Teme:
Život

HRVATSKI DAN DEBLJINE

Konferencija o debljini: Nema zdravih pretilih ljudi

Predsjednik Hrvatskog društva za debljinu Davor Štimac upozorio je da je oko 23 posto hrvatske populacije debelo, a otprilike 65 posto je prekomjerno teško te istaknuo da je debljina povezana s kardiovaskularnim bolestima, dijabetesom, bolestima dišnog sustava, apnejom, bubrežnim bolestima, degeneracijom zglobova, masnom jetrom, žučnim kamencima i malignim bolestima

 
1 min
Istra24
Ilustracija: Pixabay

Predsjednik Hrvatskog društva za debljinu Davor Štimac upozorio je da je oko 23 posto hrvatske populacije debelo, a otprilike 65 posto je prekomjerno teško te istaknuo da je debljina povezana s kardiovaskularnim bolestima, dijabetesom, bolestima dišnog sustava, apnejom, bubrežnim bolestima, degeneracijom zglobova, masnom jetrom, žučnim kamencima i malignim bolestima

Debljina je bolest koju treba liječiti jer nema zdravih pretilih osoba, poruka je šeste konferencije Hrvatski dan debljine koja je u petak održana u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" s fokusom na mentalno i fizičko zdravlje osoba s debljinom.

Gotovo da nema organskog sustava na kojem se ne pojavljuju komplikacije uzrokovane debljinom, istaknuli su na konferenciji zdravstveni stručnjaci. 

Predsjednik Hrvatskog društva za debljinu Davor Štimac upozorio je da je oko 23 posto hrvatske populacije debelo, a otprilike 65 posto je prekomjerno teško te istaknuo da je debljina povezana s kardiovaskularnim bolestima, dijabetesom, bolestima dišnog sustava, apnejom, bubrežnim bolestima, degeneracijom zglobova, masnom jetrom, žučnim kamencima i malignim bolestima.

"Debljina je danas zdravstveni problem broj 1 u Hrvatskoj i šire. Prevencijom debljine, mijenjanjem prehrane i načina života, sprječavamo pojavu niza drugih bolesti", poručio je Štimac.

Dijabetolog Dario Rahelić podsjetio je da su građani Hrvatske i Malte najdeblji u EU, prema istraživanjima Eurostata te posebno istaknuo visoki postotak preuhranjene djece.

DAVOR ŠTIMAC HRVATSKI DAN DEBLJINE
Hrvatska

Nastavite čitati

Hrvatska
 

VRAĆA LI SE VOJNI ROK? Plenković: "Stvaramo preduvjete da mlade generacije steknu vještine koje 17 ili 18 generacija nije steklo"

U vojnu evidenciju se upisuje državljanin RH kada navrši 18 godina, a na vojnu obuku ga se upućuje u kalendarskoj godini kada navršava 19 godina. Iznimno se mogu uputiti i novaci stariji od 19, a do 30. godine. Nakon što novak dobije poziv za služenje vojnog roka, upućuje se na zdravstveni pregled na kojem se utvrđuje je li sposoban ili ne za vojnu službu, a u slučaju neodazivanja izdaje se nalog policiji za njegovo dovođenje, za što se predviđa i kazna od 250 do 1320 eura

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

Prilagodi postavke

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.