Marinko Šimićević bio je poznat i priznat pilot, ali i instruktor brojnim mladim pilotima, najprije tijekom Jugoslavije, a potom i u Hrvatskoj. Poznat je i po tome što je vojnim avionom dočekao papu Ivana Pavla II 1994. godine iznad Lošinja
Marinko Šimićević bio je poznat i priznat pilot, ali i instruktor brojnim mladim pilotima, najprije tijekom Jugoslavije, a potom i u Hrvatskoj. Poznat je i po tome što je vojnim avionom dočekao papu Ivana Pavla II 1994. godine iznad Lošinja
Proteklog vikenda preminuo je poznati hrvatski vojni pilot nadzvučnih aviona Marinko Šimićević koji je svoju mladost proveo u Vodnjanu. Pogreb je bio danas u 13 sati u Šišanu, a njemu u čast istarskim nebom preletio je vojni avion MiG.
Inače, Marinko Šimićević bio je poznat i priznat pilot, ali i instruktor brojnim mladim pilotima, najprije tijekom Jugoslavije, a potom i u Hrvatskoj. Poznat je i po tome što je vojnim avionom dočekao papu Ivana Pavla II 1994. godine iznad Lošinja i preuzeo od Amerikanaca koji su ga do tuda pratili.
Inače, Vodnjanci su izuzetno ponosni na svoja tri pilota, a uz Šimićevića, tu su i Željko Jelenić i Vladimir Mikac te je krenula inicijativa da im se posveti jedna ulica ili pak aleja vodnjanskih pilota.
Svoja iskustva i dojmove s ovog iznimnog planinarskog pothvata podijelit će Katja i Denis Fable te Aleksandra Marinović, članovi Planinarskog društva Skitaci iz Labina, koji su u srpnju ove godine uspješno osvojili Uhuru Peak, najvišu točku Kilimandžara i najviši vrh Afrike, na 5.895 metara nadmorske visine
Prvi je ovo pokušao ostvariti najdugovječniji direktor umaškog ATP turnira Slavko Rasberger, ali u doba kad je on bio na toj poziciji, vodstvo ATP-a nije bilo spremno zadirati u prilično čvrstu strukturu tadašnjeg kalendara natjecanja. Naime, smatrano je da bi se takvom promjenom smanjio broj europskih turnira na zemljanoj podlozi u ljetnom razdoblju te istodobno napravila konkurencija američkim turnirima na tvrdoj podlozi koji su se održavali u sličnim terminima
Posvećena je Šavrinkama i Ćićkama, ženama koje su krajem 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća trgovinom i radom pridonosile opstanku svojih obitelji. Šavrinke su putovale između istarskog zaleđa i obalnih gradova, osobito Trsta, gdje su prodavale jaja i druge domaće proizvode. Njihove priče svjedoče o poduzetnosti i ustrajnosti žena te važnoj ulozi prekogranične trgovine u povezivanju ljudi i zajednica
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
