Život

SEDAM SATI ZA 123 KILOMETARA OD POREČA DO TRSTA

PARENZANA: Nisu to samo vijadukti za bicikliste, tu su nekad bili vlakovi i žive željezničke stanice

Navikli smo na fotografije Parenzane u trenutnom stanju, dakle trase koja danas služi u pješačke i biciklističke svrhe. U ovom smo članku, naprotiv, ponudili nekoliko fotografija (pa i razglednicu) iz vremena kada je Parenzana bili aktivna željeznička pruga


 
2 min
Silvio Forza
Vlak Parenzane između Izola i Kopra - foto: FB L'Istria di ieri e di oggi

Navikli smo na fotografije Parenzane u trenutnom stanju, dakle trase koja danas služi u pješačke i biciklističke svrhe. U ovom smo članku, naprotiv, ponudili nekoliko fotografija (pa i razglednicu) iz vremena kada je Parenzana bili aktivna željeznička pruga

Prije tridesetak godina počela je revalorizacija, uglavnom u turističke svrhe, trase bivše pruge “Parenzane” koja je od 1. travnja 1902. sve do 1935. spajala Poreč i Trst.

Stanica Parenzane u Oprtlju - foto: FB Elio Radeticchio

Nije to bila brza pruga, od polazne do dolazne točke trebalo je putovati više od 7 sati. Dužina joj je bila 123 kilometara, obzirom da je trasa prolazila središnjim dijelom sjeverne Istre (Vižinada, Motovun) da bi poslije nastavila ka sjeverozapadu kroz gornju Bujštinu (Oprtalj, Grožnjan) do Buja pa prema obali do Savudrije i nastavila slovenskim (Portorož, Izola, Koper, Dekani) i talijanskim dijelom Istre (Muggia / Milje). Gledano s današnje perspektive, prolazila je kroz tri države: Italiju (13 km), Sloveniju (32 km) i Hrvatsku (78 km).

Parenzana kod Motovuna - foto: FB Goran Meteo Kovačević

Sveukupno se putem nalazilo 13 željezničkih stanica i još dvadesetak dodatnih stajališta. Remiza lokomotiva i radionice smještene su na stanici u Bujama, dok je u Trstu dolazni kolodvor prvotno bila stanicea Sant'Andrea, a kasnije stanica Campo Marzio, na južnom dijelu tršćanske rive, kod luke.

Parenzana kod Izole - foto: FB L'Istria di ieri e di oggi

Pogonske lokomotive bile su tipa U (austrijske proizvodnje), koja je mogla razviti do 185 kW i tipa P (talijanske proizvodnje, od 1924.) čija je maksimalna snaga bila 220 kW. Mogle su razviti brzinu do 30 kilometara na sat. Lokomotiva tipa P broj 007 izložena je u Muzeju znanosti i tehnologije u Milano (Museo nazionale della scienza e della tecnologia Leonardo da Vinci di Milano), a jedna se replika nalazi na otvorenom u Vižinadi.

Parenzana kod Žusterne, u slovenskom dijelu Istre - foto: FB L'Istria di ieri e di oggi

Parenzana je inače prometovala s malim brojem vagona (od tri do pet), međutim kroz godine raspolagala je sa je šest vagona za prtljagu, dva poštanska vagona, 28 putničkih vagona (10 vagona drugog i trećeg razreda i 18 samo trećeg razreda), 38 zatvorenih i 58 otvorenih vagona različitih tipova, pet vagona cisterni od 10 kubika vode te vagon za spašavanje i opremu.

FB: Alida Perkov

Mješoviti vagoni drugog i trećeg razreda imali su dva odjeljka drugog razreda, svaki sa šest sjedala i kupe trećeg razreda s petnaest sjedala, odnosno ukupno 27 sjedala. Odjeljak treće klase bio je odvojen središnjom prečkom od odjeljaka druge klase, koji su također međusobno podijeljeni.

Stanica Parenzane u Višnjanu (Farini), foto FB Moreno Chervatin

Navikli smo na fotografije Parenzane u trenutnom stanju, dakle trase koja danas služi u pješačke i biciklističke svrhe. U ovom smo članku ponudili, naprotiv, nekoliko fotografija (pa i razglednicu) iz vremena kada je Parenzana bili aktivna željeznička pruga.

Most Parenzane preko Dragonje - foto: FB Marino Stornoga


Nastavite čitati

Istra
 

SANJA RADOLOVIĆ: "Gospodine Miletiću i gospođo Antić, istina boli - ali bolesno zdravstvo u Istri boli još više"

"Pravomoćnom sudskom presudom dokazano je  da su 2 natječaja (1 za specijalizaciju ortodoncije, a drugi za ravnatelja) nepravilno provedena (da ne upotrijebim neku drugu riječ, koja kod Vas budi visoku dozu agresivnosti). Time ste otjerali jednu mladu i sposobnu liječnicu iz naše Istre, koja se usudila progovoriti i izboriti se sudskim putem da ispravi nepravdu koja joj je nanesena", poručila je Radolović pročelnici Gordani Antić, zamjenici kandidata za istarskog župana Borisa Miletića

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.