Život

potrebno podizanje svijesti

Pežorativnom upotrebom riječi "autističan" stereotipiziraju se osobe s autizmom

Autori podsjećaju na upotrebu i ulogu jezika u dehumanizaciji, ugnjetavanju i diskriminaciji određenih skupina, poput židovskih građana tijekom nacističkog režima u Njemačkoj, Tutsija u genocidu u Ruandi 1994., crnaca SAD-u od 1619., žena kroz povijest ili gay i osoba s invaliditetom danas


 
2 min
HINA

Autori podsjećaju na upotrebu i ulogu jezika u dehumanizaciji, ugnjetavanju i diskriminaciji određenih skupina, poput židovskih građana tijekom nacističkog režima u Njemačkoj, Tutsija u genocidu u Ruandi 1994., crnaca SAD-u od 1619., žena kroz povijest ili gay i osoba s invaliditetom danas

U Hrvatskoj je potrebno podizanje svijesti među medijskim djelatnicima i javnim osobama kako bi prepoznali da, pežorativnom upotrebom riječi "autističan" i "autistički", stereotipiziraju osobe s autizmom, jedan je zaključaka novog broja časopisa Collegium antropologicum.

U temi posvećenoj nekim društvenim aspektima jezika u hrvatskom javnom diskursu, u jednom od tekstova se ističe da način na koji se govori ili piše o ljudima ima ključnu ulogu u tome kako ih se percipira, a to zauzvrat utječe na njihov položaj u društvu.

Autori podsjećaju na upotrebu i ulogu jezika u dehumanizaciji, ugnjetavanju i diskriminaciji određenih skupina, poput židovskih građana tijekom nacističkog režima u Njemačkoj, Tutsija u genocidu u Ruandi 1994., crnaca SAD-u od 1619., žena kroz povijest ili gay i osoba s invaliditetom danas.

Jezik prvi korak u marginalizaciji određene skupine

U tim i drugim slučajevima, jezik je bio prvi korak u marginalizaciji određene skupine, ističe se.

Skupina autora analizirala je upotrebu riječi "rod" i "spol" u hrvatskom jeziku te utvrdila da je ona povezana s mnogim problemima i nedosljednom uporabom. Ti se izrazi, kažu, ponekad koriste kao sinonimi, odnosno rod se koristi umjesto spol, a ponekad kao kvazisinonimi, tj. rod kao ispravniji način izražavanja spola često pod utjecajem engleskog jezika.

Naime, napominju, promjena izvanjezične stvarnosti izazvala je nova značenja ionako višeznačne riječi "rod", dok se značenje riječi "spol" nije bitno promijenilo.

"Rod" je dobio nova značenja i pod utjecajem engleske riječi "gender", koju ne treba automatski prevoditi pomoću roda, navode autori teksta i ističu da bi se možda moglo govoriti o biološkom, društvenom, sociološkom, antropološkom i psihološkom spolu, a da se rod koristi samo za opise nebinarnih situacija.

U jednom tekstu analiza se obraćanje publici i stoji da je uljudno to raditi koristeći parove ženskog i muškog roda poput "dame i gospodo", uz naglasak kako je pristojno koristiti prvo ženski, a zatim muški par.

Autori navode i primjere kada nema jezičnih razloga za korištenje parova ženskog/muškog roda, jer imenica muškog roda označava osobe oba spola, osobito u množini. Primjer toga je i nepotrebno obraćenja "drage gošće i gosti" jer  "dragi gosti“ obuhvaća i muške i ženske članove publike.

'Snažnija' je želja kako sačuvati obraz

Među inim tekstovima nalazi se i onaj o upotrebi eufemizama u govoru, pri čemu se ističe kako - unatoč načelima da javna komunikacija počiva na maksimalnoj kvaliteti, odnosno istini, umjerenoj dužini, pridržavanju teme i izbjegavanju nejasne i dvosmislenosti - ipak jasno postoji potreba za korištenjem manipulativnih oblika i eufemizama koji ne poštuju navedena načela.

Intenzivnija od želje i potrebe da budemo jednoznačni u komunikaciji je želja da sačuvamo obraz, prije svega vlastiti.

Eufemizmi su subjektivno stajalište govornika koji želi postići pozitivan učinak u komunikaciji, a njihovom upotrebom imenujemo ekstralingvističke objekte, ali govorimo i o sebi, odnosno izražavamo svoje stavove. Zato su eufemizmi neizostavan dio svakog sofisticiranog, profinjenog i pristojnog stila, zaključuje se u časopisu.


Nastavite čitati

Tužiteljstvo opet optužilo Todorića i još 22 osobe

Prema optužnici, Todorić i njegovi najbliži suradnici terete se da su od 4. siječnja 2010. do travnja 2017. preko tih 13 tvrtki s kojima su poslovno surađivali unovčivši mjenice pribavljali novac za prikriveno financiranje Agrokora. Optužnica je bila podignuta u svibnju 2021., a Općinski sud u Novom Zagrebu u travnju ju je ove godine vratio tužiteljstvu na doradu. U tom postupku tužiteljstvo Todorića i još 22 osobe tereti da su preko mjenica i factoring društva prikriveno financirali Agrokor, pri čemu je pričinjena šteta od 18 milijardi kuna

Istra
 

ISTRA I DALJE BEZ STAMBENE ZAJEDNICE ZA OSOBE S AUTIZMOM Pregovori s Gradom Pulom nisu urodili plodom. U vodu pada i 11 i pol milijuna kuna težak EU projekt?

U Istri ne postoji nijedna stambena zajednica za osobe s autizmom, za razliku od drugih krajeva Hrvatske. Pregovori koje je Udruga za autizam Istra vodila s Gradom Pulom nisu imali rezultata, a gdje se stalo s projektom Europskog socijalnog fonda koji je napokon trebao omogućiti organizirano stanovanje osobama s autizmom u Istri, od v.d. ravnateljice Centra za rehabilitaciju Pula, u kojem je projekt pokrenut prije nekoliko godina - nismo uspjeli doznati. Roditelji na sve kažu: Izvisili smo!

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.