Zašto se bilo koju životinju proglašava "štetočinom"? Uglavnom se jednostrano i pristrano gleda na neku životinjsku vrstu. To što je jedna interesna skupina dobila to pravo od Hrvatskog sabora ili Ministarstva poljoprivrede ne znači da su u pravu, ističe dr.vet.med. Ingeborg Bata iz Udruge za zaštitu divljih životinja
Zašto se bilo koju životinju proglašava "štetočinom"? Uglavnom se jednostrano i pristrano gleda na neku životinjsku vrstu. To što je jedna interesna skupina dobila to pravo od Hrvatskog sabora ili Ministarstva poljoprivrede ne znači da su u pravu, ističe dr.vet.med. Ingeborg Bata iz Udruge za zaštitu divljih životinja
Svi znamo kako životinje ljudskim jezikom govore jedino u basnama. Njihovih zastupnika među ljudima nema previše. Oni rijetki koji govore u njihovo ime su veoma strastveni i glasni jer životinje koje dijele ovaj planet zajedno s nama to zasigurno zaslužuju.
Pisali smo već na Istra24 o tome kako su lovci nedavno loveći divlje svinje na Kamenjaku pokraj Premanture ranili čaglja koji se potom sakrio u jednu od rupa pokraj naplatnih kućica za ulazak na Kamenjak.
Taj je čagalj vjerojatno uginuo i bio je jedina žrtva lova na divlje svinje tog dana. U razgovoru s predsjednikom Lovačkog društva „Istra“ Pula Željkom Zupčićem doznali smo kako su tjedan prije tog događaja, na poluotoku Marlera pokraj Ližnjana lovci ubili još tri čaglja.
Odlučili smo otkriti je li zlatni čagalj koji obitava kod nas, u najvećem dijelu Dalmacije i Istre stvarno štetočina kako tvrde lovci i nadležna ministarstva, ili je to još jedna predstava za javnost i pogodovanje nekim interesnim skupinama.
Osoba koja nam se učinila kao najbolji izbor u potrazi za informacijama koje na čagljeve bacaju sasvim drugo svijetlo je dr.vet.med. Ingeborg Bata iz Udruge za zaštitu divljih životinja - Association for Wild Animals Protection (AWAP).
Doktorica Ingeborg Bata poznata je kao dugogodišnji borac u zaštiti divljih životinja i to na svim područjima djelovanja, od kontaktiranja nadležnih struktura kako bi im stručno objasnila problematiku, pa do pružanja pomoći ranjenim i potrebitim divljim životinjama.
Također, slovi kao jedan od vodećih autoriteta u edukaciji ljudi o životu divljih životinja.
Pristala je na razgovor za naš portal kako bi pobliže pojasnila problematiku vezanu uz čagljeve.
- Zašto se bilo koju životinju proglašava "štetočinom"? Uglavnom se jednostrano i pristrano gleda na neku životinjsku vrstu. To što je jedna interesna skupina dobila to pravo od Hrvatskog sabora ili Ministarstva poljoprivrede, ne znači da su u pravu.
- Svaka životinja ima svoju ulogu, mjesto u ekološkoj niši. Ako je došlo do prekomjernog broja neke vrste, ali uvijek samo na nekim područjima, došlo je isključivo uplitanjem čovjeka u ekološku ravnotežu u prirodi koja uvijek završi loše po životinje. U područjima gdje ima čagljeva, znatno se smanjuje broj lisica koje su lovci također proglasili štetočinama. Tako da je broj jedinki "štetočina" uvijek tu negdje na nekom teritoriju.
Nakaradno je da u jednoj zemlji gdje miševi, štakori i drugi glodavci koji šire najmanje devet vrlo opasnih zoonoza po čovjeka i druge životinje, gdje deratizacija pokazuje iznimno slabu učinkovitost. Ogromni novci odlaze na deratizacijske firme. Čagljevi koji su prirodni neprijatelji glodavaca proglašavaju se štetočinama! Zar je moguće da predatore glodavaca koji su počinitelji najveće ekonomske štete poljoprivrednicima i dokazano najveći prijenosnici zoonoza, a čine 70-90 posto prehrane čagljeva, nadležno ministarstvo proglašava štetočinama i naređuje njihovo kontinuirano ubijanje?!
- Čagljevi uglavnom borave na takvim mjestima na kojima ih je teško loviti pa se stoga možda nešto više razmnožavaju. No veličinu populacije uvijek diktira dostupnost hrane, vode i drugih životnih okolnosti u prirodi. Nažalost, nemamo podatke koliko su u stvari prijavljene štete od čagljeva na npr. domaćim životinjama. Tako da je njihova prisutnost uglavnom trn u očima lovaca. Jedan od razloga je čak i to što ponekad ulove ponekog divljeg zeca.
- U dopisivanjima 2018. godine s lovcima i ministarstvima naveli smo o neizmjernoj koristi upravo lisica i čagljeva u sprečavanju širenja leptospiroze, opasne bolesti koja je opasna i za ljude. A čagljevi i lisice su kao primarni lovci na glodavce, zasigurno najveći prirodni kontrolori glodavaca koji tu bolest prenose.
Na kraju ovog razgovora, možemo se jedino priupitiati - je li čagalj životinja štetočina ili pak korisni pripadnik ekosustava, koji je potpuno nevin optužen i osuđen na smrtnu kaznu?
Jeste već kupili darove? Ukoliko niste sutra vam donosimo vodič kroz božićnu kupnju koja se vodi načelom: lokalno, autohtono, ručno rađeno. Donosimo i priču o Puležanu koji po Istri lovi posve neobične stvari. I to ne puškom nego aparatom. Za sebe kaže "Nisam ja fotograf, ja sam školovani zidar”
U muškoj konkurenciji najbrži su bili Neven Baranašić, Deni Krnjus i Elvis Đukić, dok su među ženama najbrže bile Laura Bosnjak, Jasminka Marinčić Štifanić i Valentina Stančić
Kamion će biti pozornica zabavnoj i interaktivnoj predstavi “Popis Djeda Mraza” s vilenjacima, patuljcima, dobroćudnim divom te Djedom Mrazom. Predstave su besplatne i namijenjene djeci vrtićke dobi * Pulu će posjetiti u ponedjeljak, 16. prosinca od 18:30 sati na parkiralištu Karolina
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
