Živimo u kapitalizmu, te možemo vidjeti koliko kvalitetnog vremena roditelji provode sa svojom djecom i to za posljedicu ima situaciju s kakvom smo danas okruženi. Primjeri toga su djeca koja kasno progovaraju, imaju dosta problema s pozornošću i motorikom što sve može biti i je posljedica odgajanja djece i mladih s ekranima. Za to smo odgovorni generalno kao društvo, ističe psihologinja Tihana Fontana
Živimo u kapitalizmu, te možemo vidjeti koliko kvalitetnog vremena roditelji provode sa svojom djecom i to za posljedicu ima situaciju s kakvom smo danas okruženi. Primjeri toga su djeca koja kasno progovaraju, imaju dosta problema s pozornošću i motorikom što sve može biti i je posljedica odgajanja djece i mladih s ekranima. Za to smo odgovorni generalno kao društvo, ističe psihologinja Tihana Fontana
Za desetak dana u prostorima Pučkog otvorenog učilišta u Vodnjanu s radom kreće savjetovalište i psihološka pomoć za mlade na Vodnjanštini.
Razgovarali smo s voditeljicom ovog hvalevrijednog projekta psihologinjom Tihanom Fontana koja nam je iznijela situacije i probleme s kojima se mladi susreću te kako će funkcionirati projekt, s kakvim se problemima mladi danas suočavaju i što zajednica može poduzeti kako bi se mladima olakšao prijelaz iz djetinjstva u odraslu dob.
Fontana je psihologinja koja je zaposlena u Dječjim vrtićima Petar Pan u Vodnjanu te je volonterski angažirana kao tajnica Društva psihologa Istre.
Podsjetimo da smo početkom ove godine pisali o Projektu "Mind", inicijativi Savjeta mladih Grada Vodnjana koju nam je predstavio predsjednik Savjeta Kristijan Opačak. Tada nam je Kristijan kazao da je projekt zamišljen kao psihološka pomoć i savjetovalište za mlade od 15 do 30 godina s područja Vodnjanštine. Grad Vodnjan se uključio u inicijativu Savjeta mladih s potrebnim financiranjem te je angažirana psihologinja.
Fontana nam odmah kaže da su joj u fokusu projekti i programi za lokalnu zajednicu, a pošto je vodnjanski Savjet mladih s predsjednikom Kristijanom Opačkom inicijator ove ideje, smatra da je to jedna poželjna inicijativa u današnjim ubrzanim vremenima. Ističe da je projekt usmjeren na populaciju od adolescencije pa do mlade odraslosti, što se smatra kritičnim razdobljem života.
Cilj projekta poručuje Fontana je da se više radi na preventivi nego na kurativi, odnosno kada osoba već ima neki psihički poremećaj.
- Do 75 posto svih psihičkih problema kod mladih se javlja do sredine dvadesetih godina, a 50 posto do četrnaeste godine starosti. Poremećajem se smatra sve ono što otežava svakodnevno funkcioniranje. Neki statistički podaci pokazuju da je u zadnjih godinu dana zabilježen porast psihičkih poremećaja od 300 posto kod mladih što je jedan izrazito zabrinjavajući podatak, te svaka peta mlada osoba ima neki psihički poremećaj, ističe Fontana te nadodaje o ciljevima psihološke pomoći:
"Ono što želimo postići s ovim projektom je psihološko savjetovanje, a to nije isto što i psihoterapija. Savjetovanje je uglavnom usmjereno na psihičke smetnje koje svatko od nas proživljava u svom životu, a posebno mladi, jer se radi o razdoblju velikih promjena i prekretnica, te donošenja odluka, poput nastavka školovanja ili zapošljavanja, odlazak od obitelji, stambeno zbrinjavanje i još mnogo drugih.
Sve su to problemi i izazovi koji su uobičajeni, a psihološkim savjetovanjima možemo omogućiti upravljanje sa stresom i emocijama koje se javljaju u toj dobi, poput prekida romantičnih veza, pronalaska svojih interesa, odnosa koji su u nekom trenutku narušeni, pa je jako bitno da uz sebe imaju stručnu osobu koja će im u prevladavanju problema i izazova pomoći", poručuje Fontana.
Psihoterapija je usmjerena na traženje uzroka, odnosno na tretmanski dio u smislu promjene nefunkcionalnog ponašanja veli nam Fontana te naglašava da je funkcija psihoterapije osposobiti osobu za funkcionalno ponašanje u svakodnevnom životu.
"Koliko god se još uvijek radilo o tabu temi, mi ćemo s psihološkim savjetovanjem pomagati u prevladavanju nabrojanih problema i izazova. Ako se ipak pokaže da je nekim osobama potrebna psihoterapija, taj dio ćemo dogovoriti sa Savjetom mladih Vodnjana i Gradom Vodnjanom.
Što se tiče anksioznosti i depresije koja je učestala kod mladih, radi se o emocionalnim poremećajima i problemima, te su oni i najučestaliji u toj dobi. Osim toga u današnje vrijeme su jako prisutni problemi u prehrani, odnosno poremećaji hranjenja, poput anoreksije, bulimije i prejedanja, te ortoreksija, odnosno pretjeranog vođenje brige o svom izgledu, kada mladi paze na unos kalorija, o odlasku na treninge, dakle na ono što je prenaglašeno", ističe Tihana o nekim poremećajima koji se javljaju kod mladih.
Fontana nam kaže da su također u zadnje vrijeme kod djece i mladih jako prisutni poremećaji u ponašanju u smislu poremećaja pozornosti i hiperaktivnosti što se naziva ADHD.
- Kada promatramo taj poremećaj i ne samo taj dolazimo da su uzroci u hrani i digitalnim alatima poput mobitela, tableta i drugih 'gadgeta' koji se pretjerano koriste, te pretjerano bivanje na društvenim mrežama i izloženom sadržaju na njima tako mijenjaju funkcionalnost mozga.
Iz iskustva rada u vrtićima mogu potvrditi da se radi o velikom problemu upotrebe ekrana. Ne možemo pobjeći od toga da je odgovornost na odraslima koji ih trebaju usmjeravati i biti primjer. Tehnologija danas, kao i medicina brzo napreduju, ali to je i svojevrsni dvostruki mač, poručuje Fontana.
Tihana nam iznosi viđenje poznatog kanadskog liječnika Gabor Matéa, koji kaže da nisu traume samo one koje su posljedice ratova, zlostavljanja, i nekih drugih oblika nasilja, već i svaka ona druga mala stvar koja nas promijeni tako da više ne možemo funkcionirati na isti način kao prije toga. Maté također ističe da nikada kao društvo nismo više govorili o zdravlju, a zdravlje nam generalno nikada nije bilo narušenije.
- Živimo u kapitalizmu, te možemo vidjeti koliko kvalitetnog vremena roditelji provode sa svojom djecom i to za posljedicu ima situaciju s kakvom smo danas okruženi. Primjeri toga su djeca koja kasno progovaraju, imaju dosta problema s pozornošću i motorikom što sve može biti i je posljedica odgajanja djece i mladih s ekranima. Za to smo odgovorni generalno kao društvo, ističe Fontana, te nadodaje o tri faktora koji utječu na mentalno zdravlje:
"Biološki čimbenici, poput genetike, hormona, čak i spol, dakle ono što je genetski predodređeno, a s druge strane imamo neke psihološke čimbenike, poput osobnosti, upravljanja sa stresom i emocijama, samopoštovanjem..., i treća skupina o kojoj se danas jako puno govori, a to su socijalni faktori, jer danas živimo u razdoblju koje je više nego ikada neizvjesno, nesigurno i dvosmisleno, a što je prisutno u zadnje četiri godine počevši s pandemijom, potresom koji se dogodio na Baniji i u Zagrebu, blizina rata u Ukrajini te je sve skupa stvorilo jedan veliki kaos oko nas, koji je utjecao na mentalno zdravlje mladih kaže Fontana.
O tome kako je pandemija utjecala na mlade kaže da ćemo na žalost to tek vidjeti, budući da su mladi u to vrijeme imali online nastavu, te su time jako puno izgubili što se tiče socijalnih kontakata i kontakta sa samima sobom, zbog bivanja pred ekranima koji ne mijenjaju samo funkcionalnost mozga, već i realnost.
"Na samom dnu, kao temelj, naših potreba su fiziološke potrebe, spavanje, odmor, hrana, piće, seksualni odnosi i druge, a nakon zadovoljavanja tih, potreba je za zadovoljavanjem psihološke i fizičke sigurnosti, jer sve je to puno naglašenije u mladosti, i onda mlada osoba ne zna kakva joj je budućnost te je sve puno neizvjesnosti.
Samopoštovanje je jedan od temelja mentalnog zdravlja, pa tako mladi s narušenim samopoštovanjem u djetinjstvu imaju puno veće šanse uključit se u neka rizična ponašanja, poput raznih ovisnosti, eksperimentiranje sa seksualnim ponašanjem, i drugo, a to može biti rizični faktor za razvijanje mentalnih poremećaja", naglašava Fontana.
- Primjetno je, iako nema službenih statistika o stanju na Vodnjanštini, da mladi u sve mlađoj dobi konzumiraju alkohol i opojna sredstva, kaže Fontana, te navodi da ono što je stvarno zabrinjavajuće sa stručnog stajališta, činjenica da je na tržištu sve više sintetičkih droga koje još uvijek nisu prepoznate.
"Dogodi se da mlada osoba završi na hitnoj pomoći, a da niti krvna pretraga ne može utvrditi o čemu se radi jer je takva sintetika u pitanju, dok se je nekada to moglo znatno lakše utvrditi", kaže o velikom rasponu narkotika na tržištu.
Vršnjačko nasilje je tema o kojoj se jako puno govori, Fontana nam kaže kako ono postoji oduvijek i svugdje, te ističe da ono što je danas drugačije, je da se nekada sigurnost doma smatrala mjestom bez vršnjačkog nasilja, dok danas sigurnost doma više nije sigurna jer postoji 'cyber bullying' gdje djeca mogu biti maltretirana u svom domu.
Fontana apelira na poticanje kritičkog razmišljanja, te naglašava da tu odgovornost imaju roditelji, ali i odgojno-obrazovni djelatnici, te programi koji mlade trebaju poticati da kritički pristupaju, da odlučuju s kim će biti prijatelji i koga će pratiti na društvenim mrežama.
- Ta mlada osoba koja ima izgrađeno samopoštovanje i zna da vrijedi kao osoba, kazat će nakon maltretiranja da ju je to taklo, ali neće ju ta činjenica baciti u ponor", veli o važnosti kritičkog razmišljanja.
"Ideja rada Savjetovališta za mlade je da ponudimo dostupnu psihološku podršku. Za početak će to biti jedan dan u tjednu i to četvrtkom od 17 do 20 sati, što znači tri termina u prostorima Pučkog otvorenog učilišta u Vodnjanu, kojem ovim putem zahvaljujemo na suradnji u ustupanju prostora. Distribuirat ćemo anketu kako bismo ustanovili kakva je potreba i odaziv mladih za psihološkom podrškom, ako se pokaže da je potreba veća, to ćemo razmotriti u suradnji sa Savjetom mladih i Gradom Vodnjanom o daljnjim mogućnostima.
Mladi će se moći javiti osobno i online, mada preferiram kontakt uživo. Imat ćemo poveznicu na kojoj će biti kalendar za rezerviranje termina. Link će biti dostupan u anketi, a mladi se mogu javiti i Savjetu mladih Vodnjana putem društvenih mreža ili emaila (kontakt podaci su na kraju članka op.a.), poručuje Fontana.
Iako postoji cijeli niz problema u društvu, Tihana želi pohvaliti 'generaciju Z' današnje dvadesetogodišnjake, od koji je većina sada već na tržištu rada, a to je činjenica da su dosta usmjereni na zadovoljavanje nekih svojih potreba u odnosu na prijašnje generacije.
"Takav stav za posljedicu znači češće mijenjanje radnih mjesta. Mladi se odlučuju na promjenu i traže nešto što ih više ispunjava i zadovoljava, bilo da se radi o financijskom aspektu ili napredovanju, ili nekom drugom njima bitnom faktoru.
Promijenila se ta generacijska paradigma, nema više onog: 'šuti, budi tu gdje jesi i radi'. Druga bitna stvar je da oni malo po malo miču tu stigmu psihičkog i mentalnog zdravlja u smislu da se sve više među njima može čuti da međusobno komuniciraju kako idu kod psihologa ili psihoterapeuta", kaže o 'generaciji Z'.
Glavnim ciljevima mentalnog zdravlja Tihana navodi funkcioniranje i produktivnost, te imanje ispunjavajućih odnosa i slobodnog vremena, kao i uspješnost, te djelotvornost u društvu s ostvarivanjem svojih potencijala.
Fontana na kraju apelira na roditelje budućih adolescenata da s njima grade čvrste odnose, te im ukažu na granice, ali isto tako pruže toplinu, otvorenost, povezivanje, povjerenje, rad na samopoštovanju kod vlastitog djeteta i poticanje na samostalnost i preuzimanje odgovornosti.
- Mlade treba poticati na stvaranje dobrih navika i rutina, stvaranje mentalne higijene, odnosno omogućiti si dovoljno sna, odmora, kretanja i tjelesnih aktivnosti koje pružaju užitak, te raznolika prehrana, i neke stvari koje često u ovoj brzini današnjice zanemarujemo, poručuje za kraj Fontana.
Predsjednik Savjeta mladih Grada Vodnjana-Dignano Kristijan Opačak poziva sve mlade na području Vodnjanštine da se odazovu psihološkom savjetovanju ako osjećaju da imaju potrebu porazgovarati sa stručnom osobom koja im može pomoći. Naglasak je na anonimnost i privatnost tako da mladi mogu biti sigurni da sve ostaje u povjerenju između njih i psihologinje.
Projekt "MIND" službeno počinje kroz desetak dana, a mladi se psihologinji mogu javiti i prije početka kako bi osigurali termin na vrijeme.
Kontakt: 099 193 7174 ili email: savjet.mladih@vodnjan.hr
Link za rezerviranje terimina i anketu ovdje.
Radovi će obuhvatiti izgradnju rotora na Fažanskoj, raskrižju s Ulicom Valelunga i raskrižju s Tršćanskom. Na Velom Vrhu, odnosno na raskrižju s Paduljskim putom i Creskom, D75 će se izvesti u formi podvožnjaka te će se uz postojeći most kod raskrižja s Tršćanskom dograditi i novi kojim će prolaziti dodatne dvije prometne trake
Njegova otpornost, agresivnost, veliki reprodukcijski potencijal i tolerancija na širok raspon uvjeta čine ga jednom od najagresivnijih invazivnih vrsta u Mediteranu * Rješenje ipak postoji
Na pitanje je li točno da mu je istekla osobna iskaznica i da nema prebivalište na području Grada Umaga, Galović kaže da to nije točno, i da mu iskaznica ističe 10. veljače 2025. godine. Naveo je da mu je na osobnoj iskaznici navedena adresa Školska 5 na području Umaga, no da je u međuvremenu preselio na drugu adresu gdje i sada živi, ali također na području grada Umaga
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
