Glomazni otpad moguće je besplatno zbrinuti preko Herculanee ili odvesti u Metis, no dio građana i dalje bira najgore rješenje – ostaviti smeće na javnoj površini
Glomazni otpad moguće je besplatno zbrinuti preko Herculanee ili odvesti u Metis, no dio građana i dalje bira najgore rješenje – ostaviti smeće na javnoj površini
Stara perilica rublja ostavljena je danas uz ulicu Veruda, prometnicu nedaleko Gradskih bazena, još je jedan primjer potpune odsutnosti građanske i ekološke svijesti. Umjesto da stari uređaj bude propisno zbrinut, netko ga je jednostavno iskrcao uz cestu, na zelenoj površini kojom svakodnevno prolaze građani, rekreativci i turisti.
Takvi prizori, nažalost, više nisu rijetkost u Puli. Glomazni otpad često završava uz kontejnere, na nogostupima ili uz prometnice, iako građani imaju nekoliko mogućnosti za njegovo besplatno i pravilno zbrinjavanje.
Primjerice, Pula Herculanea omogućuje besplatan odvoz glomaznog otpada jednom godišnje do tri kubika uz prethodnu najavu, dok se glomazni otpad može besplatno odložiti i u reciklažnim dvorištima.
Građani velike kućanske uređaje poput perilica, sušilica ili štednjaka mogu odvesti i u Metis dd u Puli, koji preuzima takvu vrstu otpada u sklopu sustava gospodarenja otpadom. Građani mogu u Metis i sami odnijeti stare uređaje i dobiti, premda vrlo nisku, simboličku naknadu.
Osim što ovakvo odlaganje narušava izgled grada, ostavljanje električnih uređaja na otvorenom može predstavljati i ekološki problem. Bijela tehnika sadrži dijelove i materijale koji se moraju pravilno obraditi i reciklirati kako ne bi završili u okolišu.
Pula se posljednjih godina sve više promovira kao grad održivosti i kvalitete života, no pojedinci svojim ponašanjem pokazuju da im je lakše pretvoriti javnu površinu u improvizirani deponij nego nazvati komunalno poduzeće ili odvesti otpad na za to predviđeno mjesto.
Multimedijalna izložba kroz fotografije, arhivsku građu i svjedočanstva donosi autentičan prikaz događaja iz 1991. godine, a u sklopu programa održat će se i okrugli stolovi o ustrojavanju ratnih postrojbi te razvoju Hrvatskog ratnog zrakoplovstva
Rekonstrukcija vrijedna oko 18 milijuna eura odvija se prema planu, a zatvaranjem 145 metara dugog prolaza, koji je još 1914. namjerno ostavljen za prolaz manjih ratnih brodova, pulski će lukobran prvi put biti dovršen u punoj duljini od 1.200 metara
Motar se protiv mora ne bori, ne ljuti se na buru, ne proklinje stijene niti čeka uvjete da postanu bolji. Motar se prilagodio mjestu na kojem je izrastao i postao upravo ono što jest. U njegovim mesnatim listovima pohranjuju se voda i hranjive tvari. Sol, vjetar, sunce i nedostatak tla za njega nisu razlog da odustane, nego uvjeti kojima se prilagodio
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
