Grad Pula je u suradnji s pulskim trgovačkim društvima, Turističkom zajednicom grada Pule, Istarskim ljekarnama i anonimnim donatorom nabavio deset defibrilatora. O postavljanju novih AVD uređaja (defibrilatora) su u pulskoj Komunalnoj palači u srijedu, 10. travnja 2024. godine na tiskovnoj konferenciji govorili zamjenica gradonačelnika Grada Pule Ivona Močenić i Dejan Martić iz Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije.
Zamjenica gradonačelnika Ivona Močenić istaknula je da u Hrvatskoj od iznenadnog zastoja srca umre više od 9.000 ljudi godišnje, što je u prosjeku 25 osoba na dan, te više od ukupne godišnje smrtnosti od raka dojke i raka pluća.
„Trenutne statistike za Hrvatsku govore da od iznenadne smrti uspijevamo spasiti samo pet posto osoba sa zastojem srca, a u razvijenim državama Europe i svijeta, upotrebom automatskog defibrilatora taj se postotak u nekim sredinama diže i do 20 posto.
Neke od naših sugrađana možemo spasiti ako odgovarajuća prva pomoć stigne dovoljno rano, jer svaka zakašnjela minuta reanimacije defibrilacijom pomoću automatskog defibrilatora smanjuje šanse za preživljavanje za deset posto. Jednako tako, bez ranog oživljavanja oštećenje mozga započinje već nakon četiri do pet minuta, a konačno je deset minuta kasnije.
Kada se srčani zastoj dogodi, preživljavanje ovisi o postojanju AVD uređaja na toj lokaciji te ima li u tom trenutku u njihovoj blizini osoba koja zna i može provesti defibrilaciju AVD-om u prvih nekoliko minuta zastoja srca, kao i izvesti pravilno komprimiranje grudnog koša“, rekla je zamjenica gradonačelnika Ivona Močenić.
AVD uređaji već postoje na Gradskim bazenima, nogometnom stadionu NK Istra 1961, te na Fratarskom otoku. U tijeku je postavljanje AVD uređaja na deset lokacija: punionici plina kod trgovačkog društva Plinara, parkiralištu Karolina, Gradskom groblju Monte Ghiro, upravnoj zgradi Vodovoda Pula, upravnoj zgradi trgovačkog društva Pula Herculanea, Društvenom centru Rojc, Ljekarni Veli Vrh, zgradi Istarskog narodnog kazališta-Gradskog kazališta Pula, zgradi Gradske knjižnice i čitaonice Pula, te Forumu.
Zamjenica gradonačelnika istaknula je da je cilj podignuti svijest kod nemedicinskog osoblja, u ovom slučaju građana, da se educiraju za oživljavanje AVD uređajem te da se edukacija proširi i na druge potencijalne reanimatore, nabavi veći broj AVD-a koji bi se razmjestili u što više interventnih vozila, štićenih objekata i po gradskim četvrtima, odnosno mjesnim odborima.
„Na taj bismo način mogli spasiti nekoliko života godišnje. Želimo poboljšati zdravstvenu skrb kako domicilnog stanovništva tako i velikog broja turista koji dolaze u naš grad, a ujedno postajemo još sigurniji grad za život“, zaključila je zamjenica gradonačelnika te zahvalila pulskim trgovačkim društvima, Turističkoj zajednici grada Pule, Istarskim ljekarnama i anonimnom donatoru na suradnji zahvaljujući kojoj su nabavljeni defibrilatori kao i Nastavnom zavodu za hitnu medicinu Istarske županije.
„Raduje nas što je Grad Pula prepoznao hitnu medicinsku službu kao važnog dionika u procesu edukacije i osvješćivanja sugrađana o važnosti javno dostupne rane defibrilacije. Na godišnjoj razini, hitna medicinska služba u Istarskoj županiji oživljava približno 270 do 290 osoba uz uspješnost od 25 do 27 posto, što je više od Europskog standarda i time se ponosimo zbog dobre opremljenosti, educiranosti i uvježbanosti naših ekipa. No, takav rezultat ne bi bio moguć bez pomoći koju pružaju bližnji i svjedoci kolapsa, odnosno, pozivatelji. Ključ uspjeha i veće stope preživljenja srčanog zastoja je u laicima koji započnu oživljavanje i upotrijebe AVD uređaj do dolaska tima hitne medicinske službe.
Hvalevrijedan je ovaj poduhvat Grada jer se, povećanjem broja javno dostupnih AVD uređaja, omogućuje da se laici uključe u kvalitetno oživljavanje do dolaska Hitne što direktno povećava izglede za preživljenje srčanog zastoja kod naših sugrađana, ali i svih koji nas posjećuju. Vidjeti ormarić s AVD uređajem za turiste će značiti osjećaj sigurnosti, jer je pružanje prve pomoći i primjena AVD-ova u zapadnim zemljama uobičajen postupak ljudskosti“, rekao je Dejan Martić iz Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije.
Pojasnio je Martić da je Automatski vanjski defibrilator (AVD) uređaj koji, u kombinaciji s postupkom oživljavanja, spašava život na način da 'resetira' srce tako što isporuči kontrolirani elektrošok, ako je elektrošok potreban. Naglasio je da se postavlja samo na žrtve srčanog zastoja - osobe koje su bez svijesti i ne dišu te on analizira rad srca i glasovnim i vizualnim uputama daje na znanje ako je elektrošok potreban ili nije i nadalje navodi korisnika kroz oživljavanje. Kad se netko sruši, potrebno je nazvati broj 194 i medicinskom dispečeru reći adresu hitnog slučaja (gdje je pomoć potrebna) i što se dogodilo nakon čega tim hitne odmah izlazi na intervenciju, a dispečer ostaje na liniji do dolaska hitne i postavlja važna pitanja za procjenu stanja te daje upute za prvu pomoć, odnosno, oživljavanje.
U idućem koraku pribavit će se još četiri uređaja u suradnji s Arheološkim muzejem Istre radi implementacije uređaja na frekventne turističke lokacije (Arena, Malo rimsko kazalište...) te educirati građane o defibrilatorima i načinu njihova korištenja.
AVD uređaji su dostupni svima od 0 do 24 sata, sa zvučnim uputama za korištenje na hrvatskom i engleskom jeziku te modom korištenja za odrasle i djecu. Povezani su Wi-Fi mrežom s hitnim službama te opremljeni preglednikom događaja koji pruža potpunu sliku svakog slučaja iznenadnog srčanog zastoja što omogućuje da se prije svog dolaska na mjesto događaja bolje pripreme za pacijenta, jer znaju pojedinosti o primijenjenim električnim šokovima.
Tehnologija za spašavanje ljudskih života uz njih postaje dostupna tamo gdje mogu biti od najveće koristi.
