'Mislim da se nitko ne bi usudio reći „neka rade to unutar svoja četiri zida“ za pripadnike neke vjerske zajednice, a potpuno je dopušteno kada smo mi u pitanju. Posljedica je da se ljudi osjećaju slobodni biti homofobni. Zato je važno prozvati onoga tko izgovori nešto homofobno. Ako pet godina ne budemo slušali homofobiju u javnom prostoru, bit ćemo manje homofobni', kaže Jan
'Mislim da se nitko ne bi usudio reći „neka rade to unutar svoja četiri zida“ za pripadnike neke vjerske zajednice, a potpuno je dopušteno kada smo mi u pitanju. Posljedica je da se ljudi osjećaju slobodni biti homofobni. Zato je važno prozvati onoga tko izgovori nešto homofobno. Ako pet godina ne budemo slušali homofobiju u javnom prostoru, bit ćemo manje homofobni', kaže Jan
Lipanj je Mjesec ponosa, 'mjesec duginih boja' i mjesec podizanja svijesti o pravima pripadnika LGBTIQ+ populacije. Ova skraćenica objedinjuje nazive za lezbijke, gay ili homoseksualne osobe, biseksualce, transrodne i interseksualne osobe te queer populaciju. Plusić na kraju ostavljen je za sve one koji se ne smatraju obuhvaćenim nekim od ovih slova.
Dok u nekim državama pripadnicima ove populacije nije zagarantirano čak ni pravo na život, druge poštivanje njihovih prava ističu kao krunu svoje demokracije. Hrvatska je pak negdje na pola puta. Kao i brojne države (želimo vjerovati) razvijenog svijeta, i ona je mjesto stidljivog i sporog prihvaćanja prava LGBTIQ+ populacije s jedne strane, i vrlo agresivnog negiranja s druge.
Homoseksualcima je put često otvoren tek natrag u mrak, s putokazom na kom piše – „radite to unutar svoja četiri zida“.
A gdje je u ovoj priči Pula koja već treću godinu na komunalnoj palači ističe zastavu ponosa? Može li zaljubljeni gay par prošetati zagrljen kroz Prvomajsku i idu li netrpeljivost prema homoseksualcima i nacionalna mržnja ruku pod ruku, neke su od tema o kojima smo razgovarali s Janom Franjulom iz pulske Udruge Proces, koja se već nekoliko godina bavi senzibiliziranjem javnosti za probleme i živote osoba od kojih se prečesto traži da ostanu „zatvorene u ormaru“.
Put koji je izabrala Udruga Proces jest „arTivizam“ ili, svakodnevnim rječnikom, umjetnošću do prihvaćanja. Jedan od najspektakularnijih događaja ovog Mjeseca ponosa u njihovoj organizaciji svakako je večerašnji nastup „drag queen“ kolektiva „House of Flamingo“ u unutrašnjem dvorištu Rojca.
- Organizacijom ovakvih nastupa na jedan se način referiramo na početak LGBTIQ+ pokreta u svijetu, koji je nastao u znak obrane od policijskih napada na transrodne žene i 'drag queenove' u Stonewall Inn baru u New Yorku. Ljudi su se oduvijek željeli nalaziti i družiti s osobama s kojima imaju nešto zajedničko, ali im je to u počecima bilo onemogućeno. Danas nam je važno da se kroz kulturu i zajedničko veselje potiče i zajedništvo između LGBTIQ+ osoba i ljudi iz šire zajednice. Upravo 'drag queen' nastupi okupljaju najviše heteroseksualaca u publici od svih naših događaja, kaže nam Jan.
Jan FranjulZajedničko druženje i zabavu smatram jako važnim jer moramo živjeti zajedno i međusobno se uvažavati, potičući pritom prihvaćanje. To ne smije biti samo na način - znam da si tu, ali budi u ormaru i nemoj mi na feštu dolaziti čudno obučen. To nije prihvaćanje, to je samo tolerancija! Jedina poruka koja se time šalje je – neću te napasti kad te vidim. A cilj je potpuno uvažavanje međusobnih različitosti i zajednički život.
No, osim zabava, Proces organizira i radionice, predavanja i druženja, a trenutno je Dnevnom boravku Rojca otvorena i na izložba „Plivati kao ti ne može svatko“ Josipa Kresovića, koja progovara o problemima koje imaju ljudi svih identiteta. Umjetnost stvara emociju, kaže nam Jan, a to znači da ljudi kući sa sobom nose snažne dojmove koji će ostati negdje u njima.
- Ono što je nama bitno jest pronalaženje svojih identiteta u javnom prostoru gdje ih inače ne vidimo. Zašto bih ja tek sa dvadeset godina, kada vidim neka dva muškarca koji zajedno žive normalan život, shvatio da to mogu i ja, pita se Franjul.
Neprihvaćanje, napadi, homofobija i izostanak tolerancije u našem društvu nisu usmjereni samo prema LGBTIQ+ populaciji, smatra Jan, već su dio paketa s kojim se mirimo na svim nivoima.
- U posljednje vrijeme svjedočimo sve većoj radikalizaciji društva. Nakon razdoblja COVID-a stigao je novi val negativizma, skidanja zastava… Nažalost, ovo je čest obrazac kroz povijest – u razdoblju egzistencijalne nesigurnosti često se pronađe marginalizirana skupina koja se okrivi za sve nedaće. „Život u grijehu“ i homoseksualci lako postanu krivi za sve, pa čak i za poplave. Dobar primjer za to je i činjenica da se posljednje tri godine u nizu palio LGBTIQ+ pust. Nažalost, svjedočimo i sve lošijem odnosu prema transrodnim osobama, ali i sve izraženijim šovinističkim stavovima prema ženama, drugim nacionalnostima, došljacima, imigrantima i izbjeglicama, objašnjava Jan.
No, kada su u pitanju uvrede, čini se da su aršini za mjerenje prihvatljivosti napada na osobe zbog seksualne orijentacije, drugačiji od onih za mjerenje nacionalističkih ispada. Prvi su, naime, skoro legitimni.
- Danas je u medijima možda neprimjereno reći nešto otvoreno seksistički ili nacionalistički, ali još uvijek je prihvatljivo javno reći nešto homofobno, bifobno ili transfobno. Nitko za to neće snositi posljedice, osim što će neka udruga to prijaviti pravobraniteljici, kaže Franjul.
Jan Franjul, Udruga ProcesMislim da se nitko ne bi usudio reći „neka rade to unutar svoja četiri zida“ za pripadnike neke vjerske zajednice, a potpuno je dopušteno kada smo mi u pitanju. Posljedica je da se ljudi osjećaju slobodni biti homofobni. Zato je važno prozvati onoga tko izgovori nešto homofobno. Ako pet godina ne budemo slušali homofobiju u javnom prostoru, bit ćemo manje homofobni.
Upravo s ciljem podizanja svijesti o važnosti prihvaćanja različitosti, Udruga Proces, objašnjava nam Jan, svim snagama pokušava povezati različitosti u društvu. Ovo je važno jer je ulog velik - posljedice nerazumijevanja mogu biti kobne.
- Ono što nam je najvažnije i na što smo posebno osjetljivi su mlade osobe jer novija istraživanja pokazuju da je oko 70 posto mladih pripadnika LGBTIQ+ populacije u nekom trenutku razmišljalo o samoubojstvu, a čak 80 posto onih koji žive u malim sredinama nema s kime razgovarati i misle da su sami na svijetu. Zbog toga me jako veseli što na naša događanja dolaze roditelji djece koja su LGBTIQ+, pa čak i oni koji misle da je to slučaj. Jako je lijepo vidjeti da su spremi prihvatiti identitet svog djeteta, ali ne znaju kako. Mi, naravno, nemamo recept za uspjeh, ali im savjetujemo da kažu: „Sve je ok, prihvaćam te, volim te, zagrlimo se, idemo dalje i skužit ćemo po putu“, kaže nam Jan i dodaje kako su druga važna instanca nastavnici jer se bilježi sve više djece koju okolina izolira o školama na osnovu identiteta.
Zahvaljujući dobroj umreženosti s prijateljskim udrugama i organizacijama, Proces je u mogućnosti svakoga tko im se obrati s problemom usmjeriti prema adekvatnoj psihološkoj ili pravnoj pomoći, pa čak i prema organizacijama koje pružaju pomoć po pitanju spolnog zdravlja.
Odmah po svom osnivanju 2021. godine, Udruga Proces Gradu Pula je uputila zahtjev za postavljanje zastave ponosa na komunalnoj palači. Grad je ovo prihvatio pa se ova zastava već treću godinu zaredom zavijorila na Forumu, a početak ovogodišnjeg Mjeseca ponosa Proces je obilježio i posjetom gradonačelniku Filipu Zoričiću. Važnost isticanja zastave duginih boja na krovnoj gradskoj instituciji, kaže nam Franjul, izuzetno je velika.
- Zastava na gradskoj vijećnici simbolična je gesta koja meni osobno znači puno jer mi omogućuje da se osjetim viđenim, da znam da sam dio ovog grada i da sam mu bitan, veli i dodaje da od Grada stiže i formalna podrška.
- Mi smo se također javili i na gradski natječaj za financiranje kulturnih projekata, izabrani smo i sada nas sufinanciraju Grad Pula, ali i Istarska županija, Turistička zajednica Grada Pule i Ministarstvo kulture i medija, kaže Jan.
A kada je u pitanju stvarna sloboda i mogućnost da primjerice homoseksualni par prođe kroz grad držeći se za ruke, Jan kaže da može odgovoriti tek iz vlastitog iskustva koje nije loše, ali primjećuje da se šetnja jednom gay paru Prvomajskom znatno lakše tolerira ako su u pitanju stranci.
- Ljeti se jednostavno pretpostavi da se radi o turistima koji su nam najvažniji i nikome ne smeta. To je, nažalost, znak velikog poltronstva prema turistima. Zimi su reakcije drukčije. Ja sam imao jako veliku sreću sa svojom obitelji i poslovima. Živim otvoreno već, čini mi se, sto godina i ne nailazim na neke velike probleme. Osobno nisam baš neka osoba koja se često drži za ruke, ali nemam problem s tim da svog dečka, kada se s njim nađem u gradu, zagrlim i poljubim. Imam povjerenja u Pulu, a imam i stav da ne mogu ni ja više tolerirati sve i svašta. Umoran sam već od brige što će netko reći i kako će me netko pogledati, od svega onoga o čemu straight osobe ne moraju razmišljati, kaže Jan iskreno.
- Mislim da si ne možemo dozvoliti djelovanje samo na jednom polju, veli Franjul. Primarna zadaća naše udruge je senzibiliziranje javnosti o našim životima i problemima, ali srećom postoji velika količina organizacija koje djeluju u više smjerova. Prošle smo se godine tematski držali simboličnih „unutar 4 zida“, a ove malo više izlazimo „iz ormara“ i istražujemo javnu percepciju naših identiteta. Puno toga treba napraviti. Ostvarivanje prava LGBTIQ+ zajednice u Hrvatskoj ide dva koraka unazad, jedan unaprijed. Trenutno su nam istaknuti problemi zdravstvene skrbi za transrodne osobe kao i neuvažavanje sudskih odluka kada su u pitanju usvajanje ili udomljavanje u slučajevima istospolnih parova, kaže Jan, ali i pored svega, kaže kako vjeruje da borba ide u dobrom smjeru.
A smjer je - do konačnog, ili barem sve većeg prihvaćanja. Problemi i životi su nam, kaže Jan, na kraju svima isti.
Muškarac se odbio podvrgnuti ispitivanju prisutnosti droga u organizmu te nije imao kod sebe osobnu iskaznicu. Također je utvrđeno je kako upravlja automobilom, iako je doneseno rješenje kojim mu se ukida vozačka dozvola zbog prikupljenih 12 negativnih bodova, odnosno zbog ranije počinjenih prometnih prekršaja
Program je koncipiran kao serija intervjua s istaknutim osobama iz društvenog života, a namjera je u perspektivi ugostiti i važne 'male' ljude koji nisu javne osobe, a imaju itekako što za reći
Polaznici radionica moći će steći razne praktične vještine poput rasijecanja mesa peradi, filiranja sirove ribe, flambiranja svinjskog filea te naučiti pripremati kratke i duge barske mješavine – cocktaile
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
