Život

Studija obuhvatila više od 30 milijuna ljudi

TREBA SE KRETATI Žustra dnevna šetnja mogla bi spriječiti svaku desetu preranu smrt

Svaka deseta prerana smrt mogla bi se spriječiti dnevnom tjelovježbom poput brze 11-minutne šetnje, pokazalo je veliko istraživanje


 
2 min
foto: Pixabay

Svaka deseta prerana smrt mogla bi se spriječiti dnevnom tjelovježbom poput brze 11-minutne šetnje, pokazalo je veliko istraživanje

Poznato je da tjelesna aktivnost smanjuje rizik od srčanih bolesti, raka i drugih vodećih uzroka smrti, ali nije jasno koliko je točno tjelovježbe potrebno da bi imala takav učinak.

Stoga je međunarodni tim istraživača objedinio rezultate 196 prethodnih studija koje su uključivale više od 30 milijuna ljudi kako bi stvorili jednu od najvećih analiza provedenih na ovu temu.

Izračunali su da bi otprilike svaka šesta prerana smrt bila spriječena da su ispitanici studije imali najmanje 150 minuta umjerene tjelesne aktivnosti tjedno, što je razina koju preporučuje britanska Nacionalna zdravstvena služba.

Ali čak i pola od toga, 75 minuta tjedno ili manje od 11 minuta dnevno - moglo bi spriječiti svaku desetu ranu smrt, prema metaanalizi objavljenoj u časopisu British Journal of Sports Medicine.

To uključuje smanjenje rizika od srčanih bolesti za 17 posto te raka za sedam posto.

Osobi čija je tjelesna aktivnost minimalna ili nikakva 11 minuta žustra hoda dnevno smanjuje rizik od prerane smrti za 23 posto. 

Soren Brage, stručnjak za epidemiologiju tjelesne aktivnosti na britanskom sveučilištu Cambridge i koautor studije, izjavio je za AFP kako je ovo "iznimno dobra vijest".

Sve što trebate učiniti je pronaći malo više od 10 minuta vremena svaki dan, rekao je.

"I za to ne morate ići u teretanu, to je dio svakodnevnog života", dodao je.

Predložio je ljudima da na putu do posla siđu stanicu ranije ili da se voze biciklom. 

Budući da su potrebne godine da se procijeni kakav učinak tjelovježba ima na rizik od takvih bolesti, mnoge su studije provedene prije više od deset godina, rekao je Brage.

To znači da je aktivnost koju su prijavili sudionici studije vjerojatno manje točna od onoga što se može postići novijim tehnologijama poput pedometra, rekao je Brage, priznavši kako je to ograničilo studiju.

Kardiovaskularne bolesti poput srčanog i moždanog udara ubile su 17,9 milijuna ljudi u svijetu 2019. godine, dok je rak sljedeće godine uzrokovao gotovo 10 milijuna smrti, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije.


Nastavite čitati

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.