Pula je dobila muzej posvećen istarskom vinu. Doris Cerin Otočan: "Bilo nam je bitno prenijeti ljudima tu esenciju vina, pretočenu kroz povijest, tradiciju i umjetnost"

Povijest proizvodnje vina, još od antičkog dobra, sve o tome kako se nekada proizvodilo i čuvalo vino, kako četiri vrste istarske zemlje utječu na okus i boju vina i koje radove vinograd i vino zahtijevaju kroz četiri godišnja doba - sve to i puno više od sada možete doznati u prvom Muzeju vina Istre koji se ovog tjedna otvorio u Puli, u prostoru nekadašnje banke na adresi Sergijevaca 11.

Muzej vina, nakon muzeja posvećenog maslinovom ulju, Puljani i njihovi gosti, dobili su zahvaljujući entuzijazmu dvije porodice koje je prvo spojilo prijateljstvo, a onda i poslovna ideja - obitelji Otočan i Kostadinov, dugogodišnjeg televizijskog urednika.

Moderan prostor koji spaja tradiciju i suvremenost

Na tristotinjak kvadrata, tik do Foruma, nalazi se moderan, interaktivni prostor koji spaja tradiciju i suvremenost, a posjetitelja vodi kroz lentu vremena od antičkog doba uzgoja vina sve do suvremenog vinogradarstva i vinarstva, dotičući pritom cjelokupnu senzoriku.

Posjetitelji tako mogu upoznati vino kroz svih pet osjetila, od boje, preko mirisa, arome, dotaknuti zemlju na kojoj trsi rastu, ali i čuti zvukove tipične za vinograde i vino; od cvrkuta ptica do pretakanja vina u bačve.

Aleksandar Kostadinov i Toni Dorijano Otočan

Upitana kako su došli na ideju da otvore ovakav muzej priča nam kako se neka početna ideja rodila još prije desetak godina u podrumu Agrolagune.

Puno ljudi surađivalo na projektu

- Ulaganja u druge investicije, mijenjanje država u kojima živimo.. ova ideja nikako nije dolazila na red, a onda smo je, prije tri godine, u partnerstvu s Aleksandarom Kostadinovom i Tonijem Dorijanom Otočanom napokon odlučili realizirati, veli Cerin Otočan. Dodaje da su pripreme trajale dugo, a najviše je vremena otišlo na istraživanje jer su htjeli da muzej ima znanstvenu podlogu i stručan dio.

U tome im je, dodaje, najviše pomogao povjesničar Branimir Červar, dizajner Dražen Tomić, konzerviranje eksponata obavio je Vitomir Žarković, zatim suradnici iz Arheološkog muzeja Istre poput Silvane Petešić, Etnografskog muzeja Istre i Ivone Orlić, Povijesnog i pomorskog muzeja te Instituta za poljoprivredu i turizam iz Poreča.

Pomoć je stigla i s Vinistre i Sommelier kluba Hrvatske, a zahvale idu i nekadašnjem pročelniku za poljoprivredu Milanu Antoloviću te vinaru Ivici Matoševiću.

- Doista je puno ljudi surađivalo na ovom projektu kojeg je na kraju zaokružila kustosica Tamara Nikolić Đerić, kao autorica postave, a ja se ovom prilikom zahvaljujem i svim ljudima koji su nam darovali neki od eksponata za muzej, navodi nam.

Inače, u prizemlju muzeja nalazi se degustacijski dio, mali dućan gdje se mogu kupiti originalni suveniri koje je izradio Henry Marić poput bukaleta i mižola i prava mala istarska konoba, a zatim se u jedinstvenoj kolekciji prezentiraju svi vinari Istre s po jednom bocom svoga vina.

Na katu se može pogledati nekoliko video uradaka koji prikazuju istarska vinogorja, problematizira tematika terana, no najzanimljiviji su svakako povijesni esponati poput originalnih rimskim amfora u kojima se vino čuvalo, čaša i posuda iz kojih se pilo te prikaz četiri istarske zemlje.

Pažnju plijeni i instalacija trsova stoljetnog terana iz vinograda Josipa Brečevića Pepija iz Brečevići, a koji je zasađen daleke 1910. godine.

Ovdje se mogu pomirisati sve note i mirisi vina, naučiti kako ocijeniti vino, razumjeti njegovu kompleksnost i uživati u svakom gutljaju, ali i naučiti kako se koje vino sljubljuje s kojom hranom...

Posjetitelji mogu naučiti sve o glavnim autohtonim sortama istarskog grožđa - a to su borgonja, malvazija, teran, muškat momjanski, hrvatica te duranija i autohtonim sortama vina.

Mogu se saznati i brojne povijesne zanimljivosti, od kojih neke graniče s legendama, poput one o ilirskom kralju Epulonu i Histrima koje su Rimljani uspjeli poraziti jer su zaspali nakon pijanstva.

Inače, navodno je i sam Epulon, posljedni histarski kralj, dobio ovo ime jer je volio piti vino. Riječ „aepulo“, naime, znači i pijanac, pa bi izraz Rex Aepulo mogao značiti „kralj pijanaca“. Istina ili mit - nije toliko bitno za dobru priču.

Oriano Otočan, koji nas je proveo kroz muzej, priča kako je najveći bio izazov napraviti povijesni presjek jer još uvijek nema knjige koja bi sintetizirala povijest vinogradarstva i vinarstva na području Istre pa su podatke vukli iz mnogobrojnih i različitih izvora.

- Zanimljivo je tako da najviše podataka imamo iz doba Austrougarske, a najmanje Italije, veli.

Primjerice, dodaje, zna se da je svoj prvi rad o vinu napisao Pietro Stanković 1853. godine i to pod nazivom "Vino dell Istria", pa je rad i ovdje prezentiran.

Esencija vina pretočena u umjetnost

- Bilo nam je bitno prenijeti ljudima esenciju vina, pretočenu kroz povijest, tradiciju i sve umjetnosti od likovne, književne do glazbene. Nadam se da će ovaj muzej u samom centru grada zaživjeti kao interdisciplinaran i urban prostor. Plan nam je da se ovdje odvijaju razne radionice i promocije, od likovnih, preko književnih sve do radionica za djecu i posjeta učenika.

Organizirat će se i sommelier ture i degustacije vina, a od idućeg ponedjeljka glumica Petra Blašković ovdje će dvaput tjedno predstavljati svoju kazališni storytelling i kostimiranu interpretaciju baštine posvećenu vinu, navodi nam Cerin Otočan dodajući da će muzej svakako obogatiti i turističku ponudu grada Pule.  

Na kraju recimo da je vizualno ugodan prostor osmislio arhitekt Luka Matticchio, a željezni elementi u bakrenoj boji podsjećaju na zemlju crljenicu, ali i evociraju na Uljanikove metalne konstrukcije, a koji je u austrijsko vrijeme isto bio presudan za potrošnju vina na području grada.