještaja svrsta pod "opće stanovništvo destinacije" * Vezano uz prostornu održivost, u komentarima koji su došli iz Istre ističe se da ukupan broj kreveta po hektaru izgrađenog zemljišta te ukupni broj kreveta u odnosu na broj lokalnog stanovništva moraju biti obvezni i osnovni pokazatelj održivosti i statistike
Ministarstvo turizma i sporta započelo je proces e-savjetovanja za tri pravilnika (o upravljanju destinacijom, o metodologiji izračuna prihvatnog kapaciteta te o o pokazateljima za praćenje razvoja i održivosti turizma usmjerena na održivi razvoj turizma.
Ministar Tonči Glavina izjavio je da će pravilnici omogućiti gradovima i općinama da definiraju i profiliraju svoje destinacije, upravljaju smještajnim kapacitetima i, ako je potrebno, ograniče izdavanje rješenja za pojedine vrste smještaja.
Posebno se ističe pravilnik o pokazateljima za praćenje razvoja i održivosti turizma, koji je izazvao preko 50 komentara, a rok e-savjetovanja istječe 25. kolovoza.
Neki komentatori smatraju da je obuhvat podataka preširok, dok drugi, poput Istarske županije, smatraju da su svi predloženi pokazatelji ključni za praćenje održivosti. Istarska se županija nacrtom pravilnika pozabavila se najdetaljnije, potpisujući i najveći broj komentara i konkretnih prijedloga.
Tako, primjerice, vezano uz prostornu održivost ističu da ukupan broj kreveta po hektaru izgrađenog zemljišta te ukupni broj kreveta u odnosu na broj lokalnog stanovništva moraju biti obvezni i osnovni pokazatelj održivosti i statistike u svim tipovima smještajnih objekata (komercijalnim i nekomercijalnim), osobito u stambenim zonama gdje se takav smještaj širi, često u vlasništvu nerezidenata. Taj smještaj, kažu, predstavlja problem jer konkurira kategoriziranom smještaju i podiže cijene nekretnina iznad mogućnosti lokalnog stanovništva.
Evo važnog komentara iz Istarske županije
ISTARSKA ŽUPANIJA 16.08.2024 13:39
Smatramo pozitivnim u prvom redu konstruktivne napore uložene u izradu pravilnika koji pobliže definiraju procese i metodologiju održivog upravljanja turizma u Republici Hrvatskoj, nastavno na novi Zakon o turizmu ZOT koji je na snazi od početka ove godine. Prije komentiranja sadržaja pravilnika, kao početnu točku bismo željeli postaviti ključne komentare i detektirane probleme u Pravilniku o pokazateljima održivosti a to su: Problemi i prijedlozi potencijalnih rješenja:
1. Prostorna održivost: Ukupni broj kreveta po hektaru izgrađenog zemljišta te ukupni broj kreveta u odnosu na broj lokalnog stanovništva moraju biti OBVEZNI i OSNOVNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI i statistike u svim tipovima smještajnih objekata (komercijalnim i nekomercijalnim), broj kreveta mora biti uključen u obavezne osnovne indikatore prostorne održivosti propisane čl. 14 Zakona o turizmu (Održivo upravljanje prostorom) i čl. 8. te vezanog priloga III Pravilnika o pokazateljima za praćenje razvoja i održivosti turizma. Informirano upravljanje razvojem turizma mora biti utemeljeno na točnim informacijama o kapacitetima turističkih kreveta u svim kategorijama turističkog smještaja raščlanjeno po svim vrstama objekata.
U Republici Hrvatskoj u turističkim T zonama u svim Hotelima je smješteno ukupno 163.816 kreveta a u svim Kampovima u RH smješteno je ukupno 253.841 kreveta. Nasuprot tome, u stambenim S zonama smješteno je ukupno 1.500.000 turističkih kreveta, od čega je 666.000 turističkih kreveta smješteno u tzv. nekomercijalnom privatnom smještaju.
Takav smještaj, osim što čini direktnu konkurenciju kategoriziranom privatnom smještaju u domaćinstvima u tim istim stambenim zonama, predstavljen je u brojkama koje okupiraju stambene kapacitete u stambenim zonama te ih stavljaju u funkciju turizma bez ikakve kategorizacije. Problem koji nastaje u prostoru novogradnjom kapaciteta koji uopće nisu kategorizirani, i u kojima ne živi lokalno stanovništvo, a koriste se isključivo za turizam- tzv. Nekomercijalni privatni smještaj (više od 666 tisuća kreveta), te predstavljaju čiste turističke kapacitete u destinacijama koji se nalaze u stambenim zonama i koji bi trebali u prvom redu biti namijenjeni stanovanju.
Takvih kapaciteta ima više nego svih kategoriziranih kapaciteta u privatnom smještaju u domaćinstvima u Republici Hrvatskoj. Iznajmljivači koji su kategorizirani uredno plaćaju sva davanja i prijavljuju svoje goste/turiste koji u tim objektima noće, za razliko od vlasnika nekomercijalnog smještaja koji ne plaćaju turističku pristojbu iako je zakonom i za njih propisana obveza prijave svih gostiju.
U Republici Hrvatskoj se trenutno 70 % turističkih kreveta (1.500.000) nalazi u privatnom smještaju- u stambenim zonama. Od toga se u nekategoriziranom nekomercijalnom smještaju nalazi preko 666.000 kreveta, a 669.000 kreveta je kategorizirano za smještaj u domaćinstvu.Za usporedbu, u svim Hotelima u Republici Hrvatskoj imamo ukupno 164.000 kreveta. Brojka od 666.000 turističkih kreveta i te kako je važna i mora biti uzeta u obzir kroz indikator prostorne održivosti po hektaru izgrađenog građevinskog zemljišta u odnosu na broj lokalnog stanovništva po hektaru izgrađenog građevinskog zemljišta.
2. Ekološka održivost: Vezano za potrošnju vode- problem definiranja "Općeg stanovništva destinacije" u kontekstu lokalnog stanovništva destinacije i turista koji borave u nekomercijalnom smještaju, za koji se ne razumije di ćemo ga ubrajati.
Nekomercijalni smještaj nije i ne može biti svrstan pod „Opće stanovništvo destinacije“ jer se radi o klasičnim turističkim krevetima i turistima u destinaciji a ne o lokalnim stanovnicima. Nekomercijalni privatni smještaj u pojedinim destinacijama premašuje ukupni broj kreveta u komercijalnom privatnom smještaju, i kao takav mora biti uzet u obzir u okolišnim indikatorima održivosti.
Ne može lokalno stanovništvo destinacije odgovarati za povećani opseg smeća koji se generira u "kućanstvima" u glavnoj špici turističke godine na način da se turiste nekomercijalnog smještaja svrsta pod "opće stanovništvo destinacije". Kod gospodarenja otpadom treba razlikovati kućanstva u kojima trajno živi lokalno stanovništvo cijele godine od nekomercijalnog smještaja koji se puni sezonski i koji vrši povećani pritisak na komunalnu infrastrukturu, a nije lokalno stanovništvo destinacije.
Vezano za komunalni otpad - Nekomercijalni turistički kreveti i komunalni otpad tih turista ne spada u količinu otpada koje generira „stanovništvo destinacije“ nego se i tu radi o turistima i stvaranju dodatnog komunalnog otpada u destinacijama od strane turista a ne lokalnog stanovništva, koji mora biti kao takav biti pravilno evidentiran.
3. Društvena održivost- Razdvajanje lokalnog stanovništva destinacije od turista iz nekomercijalnog turističkog smještaja: Nekomercijalni smještaj NIJE lokalno stanovništvo destinacije niti čisti turistički kapaciteti smiju biti svrstani pod „Opće stanovništvo destinacije“.
Opće stanovništvo destinacije može biti samo lokalno stanovništvo koje živi u jedinicama lokalnih i područnih (regionalnih) samouprava određene destinacije, bez obzira na državljanstvo. Svi oni koji nisu lokalni stanovnici destinacije mogu biti jedino turisti u toj destinaciji, bez obzira borave li u komercijalnom ili nekomercijalnom smještaju.
Kategorija turista mora biti obuhvaćena indikatorima prostorne i društvene održivosti putem broja turističkih kreveta u odnosu na lokalno stanovništvo destinacije. Brojka turističkih kreveta u RH 666.645 lako je dostupna iz sustava eVisitor, te se vrlo lako može staviti u korelaciju sa brojem lokalnog stanovništva u pojedinim destinacijama.Procjene su da je u nekom područjima ta brojka i znatno veća, jer nisu svi nekomercijalni kapaciteti u privatnom smještaju ni prijavljeni u sustav eVisitor, iako bi morali biti. Moramo zaštititi naše male privatne iznajmljivače- domaćine od nelojalne konkurencije nekategoriziranih turističkih kapaciteta u tim istim stambenim zonama.
Informirano upravljanje razvojem turizma mora biti utemeljeno na točnim informacijama o kapacitetima turističkih kreveta u svim kategorijama turističkog smještaja raščlanjeno po svim vrstama objekata.U republici Hrvatskoj u turističkim T zonama (Hoteli i Kampovi) smješteno je ukupno 417 000 turističkih kreveta dok je u stambenim S zonama smješteno ukupno 1 500 000 turističkih kreveta, od čega je 666 000 u nekomercijalnom smještaju!
Udio turističkih kreveta u ukupnom smještaju u Republici Hrvatskoj izražen u postocima na dan 8.7.2024.g. iznosi:
1. Hoteli- Turističke zone, komercijalni smještaj 9,41% (163.816 kreveta)
2. Kampovi- Turističke zone, komercijalni smještaj 13,12% (253.841 kreveta)
3. Privatni smještaj/Domaćinstva – Stambene zone, privatni komercijalnismještaj kod fizičkih osoba-građana rezidenata i nerezidenata (apartmani i kuće za odmor) 34,38% + 0,25% OPG (669.883 kreveta)
4. Ostali ugostiteljski objekti za smještaj u stambenim zonama, privatni komercijalni smještaj kod poslovnih subjekata firmi/pravnih osoba u objektima namijenjenim za stanovanje u stambenim zonama (apartmani i kuće za odmor) 8,36% (155.581)
5. Privatni smještaj/Nekomercijalni smještaj- nekomercijalni turistički kreveti u privatnom nekomercijalnom smještaju u stambenim zonama 34,47% (666.645) Republika Hrvatska ima na dan 8.7.2024.g. ukupno evidentirano 1.934.101 osnovnih turističkih kreveta.
Iz statistike je evidentno da je u Republici hrvatskoj u Turističkim zonama (T Zonama) u svim Kampovima i Hotelima u RH ukupno smješteno 22,53% turističkih kreveta dok je u privatnom smještaju u Stambenim zonama (S zonama) namijenjenim stanovanju ukupno smješteno 77,46% turističkih kreveta.
Također je evidentno da turistički kreveti u Nekomercijalnom smještaju u Republici Hrvatskoj zauzimaju 35% udjela u ukupnim turističkim smještajnim kapacitetima, sa simboličnom brojkom od 666 tisuća kreveta, te da su u određenim područjima premašili i ukupne smještajne kapacitete kategorizirane u domaćinstvima.
Za turiste u nekomercijalnom smještaju također postoji propisana obveza uplate turističke pristojbe sukladno članku 4. Zakona o turističkoj pristojbi (Narodne novine br. 52/2019, 32/2020, 42/2020) a ti su kreveti turistički kapaciteti. Kada se ti isti kapaciteti budu dali u najam za stanovanje ili kada se vlasnik ili druga osoba trajno nastani u tim kapacitetima, oni će postati lokalno stanovništvo destinacije.
Cilj svake destinacije je da se izgradnjom novih objekata u prostoru omogući povećavanje broja lokalnog stanovništva, te da se domaćini-iznajmljivači koji imaju kategorizaciju za pružanje usluga smještaja u domaćinstvu adekvatno zaštite od te nelojalne konkurencije u stambenim zonama. Trenutno se u stambenim zonama događa masovna ekspanzija nekategoriziranih turističkih kapaciteta, u vlasništvu nerezidenata u tzv. nekomercijalnom smještaju.
Takve kapacitete kupuju osobe koje nisu lokalni stanovnici destinacija, po cijenama koje si lokalno stanovništvo destinacija ne može priuštiti- i to je veliki društveni i prostorni problem. Takav razvoj i neodrživo upravljanje prostorom mora biti pravilno evidentirano u obaveznim indikatorima prostorne održivosti, u cilju informiranog upravljanja razvojem turizma.
Te se činjenice ne smiju ignorirati pri donošenju ovog Pravilnika, popisa i metodološke tablice Obveznih pokazatelja održivosti u RH, ako imamo za cilj informirano upravljanje razvojem turizma. Potrebno je jasno razgraničiti kategoriju „lokalnog stanovništva“ destinacije od kategorije „turista“ u nekomercijalnom smještaju, te usmjeriti fokus na ukupni broj svih turističkih kreveta (u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju) u odnosu na ukupni broj stanovnika destinacije kao indikator prostorne održivosti.
Sve što gradnjom nastane u prostoru, u prostoru trajno i ostaje, te mora na pravilan način biti evidentirano u obveznim pokazateljima održivog upravljanja prostorom, jer se time u bitnome utječe na sve ostale indikatore održivosti, kao i na upravljanje cjelokupnim održivim turizmom u destinacijama i informiranog upravljanja razvojem turizma.
O temi piše Poslovni dnevnik, a članak možete pročitate ovdje.
Dosadašnji porez na kuće za odmor zamjenjuje se porezom na nekretnine. Taj porez iznosit će od 0,6 do osam eura po metru četvornom, pri čemu postaje obavezan za lokalne jedinice i one same mogu određivati visinu tog poreza
Gong navodi da je na tri objave kolaborator bio Vinko Kojundžić, koji je od bivšeg ministra zdravlja Vilija Beroša, osumnjičenog u korupcijskoj aferi, dobio nekoliko poslova izrade softvera. Na jednoj objavi je koautor i Neven Brnjas, ZET-ov sindikalist koji je bio na listi Radničke fronte, dok danas surađuje s Kojundžićem na kreiranju videa
Vjetar na kopnu slab, na Jadranu prijepodne umjerena bura, poslijepodne u okretanju na jugo, koje će prema kraju dana jačati. Najviša dnevna temperatura između 0 i 5, na Jadranu od 9 do 14 stupnjeva Celzijusovih
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
