Život

KOJA JE BILA VAŠA OMILJENA IGRA?

Nekad su se djeca igrala u dvorištu, na ulici, u šumicama, ispred zgrade...

Klikeri, karići na balinjerama, drvene Marije,  lastik kod djevojčica, policajci i lopovi, graničar, žmurice i lovice s popratnim „ententini savarakatini“, „kavalin kavalin ki že kvešto kva“ , „ultimo, pe, niente niente“  bili su ključni trenuci načina odrastanja koji je, čini se, nestao zauvijek....


 
1 min
Silvio Forza
foto: Miro Nacinovich

Klikeri, karići na balinjerama, drvene Marije,  lastik kod djevojčica, policajci i lopovi, graničar, žmurice i lovice s popratnim „ententini savarakatini“, „kavalin kavalin ki že kvešto kva“ , „ultimo, pe, niente niente“  bili su ključni trenuci načina odrastanja koji je, čini se, nestao zauvijek....

Igra je neophodna za razvoj jer pridonosi kognitivnoj, tjelesnoj, društvenoj  i emocionalnoj dobrobiti djece i mladih. Čak i povjerenstvo Ujedinjenih naroda za ljudska prava Rezolucijom 44/25 od 20. studenog 1989. priznaje igru ​​kao nepovredivo i neupitno „pravo“ svakog djeteta.

foto: Miro Nacinovich

Danas, kada su moderne tehnologije prebacile u "virtualu" poprilično velik dio naših života, i veliki dio igara događa se na mreži. Naravno, kao i kod svega, umjereno igranje za PC-em nije opasno, čak doprinosi kognitivnom razvoju. Međutim, prečesto se događa da je igranje online jedini oblik igranja za sve veći broj djece, stoga kod njih dolazi do nedovoljnog motoričko razvoja a često do nesnalaženja u društvu, odnosno asocijalnosti do patološke razine.

Sve to izgleda gotovo nepojmljivo kada pomislimo da su do prije samo nekoliko desetljeća poderane trenirke, raskrvarena koljena,  zemlja pod noktima i obavezno tuširanje ili kupanje nakon igre bile dio dječje svakodnevice.

Nekad su se djeca igrala u dvorištu, na ulici, u šumicama, ispred zgrade. Klikeri, karići na balinjerama, drvene Marije,  lastik kod djevojčica, policajci i lopovi, trija, graničar, žmurice i lovice s popratnim „ententini savarakatini“, „kavalin kavalin ki že kvešto kva“ , „ultimo, pe, niente niente“  bili su ključni trenuci načina odrastanja koji je, čini se, nestao zauvijek....


Nastavite čitati

Istra
 

Giuseppe Tartini, istarski genij bio je jedan od najvećih glazbenika 18. stoljeća

Od dječačke strasti prema Sherlocku Holmesu do više od petsto stranica istraživanja * U Galeriji El Magazeìn u Vodnjanu Mirko Schipilliti je, odgovarajući i na pitanja Germana Fiorantija, predstavio Tartinija koji izranja iz dugogodišnjih istraživanja: virtuoza, pedagoga europskog formata i istraživača zvuka, duboko obilježenog svojim piranskim korijenima

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.