POBUNA U PULSKOJ BOLNICI: Zbog premalo instrumentarki smanjen broj operacija i ugrožena kvaliteta medicinske usluge?

Istra24 u posjedu je dopisa koji je prije dva tjedna ravnateljstvu bolnice uputila glavna sestra centralnog operacijskog bloka Martina Drljepan. U dopisu se na prilično dramatičan način opisuje situacija u pulskim operacijskim salama u kojima je zbog deficita instrumentarki ugrožena kvaliteta kirurške zdravstvene usluge.

Medicinske sestre žale se da je zbog smanjenog broja zaposlenih u kirurškim salama smanjen i broj operacija te da se povećava mogućnost pogreške i infekcija te generalno smanjuje kvalitetu rada. 

Instrumantarke tvrde da u okolnostima kadrovskog  „kolapsa“ najava njihovog angažmana u Objedinjenim hitnom bolničkom prijamu (OHBP) može dovesti da ozbiljne prijetnje zdravlju i sigurnosti pacijenata, kao i do neželjenih posljedica i loših ishoda liječenja.

Zbog svega navedenog, glavna sestra Martina Drljepan zatražila je pisano pojašnjenja od ravnateljice bolnice Irene Hrstić ali ga dosad nije dobila.

Irena Hrstić: Od 2019. obrazlažemo kadrovske potrebe za Novu bolnicu

Objašnjenja navedenih spornih detalja u pulskim operacijskim salama od Irene Hrstić zatražili smo stoga mi. Prije odogovora na pitanja, Hrstić je iznijela uvodno obrazloženje u kojem se pohvalila angažmanom svojih zaposlenika.

- Uvodno moram naglasiti da je Opća bolnica Pula jedina zdravstvena ustanova sekundarne zdravstvene zaštite u Istarskoj županij, kategorizirana kao „Županijska bolnica regionalnog značaja IIa“ što posljedično znači da je jedina u obvezi osigurati zdravstvenu uslugu na sekundarnoj razini u svim ugovorenim djelatnostima, i po svim kategorijama prioriteta, pojednostavljeno rečeno: akutnu / hitnu i elektivnu zdravstvenu uslugu.

Do sada, privremene reorganizacije rada rađene su nebrojeno puta i svaki puta ravnateljstvo i ostale odgovorne osobe vodile su se samo jednom činjenicom – osiguravanje sigurne, stručne i kvalitetne zdravstvene usluge prema prioritetima i prema kadrovskim mogućnostima, ustvrdila je Irena Hrstić.

- O kadrovskoj problematici i projekciji kadrovskog stanja naše zdravstvene ustanove kontinuirano komuniciramo s mjerodavnim institucijama, uključivo Skupštinom Istarske županije, još od, sada već davne, 2019. godine kada se započelo s obrazlaganjem kadrovskih potreba za puno funkcioniranje nove bolnice.

Uprkos problematici zdravstvenih kadrova kod nas, kao i u drugim ustanovama, i drugim regijama, bolnica svakogodišnje ima porast broja pruženih usluga, sve zahvaljujući predanosti rada zaposlenika. Dapače, pruža i usluge koje nisu naša primarna obveza ali kao jedina trajno dostupna ustanova, to i činimo. Što se posebno uočava u problematičnim periodima, kao što je turistička sezona, objasnila je Hrstić.

Potom je ušla malo detaljnije u problematiku rada u kirurškim dvoranama.

Za razumijevanje ove ciljane problematike, tvrdi Hrstić, važno je znati da rad „velikih“ operacijskih sala ovisi o timu djelatnika različitih, ali radnim procesom povezanih (ovisnih), djelatnosti:

• Operater (kirurg, ginekolog, otorinoraringolog, oftalmolog)
• Instrumentarka/instrumentar (medicinska sestra/tehničar)
• Anesteziolog
• Anestetičarka/anestetičar (medicinska sestra/tehničar).

Dakle, ako samo jedna osoba od gore navedenih nedostaje, operativni program u operacijskoj sali ne može biti izveden, objasnila je Hrstić i onda se fokusirala na ključno pitanje o deficitu sestri instrumentarki u pulskoj bolnici.

Instrumentarke: Fali nas pola! Ravnateljica: Nije istina!

Naime, u dokumentima koje smo imali priliku vidjeti kaže se da često u dvoranama radi samo jedna instrumentarka što je ispod dozvoljenog minimuma. Od 42 instrumentarke predviđene sistematizacijom navodno ih trenutno efektivno radi tek 22.

- Točna je informacija da su sistematizirana 42 radna mjesta. Ovaj broj podrazumijeva broj instrumentarki potreban za puni opseg rada 10 operacijskih sala koje su nam na raspolaganju. Dakle, za situaciju u jednom trenutku u budućnosti, kada budemo imali dovoljan broj djelatnika, ne samo instrumentarki, nego i anestetičara, anesteziologa i kirurga, objašnjava Hrstić.

Ona nam je dostavila i statistiku broja zaposlenih instrumentarki po godinama, u mjesecu lipnju.

Hrstić nadalje tvrtdi da navedeni broj instrumentarki (29) osigurava nesmetani rad minimalno 5 operacijskih sala koje su „u grubo“ podijeljene na: 3 kirurške, 1 ORL, 1 ginekološku.

- Zaključno, aktualno dostupan, kako ste naveli „efektivan“ broj instrumentarki dovoljan je za postojeći broj „velikih operacijskih sala“. Istina, neophodna je filigranska koordinacija rada svih kategorija zaposlenika, naglasila je ravnateljica Hrstić.

Na nekim operacijama samo jedna instrumentarka!

Međutim, iz operacijskih dvorana dolaze drukčije informacije. "Filigranska koordinacija" često je na rubu pucanja. Instrumentarke tvrde da u samom startu imaju po 16 do 30 prekovremenih sati. Organizacija djelatnosti u sali je, kako tvrdi nekoliko djelatnika s kojima smo pričali, lošija nego u staroj bolnici, a nije točno ni da radi samo pet sala.

Djelatnici kažu da na nekim operacijama radi samo jedna instrumentarka koja ponekad opslužuje nekoliko operacijskih stolova. Na pitanje je li točno da je na nekim operacijama prisutna sam jedna sestra (naši izvori kažu da se upravo to dogodilo prošlog tjedna) dobili smo sljedeći odgovor:

- Nikada se nije dogodilo da jedna instrumentarka opslužuje nekoliko sala istovremeno. Po mojem saznanju, nikada se nije desilo niti da jedna instrumentarka radi sama u jednoj sali. Nužno je da su minimalno dvije, a za neke zahvate i tri istovremeno. Ali, da, bilo je situacija da jedna instrumentarka, kada završi program jedne sale, nastavi raditi u drugoj sali, dodatno je pojasnila Hrstić. Ona priznaje da je zbog deficita instrumentarki, djelomično smanjen operacijski program.

Usko grlo: Tko određuje prioritete kod smanjenog broja operacija?

Ravnateljicu smo pitali na koji se način u takvim okolnostima određuju prioriteti za operiranje?

- U situacijama kada nedostaju instrumentarke zbog većeg broja bolovanja ili većeg broja djelatnika na godišnjem odmoru, kao što je to slučaj posljednjih tjedana, primorani smo, zbog te činjenice, smanjiti broj operativnih zahvata. Dakle, broj dostupnih operacijskih sala prilagođava se broju „efektivno“ dostupnih djelatnika bilo koje od gore navedene 4 kategorije.

Prioritet provođenja određuje operater u dogovoru s voditeljem i glavnom sestrom centralnog operacijskog bloka, a mandatorni prioritet daje se ovisno o kliničkom stanju pacijenta odnosno daje se hitnim / životno ugrožavajućim operativnim zahvatima u odnosu na elektivni zahvat, rekla nam je Hrstić.

Na pitanje je li točno da deficit instrumentarki povećava mogućnost pogreške i infekcija te smanjuje kvalitetu rada što je posebno izraženo u turističkoj sezoni kada je povećani broj zahvata, ravnateljica pulske bolnice odgovara:

- Apsolutno točna činjenica, ali nikada se ne ide u takav rizik. Kao što je i točna činjenica da u turističkoj sezoni je povećani broj hitnih zahvata, ali se onda smanjuje broj elektivnih zahvata. Tako da sumarno nema povećanog kumulativnog broja zahvata ali je izmijenjen omjer, odnosno karakter operativnog zahvata, rekla je Hrstić.

Naši izvori tvrde da je zbog premalog broja instrumentarki došlo do stvaranja uskog grla zbog kojeg se nagomilao i veći broj bolesnika s kancerogenim bolestima koji zahtijevaju operacije. Osim toga, ističu, u sezoni su zbog karaktera ozljeda, operacije puno kompleksnije što zahtijeva značajno veći angažman sestara.

U reorganizaciju se krenulo temeljem zahtjeva s "terena"

Ravnateljicu pitamo može li dodatno smanjen broj instrumentarki dovesti da ozbiljne prijetnje zdravlju i sigurnosti pacijenata, te može li dovesti do neželjenih posljedica i loših ishoda liječenja?

- Naravno da može, ali nikada nikome to nije palo napamet, odnosno nikada nikome nije palo napamet da prihvati visoki rizik nepovoljnog ishoda liječenja odnosno visoki rizik pojave neželjene posljedice, na pomalo neodređen način odgovorila je Irena Hrstić.

Pitamo je i hoće li činjenica da u takvim okolnostima dio instrumentarki prelazi na Objedinjeni hitni bolnički prijam (OHBP) dodatno otežati problem?

- U razgovorima koji se vode već više od mjesec dana s odgovornim osobama gore navedenih kategorija djelatnika, nikada nije rečeno da netko „prelazi“ raditi u OHBP već da bi radi povećanog opsega rada zbog turističke sezone, i radi povećanja brzine obrade pacijenata u OHBP-u, trebalo organizirati rad na način da se u ispomoć OHBP-u dodijeli osobama konkretnih kompetencija. Ispomoć u radu „kirurške ambulante OHBP-a“, dakle identične kompetencije.

U ovu reorganizaciju rada ušlo se radi prijedloga i zahtjeva „s terena“. To u konačnici znači da bi svakoj osobi, po rasporedu, ispalo, da odradi „po koju smjenu od 8 sati rada“ u kirurškoj ambulanti OHBP-a umjesto u matičnoj djelatnosti. Ne samo instrumentarke iz centralnog operacijskog bloka, već i instrumentarke iz djelatnosti jednodnevne kirurgije, objasnila je Hrstić.

Glavna sestra: Mogućnost pogreške je velika!

Zaključno smo zatražili obrazloženje činjenice da je glavna sestra iz operacijskih dvorana od ravnateljstva tražila pisani odgovor o razlozima angažmana u OHBP-u ali ga zasad nije dobila.

- Istina je da se u dopisu traži pisano obrazloženje. Po pristiglom dopisu, osobno sam razgovarala s glavnom sestrom centralnog operacijskog bloka o sadržaju dopisa, te je informirala da ćemo konačan stav reorganizacije rada iznijeti i tada dostaviti informaciju u pisanoj formi (iako je usmena jasno poznata već duže vrijeme), po održanoj sjednici stručnog vijeća, koja je bila u utorak. Točno tada kada je i uslijedio vaš telefonski poziv, objasnila je Hrstić.

- Ponavljam, ovo nije prvi put da se u bolnici radi reorganizacija rada ovisno o potrebama djelatnosti. Turistička sezona je svake godine, a da ne spominjemo reorganizacije rada tijekom COVID epidemije. Istina, nikada reorganizacija rada nije realizirana bez prigovora, ali uvijek je konačan ishod onaj koji je usuglašen sa svim dionicima, i uvijek s mandatornim ciljem osiguravanja pružanja stručne, kvalitetne, pravodobne i sigurne zdravstvene usluge, zaključila je Hrstić.

Kako doznajemo, nakon našeg upita krenula je velika istraga o tome tko je mogući izvor naših informacija i tko nam je dostavio upozoravajuće pismo. Naši nam izvori kažu da je o svim detaljima izvješteno Ministarstvo zdravlja i nadležna komora od kojih je zatražen nadzor.

- Slanje instrumentraki u ovim okolnostima na hitni prijam je jednako tome da pilot prije leta ide raditi check in pa onda ide vozit avion, kažu nam pobunjene instrumentarke.

Situaciju u operacijskim dvoranama nastavljamo pratiti i dalje. Dosad je iznesen samo dio problema. U materijalima koje imamo, ukazuje se i na pojavu mobinga u operacijskim salama.