Život

Šituacion na Giardini

LADONJA BLUES

Kada san prikučera šla na markat po kapuz, san skoro hlosnula u afan. Jeno drvo je
padalo, kako veli čovik kad kadi zapne pa pade, prezpomoćno. Ni škičalo, učinilo
je to tiho, brez besid


 
2 min
Ilustracija: Pixabay

Kada san prikučera šla na markat po kapuz, san skoro hlosnula u afan. Jeno drvo je
padalo, kako veli čovik kad kadi zapne pa pade, prezpomoćno. Ni škičalo, učinilo
je to tiho, brez besid

Piše Fedora Kraljić:

Čera san upalila televižjon. Jušto na udarnu bušilicu, bimo rekli mi trapan, i ubodnu pilu, bimo rekli mi šegun, a te epitete ne znan. To me zajno dešperalo perke me domislilo na Celtis australis, bimo rekli mi ladonja.

Na Giardinima pile ladonje.

Kada san prikučera šla na markat po kapuz, san skoro hlosnula u afan. Jeno drvo je padalo, kako veli čovik kad kadi zapne pa pade, prezpomoćno. Ni škičalo, učinilo je to tiho, brez besid.

Ljudi ki su pasivali su stali fermo. Kako da se na šekondo svit frma; jedino ča se micalo u toj grdoj sliki je bilo to velo drvo, ča je reslo 100 lit, a zdahnulo u dva hipa.

Nisan ešperto za drva i boške, ne znan ku su za spravlje bolna. Forši su. Forši se ne moru rikuperati. Forši moru, ma nima volje. Forši kemu ni drago ča po parašolima seru tići. Puno je tote „forši”.

Ma njanke čovik sa šegunon, njanke kralj od Španije ki je doša poli Flenkovića, ne znaju koliko je tote uspomena. Ne znaju da san spod ladonje dubila na glavi kad san bila dite i delala zvizdu petokraku, da san spod krošnji špašiđala i kušeljala, čekala pretelice za poj u kino, da me spod ladonje Bepo prvi put bušnuja.

Par puti su i mene tići posrali. Ma ne bin zbog tega ubila drvo. Ne bin zela šegun, nego lapiš, i bin napisala jedan lipi haiku:

Na grani tići
stišću se i teple, a
zdol bile hrpe


Nastavite čitati

Pula
 

Vegin vjetar i dalje snažno puše. Refko Ganić o 140 godina jedrenja i generacijama koje dolaze

Neke ljude klubovi obilježe na nekoliko godina. Refko Ganić s Jedriličarskim klubom Vega živi gotovo cijeli život. Kao dječak dolazio je na Valsaline, kasnije postao trener, sportski direktor i član uprave, a danas je na čelu kluba koji priprema veliku obljetnicu. U međuvremenu su se mijenjala imena, države i generacije jedriličara, ali jedno je ostalo isto – djeca i dalje dolaze na more učiti jedriti, a mnogi se godinama poslije vraćaju - sa svojom djecom

Pula
 

Zoran Predin u Puli pjevao za Arsena: 'Ostavio je dubok trag u našim životima'

„Arsen i ja bili smo veliki prijatelji i družili smo se dugi niz godina, a cijela obitelj Dedić ostavila je dubok trag u mom životu, u našima zapravo. Zato je za mene pjevati njegove pjesme prije svega velika čast. Arsenove melodije i tekstovi s godinama samo dobivaju na vrijednosti. Drago mi je što smo ovu priču donijeli i u Pulu, grad kojem ovakav koncert i Arsenove pjesme zaista pristaju. Malo rimsko kazalište dalo je cijeloj večeri posebnu atmosferu, a publika je bila odlična", poručio je Predin

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.